Obilje jestivih grmača i poneka otrovna gljiva

U sklopu edukacije svojih članova Gljivarsko društvo "Ivan Focht" iz Kutine, koje je osnovano prije dvije godine, organiziralo je branje i prepoznavanje gljiva u šumi Opeke, vlasništvo Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U tom lijepom šumskom području u Moslavačkoj Posavini, u Parku prirode Lonjsko polje, gdje prevladava vegetacija hrasta lužnjaka i jasena, uputili su se u potragu za šumskim ljepoticama. Unatoč vremenu koje posljednjih dana nije pogodovalo rastu gljiva, udruženje gljivara bilo je uspješno jer su se mnogi vratili sa korpama punim gljiva - onim jestivima, a bilo je puno i nejestivih, pa i smrtno otrovnih, koje su brali radi prepoznavanja.

"Ovih dana početkom rujna dominiraju grmače, odnosno hrastovače koje uglavnom rastu u bjelogoričnim šumama, najčešće na hrastovim panjevima i uz stabla hrastova. Beru se mladi klobuci. To je jestiva gljiva odlične kvalitete, meni osobno vrlo ukusna gljiva, ukusnija mi je od šampinjona", kaže magistar šumarstva Ivica Stožicki, koji je sa suprugom Elizabetom, prijanovima i prijateljima brzo nabrao puno tih gljiva. Uz njih i vrganje, posebno obožava krasnice, a među njima mu je najbolja golubača.

Ubrali i determinirali 85 vrsta gljiva

"Raduje me kada na ovakvim druženjima manje iskusni zaljubljenici u gljive uz nas starije gljivare nauče prepoznavati barem jednu novu vrstu, jer često se dogodi da u šumi prolaze kraj izvrsnih jestivih gljiva, ali ih zbog nepoznavanja zaobilaze u širokom krugu", kaže magistar Stožicki.

Bilo je zanimljivo gledati kako gljivoljupci onako šetajući u grupicama beru gljive i na licu mjesta pokušavaju ih determinirati uz pomoć iskusnijih. Glavno prepoznavanje organizirano je pod sjenicom lijepo uređenih objekata Šumarskog fakulteta gdje su determinaciju obavili Zlatko Horvat, tajnik Gljivarskog društva "Ivan Focht" i Matija Josipović, poznati stručnjak za gljivarstvo i autor knjiga o gljivama, a posebno ističe svoje kapitalno djelo "Očaravajući svijet gljiva" koja je nedavno izašla iz tiska.

"Ugodno sam iznenađen što se na ovom gljivarskom druženju okupilo čak pedesetak zaljubljenika u gljive koji su prikupili i donijeli velik broj gljiva da svi nešto zajedno naučimo, da proširimo svoja znanja. Danas smo ovdje determinirali čak 85 vrsta, a zbog suše posljednjih dana očekivao sam puno manji broj. Napisali smo njihove hrvatske i latinske nazive, označili koje su jestive, nejestive ali i smrtno otrovne.

Smrtno otrovne pupavke i muhare

Grmače su specifikum ovog terena i ovih dana rastu u velikim količinama", kaže Josipović koji je uz determinaciju održao i kraće predavanje o gljivama, posebno ukazujući na nekoliko smrtonosnih.

"Kada naučite prepoznavanje vrganja, treba naučiti prepoznati i zelenu pupavku, smrtno otrovnu gljivu koja je u našim krajevima jako česta gljiva. Za nju nema protuotrova. Ona je u 90% slučajeva uzrok trovanja. Njezina sestra bijela pupavka, na svu sreću nije toliko česta. Treba dobro poznavati i otrovnu panterovu muharu, koja je vrlo slična vrlo ukusnoj gljivi bisernici".

Pokazao je puranov rep, zanimljivu gljivu koja, kako je naglasio, nije za jelo, a u zemljama dalekog istoka koristi se kao lijek u medicini, a kod nas se koristi kao vrlo ljekoviti čaj. Može se samljeti u prah i u manjim količinama dodati kod spravljanja nekih jela. Od te gljive se može spraviti ljekovita tinktura.

Edukacijama višestruko smanjen broj trovanja gljivama

"Svrha ovakvih druženja je promoviranje gljivarstva, edukacija građana o gljivama, onim jestivima i delikatesnim, ali i o onima koje ne treba brati, jer su opasne po zdravlje. Gljivarenje je svojevrsni vid rekreacije, boravak u prirodi, uz druženje i razmjene iskustava", kaže Zlatko Horvat. Otkako je osnovano, gljivarsko društvo često organizira edukacijska predavanja i izložbe gljiva za svoje članove i ostale zainteresirane građane.

Zlatko ističe da društvo djeluje na području bogatom raznovrsnim jestivim gljivama u Moslavačkoj gori, ali i u posavskom dijelu, osobito u Lonjskom polju

"Većini je najzanimljivija gljiva vrganj, no u zadnje vrijeme naši članovi beru sve više vrsta gljiva. Naučili smo ljude da prepoznaju, beru i jedu i krasnice, koje su po meni ravne vrganju. Želim istaknuti da se zadnjih godina, otkako smo osnovali društvo, višestruko smanjio broj slučajeva trovanja gljivama."

Projekt "Mladi gljivari"

Diplomirani inženjer šumarstva Zoran Sruk, mladi predsjednik kutinskog gljivarskog društva, ističe da u predavanjima, izložbama i drugim aktivnostima gljivari imaju i potporu grada Kutine,

"U suradnji sa gradom koji nam je izašao u susret pripremamo projekt Mladi gljivari gdje ćemo djecu u osnovnim školama učiti kako se uzgajaju bukovače na slami u vreći, znači u domaćem uzgoju. Ako djeca nauče uzgajati gljive možda će to preuzeti i netko od njihovih roditelja, jer se sa malo novca može dobiti zdrava hrana. Osim toga, dobro je kod djece i mladih razvijati ljubav prema prirodi, da se malo odvoje od ekrana kompjutpora i mobitela uz koje provode previše vremena", kaže Sruk.

Na druženju u Opekama Matija Josipović najavio je veliku gljivarsku manifastaciju Festival gljiva koja će se održati 15. i 16. listopada u prijemnom centru u Repušnici. Organiziraju je Centar za istraživanje gljiva Russula, grad Kutina, Park prirode Lonjsko polje i Turistička zajednica grada Kutine.

Druženje na Opekama završilo je kušanjem ukusnog gljivarskog kotlića (gulaša) kojeg je od 15 kilograma mesa i 15 vrsta gljiva i raznih začina spravio Bernardo Bez.