Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Romano Božac
  • 26.05.2017. 13:30

Muzej liofiliziranih gljiva jedinstven u svijetu

Muzej je neobičan ili bolje i točnije rečeno jedinstven u svijetu zbog činjenice da stalnu postavu čini velika zbirka gljiva koje gotovo da izgledaju da su netom ubrane. Zbirka od 1.500 različitih vrsta gljiva izložena je zahvaljujući posebnoj obradi uz pomoć uređaja za liofilizaciju.

Foto: Borna Filic/PIXSELL
  • 2.298
  • 190
  • 0

Kako bi bilo kada bi mogli vrganje (Boletus) o kojima ste čitali u svojem priručniku o gljivama vidjeti uživo, na okupu i tako lakše usporediti morfološke karakteristike svake vrste, neovisno o vremenu pojavljivanja u prirodi?

Možda ste na internetu nabasali na gljivu jedinstvenog izgleda, poput vještičjeg srca (Clathrus ruber Micheli ex Persoon) i baš se pitate kako izgleda u prirodnoj veličini?

U Republici Hrvatskoj postoji jedinstvena izložba na kojoj su takve želje pretvorene u stvarnost. Naš ekspert u mikologiji prof. dr. sc. Romano Božac posebnom tehnikom zaustavlja život gljiva, determinira ih i potom poštujući klasifikaciju slaže u vitrine na police.

Ostvaren životni san

Samo na prvi pogled običan muzej i naoko običan prostor muzeja nalazi se na drugom katu, na kućnom broju tri, na trgu Bana Josipa Jelačića našeg glavnog grada. Muzej je neobičan ili bolje i točnije rečeno jedinstven u svijetu zbog činjenice da stalnu postavu čini velika zbirka gljiva koje gotovo da izgledaju da su netom ubrane. Zbirka od 1.500 različitih vrsta gljiva izložena je zahvaljujući posebnoj obradi uz pomoć uređaja za liofilizaciju i zahvaljujući preciznim mikroklimatskim uvjetima održavanja prostora.

Ova čarolija znači i ostvarenje životnog sna hrvatskog eksperta mikologije prof. dr. sc. Romana Bošca. Jedinstvenu turističku atrakciju i mogućnost edukacije građanstva o svijetu gljiva koji nas okružuje, prepoznao je pred četiri godine gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić.

Jedinstvena svjetska atrakcija

On je imao viziju i podržao je zamišljeni projekt jer je vjerovao da će liofilizirane gljive imati izgled kao da su netom ubrane i da će stalni muzejski izlošci postati jedinstvena svjetska atrakcija. To se i ostvarilo, a dokaz je više od 20.000 posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva koji su do sada posjetili muzej, kao i knjiga utisaka ispunjena isključivo pohvalama, na brojnim jezicima svijeta.

Ovaj projekt prepoznat je u brojnim zemljama svijeta pa u Zagreb ne dolaze samo ljubitelji gljiva sa svih strana, nego dr. Bošcu donose i svoje gljive. Zadnja pristigla vrsta je hadrijanov stršak (Phallus hadriani Vent. ex Pers.) koja je izložena u vitrini.

Primjerke je osobitom dobrotom i požrtvovnošću odmah nakon telefonskog razgovora donio dipl. ing. strojarstva Drago Ratoša iz Izole, Slovenija. Na taj je način završilo u vitrinama preko 60 novih vrsta gljiva.

Gljive iz inozemstva

Najveći dio gljiva iz inozemstva pristigao je iz Slovenije, zatim Francuske, Italije, Austrije, Kine, Japana, Maroka, Ukrajine i drugih zemalja. Najveći dio izloženih gljiva je ubran u Hrvatskoj, a velik je broj pronašao sam Božac. Među njih spada i do tada nepoznata vrsta tartufa Tuber donnagotto, kojem je znanstveni naziv vrste Božac nadjenuo po imenima svojih pasa (Donna i Gotto), zaduženih za pronalaženje ovih podzemnih poslastica. Stalno rastuća zbirka već je premašila prostor od 185 m2 pa je za ostvarenje plana od 2.000 izloženih vrsta potrebno proširiti prostor.

Ništa bez skupocjenih uređaja

Najstarija gljiva obrađena postupkom liofilizacije zasluga je Andreja Cizelja koji je kao zaposlenik Plive imao na raspolaganju dostupan uređaj. Promatrajući kako je to izvedeno dr. Božac je 1995. godine došao na ideju i započeo dvadesetogodišnju bitku koja je prerasla u životni san 10. svibnja 2013. godine kada je Muzej gljiva i otvoren. Da bi životno djelo ostvario, utemeljitelj se morao pobrinuti za izložbeni prostor, nabavu skupocjenog uređaja za liofilizaciju, odvlaživače zraka, agregat Hondu i drugu opremu.

Zamrzavanje i sušenje gljiva

Najjezgrovitije objašnjenje postupka liofilizacije sadržano je u engleskom nazivu freez drying process. Prevede li se na hrvatski otkriva se da se radi o postupku zamrzavanja i sušenja gljiva. Zato je prvi korak postupka duboko smrzavanje gljiva. Pri tome vrijedi pravilo - što niža temperatura to je bolji rezultat, ali za posve dobar rezultat dovoljno je zamrzavanje na -25 °C, pojasnio je Božac. Smrznute gljive slažu se na četiri police koje su postavljene jedna povrh druge u komori liofilizatora. Sljedeći korak je potpuno isisavanje zraka iz komore gdje se nalaze smrznute gljive, pomoću vakuum pumpe.

Izvlačenje vode iz gljiva

Kada se postigne potreban tlak od 0,011 mb, senzori na uređaju daju znak da se police počnu zagrijavati, prosječno na temperaturu od 25 °C. Time se zagrijavaju i gljive u kojima se vrlo sporo počinje otapati led koji sublimacijom prelazi u vodnu paru. Para se spušta u donju komoru uređaja i hvata na spirale koje čine kondenzator leda (ice condensor) i gdje se temperatura spusti na - 57 °C. Uređaj radi neprestano, tj. danonoćno, sve dok u potpunosti ne izvuče svu vodu iz zaleđenih gljiva. Postupak traje od 100, 150 do 200 sati, ovisno o vrsti gljive. Kod velikih guba, ili debelih mesnatih gljiva proces traje duže.

Završava ručnim otvaranjem ventila u svrhu izjednačavanja tlaka do jedne atmosfere. Nakon toga je moguće otvoriti komoru. Liofilizirane gljive su jako krhke i potreban je veliki oprez da se ne polome, nakon čega, dr. sc. Božac determinira i pohranjuje gljive na police u staklene vitrine. Kako bi neprestano bio osiguran dotok struje u prostoriji gdje se nalazi liofilizator i duboko zamrzivač, postoji agregat Honda koji se automatski uključi ako nestane struje, a kada ponovno dođe struja agregat se automatski isključi.

Karijera na misteriji i neznanju

Osim toga, u izložbenom prostoru se nalaze i potrebni odvlaživači zraka koji se automatski uključuju i isključuju te osiguravaju suh zrak. Kada bi vlaga u zraku prešla 35 %, došlo bi do propadanja gljiva. Među eksponatima se nalaze na isti način liofilizirane visibabe, zvončići, đurđice i jaglaci, što je i dokaz da je moguće freez drying postupak primijeniti na raznim predstavnicima biljnog i životinjskog carstva. Zmije nije moguće liofilizirati zbog njihove nepropusne kože za paru.

Dr. sc. Božac otkrio je kako su ga na proučavanje gljiva ponukali izleti u prirodu. Kazao je kako je jedne sunčane nedjelje 1970. godine otišao s prijateljima brati vrganje na Kalnik. Bacio je pogled na vrganj prvog pronalazača kako bi ih mogao prepoznavati i sam brati. Taj dan je bio najuspješniji u berbi, pa je rado s društvom krenuo na isto mjesto i druge nedjelje. Društvo je otkrilo da vrganja više nema, ali da u šumi raste mnoštvo drugih vrsta gljiva koje nitko ne pozna. Poželio je znati koje su to sve vrste i na toj misteriji i neznanju, počiva njegova mikološka karijera.

Ukleti biolog

Sebe naziva ukletim biologim po prirodi i tvrdi da ga zapravo zanimaju sva živa bića na svijetu koja dišu. U svakom slučaju svijet gljiva je primamljiv. Gljive se pojavljuju na nepredvidivim i gotovo nemogućim mjestima. Neke su moćni lijekovi, neke moćni otrovi, dolaze u svim mogućim bojama, a neke i u izvanrednim oblicima. Zahvaljujući Romanu Bošcu uvid u čarobni svijet gljiva u svrhu širenja znanja sada nam je svima znatno olakšan.

Muzej gljiva je tako uređen, da isključuje potragu za određenom vrstom na terenu, vrijeme pojavljivanja i daje informacije o jestivosti, nejestivosti ili otrovnosti za svaku izloženu vrstu. Broj trovanja gljivama je u novije vrijeme znatno pao zahvaljujući upornim upozorenjima kako se ne smiju brati gljive za koje nismo sigurni jesu li jestive. Ono u što smo svi sigurni jest odlična jestivost Istarskog i Dalmatinskog pršuta. Manje je poznato da je zaštita ovih proizvoda kao hrvatskog brenda također zasluga dr. sc. Bošca i zato mu veliko hvala još jednom.

Autor: Marija Glavaš, Foto: Borna Filic/PIXSELL


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Vrganj Romano Božac Muzej

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kao i uvijek tušt zahvalan za na salatu, u čušpajz i zamjena za špinat...