• Hrvatske šume
  • 17.12.2017. 16:30

Morat ćemo naučiti živjeti s divljači u našim sredinama?

Ove jeseni svjedoci smo brojnih medijskih napisa o divljači koja u potrazi za hranom ulazi u ljudska naselja. Je li riječ o nekoj novoj prirodnoj pojavi ili o uobičajenom ponašanju?

  • 1.762
  • 353
  • 0

Krajem rujna, stanovnike Markuševca uznemirila je divlja svinja koja je napala i usmrtila psa jednog od njihovih susjeda. Ovo nije bio prvi slučaj da divlje životinje napastuju ovo malo podsljemensko mjesto stoga su građani odlučili organizirati peticiju jer strah ih je, pogotovo za djecu koju više ne puštaju same u školu.

Nedugo zatim, divlja svinja je na području Crikvenice ušetala u dvorište dječjeg vrtića. Srećom, nitko od djece nije niti vidio divlju životinju te su ih djelatnici vrtića na vrijeme sklonili na sigurno. Ipak, životinja je zbog sigurnosti ustrijeljena.

Sredinom listopada, u medijima se pojavio članak o vukovima koji operiraju u Konavlima te napadaju tamošnju stoku. Prema riječima lovaca, u pograničnom području žive četiri čopora koji radi potreba za hranom silaze u konavosko polje te su primijećeni u mjestu Mihanići koje, mještani tvrde, nikada nije bilo stanište vuka.

U Valpovštini lisice, kod Dubrovnika divlja svinja...

Gotovo u isto vrijeme, na drugom kraju države, u Valpovštini strepe od lisica kojih ima toliko da uznemireni roditelji redovito voze svoju djecu iz škole i u školu te paze da su im dvorišta dobro zatvorena. Lisice su viđene i u blizini dječjih igrališta stoga je gradska Uprava pozvala građane na povećan oprez u noćnim satima. Povećani broj primijetili su i u susjednome Gradu Belišću gdje je mjerenjima ustanovljeno i dvadeset puta veći broj po hektaru od uobičajenog. Ipak ističu kako je bjesnoća najvjerojatnije suzbijena jer je posljednji slučaj zabilježen 2014. godine.

Nenadani posjeti nastavili su se samo nekoliko dana nakon tih događaja, ulicama Poreča prošetao je zalutali jelen za kojeg su očevidci tvrdili da je bio poprilično dezorijentiran. Jadnu životinju policija je ispratila natrag u šumu.

Divlja svinja radila je krajem listopada darmar i na ulicama u okolici Dubrovnika. Prema pisanju medija, dobrano je uplašila goste jednog ugostiteljskog objekta i to za vrijeme dana a građani Gospina pola sumnjaju da se skriva u zeleniku oko sportskoga objekta zbog čega rekreativci noću zaobilaze taj kvart.

Kao šlag na tortu, početkom studenog objavljeno je kako je medvjed prošetao Crikvenicom. Na Facebooku se pojavila i snimka medvjeda kako trči ulicom što je naravno izazvalo čitavu buru reakcija.

Da li je suša uzrok pojave divljači u gradovima?

Mogli bi nabrajati cijeli članak o bliskim susretima koji su se ove jeseni dogodili i koji su objavljeni u medijima no zanimalo nas je što se to zapravo događa? Jesu li su životinje zbog iznimno sušnog ljeta i nedostatka vode i hrane krenule "trbuhom za kruhom" u gradove ili mediji nemaju kako popuniti prazan prostor pa pišu o uobičajenim pojavama? Jesu li se možda životinje prenamnožile pa nemaju dovoljno hrane u šumi? Ako je tako, kako to da se to dogodilo svoj divljači, a ne samo jednoj vrsti?

Za odgovor smo kontaktirali Marina Tomaića, višeg stručnog suradnika za lovstvo Hrvatskih šuma da nam malo pojasni situaciju:

Problem nije nastao preko noći pa ga se neće moći niti riješiti na brzinu. Moramo znati da se radi o životinjskim vrstama koje su svrstane temeljem Zakona o lovstvu u kategoriju divljači i kao takove imaju određen oblik nagonske životinjske inteligencije koja im određuje ponašanje, odnosno njihovo reagiranje na sve okolnosti sredine u kojoj obitavaju i žive. Za ni jednu vrstu divljači osim svakako za svinju divlju i djelomično lisicu ne može se reći da njihovo ponašanje ove godine izlazi iz uobičajenih okvira ponašanja ranijih razdoblja. Pojavni oblici kretanja te povremenih dužih ili kraćih prolaza i boravaka divljači na rubnim dijelovima naselja i u samim naseljima u najvećem broju slučajeva radi se o svinjama divljim. Učestalost te pojave skrenula je pozornost i na pojedinačne "izlete" i drugih životinjskih vrsta, ističe Tomaić.

No što se u stvarnosti dogodilo sa našom "glavnom susjedom" svinjom divljom?

Ovdje Vas ne mislim opterećivati sa biologijom vrste, jer to nije namjena ovog članka, ali moramo ovom prilikom istaknuti nekoliko činjenica koje su u kategoriji iskustvenih saznanja lovačke struke i svakako će trebati u narednom periodu ozbiljnije pozabaviti sa evidentnim promjenama kod te vrste. Naime, današnja svinja divlja nedvojbeno se razlikuje u bitnim odrednicama reprodukcije u odnosu na 30 i više godina unatrag i to po broju prašenja u tijeku godine i u broju prasadi koja su prirast kod te vrste. Mislim da se možemo usuglasiti da se svinja divlja prasi u dvije godine najmanje tri puta i da svaki puta ostvari prirast od prosječno pet prasadi. To smatramo kao temeljni razlog povećavanje brojnosti populacije svinja divljih, jer važeća zakonodavna regulativa koja određuje gospodarenje sa svinjom divljom ne propisuje takve priraste, a vezano uz to i odstrjele svinja u lovištima, kao temeljnu mjeru reguliranja odnosno kontroliranja brojnog stanja pojedine vrste divljač.

Kao razlog povećanog broja prašenja i povećanog prirasta navodi se pretpostavka da se je genetika svinje divlje u vrijeme domovinskog rata, kontaminirana genetikom domaćih svinja. Nadalje, sve veći broj zapuštenih voćnjaka, vinograda, poljoprivrednih površina i divljih deponija, kao i neadekvatnih kontejnera za odlaganje smeća, na rubovima naselja odlična su "pozivnica" za sve životinjske vrste, a pogotovo vrste koje su klasificirane prema načinu prehrane u grupu omnivora ili sveždera. Baš te vrste visoko su na ljestvici životinjske inteligencije, a tu je jako visoko rangirana vrsta svinje divlje. U nizinskim područjima svinja divlja nema prirodnog neprijatelja osim eventualno elementarnih nepogoda u smislu visokih, naglih i dugotrajnih površinskih voda i čovjeka koji kontrolira populaciju divljači u okviru poštivanja pozitivnih zakonskih propisa. U brdskim dijelovima Hrvatske, problem brojnosti populacije svinje divlje nije tako izražen, jer dio prirasta uzmu ekstremniji klimatski uvijati kao i krupni predatori, rekao je Tomaić pa nastavio:

Sve u svemu, morati ćemo se naučiti živjeti sa povremenom pojavom divljih životinja u našim sredinama, a i sami ćemo morati poduzimati više aktivnosti da te životinje ne dolaze u našu blizinu. Jasno, zakonodavna regulativa, lovoovlaštenici i općenito lovci najviše će morati uložiti napora kako bi se pojedina populacija divljači držala pod kontrolom unatoč činjenici da taj način često puta ne nailazi na razumijevanje, čak i kod onih koji sada traže da se nešto učini sa tim "beštijama", zaključio je Tomaić.

Tekst: Goran Vincenc/časopis Hrvatske šume, foto: sell image/bigstockphoto.com


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Divljač Grad Divlja svinja Lisice Medvjed Dubrovnik Valpovština Dječji vrtić Hrvatske šume Marin Tomaić


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB