• Svjetski dan močvara
  • 08.02.2017. 10:30

Močvare su zaštita od klimatskih katastrofa

Svjetski dan močvarnih staništa ove godine obilježava se pod motom "Močvare smanjuju rizik od katastrofa".

Foto: pixabay.com
  • 1.297
  • 55
  • 0

Na žalost, od 1900. godine pa do danas, više od 50% svjetskih močvara nestalo je, većinom zbog ljudskih djelatnosti.

Prema podacima UN-a učestalost prirodnih katastrofa dvostruko se povećala u posljednjih 35 godina. Razlog su uglavnom klimatske promjene čiji rezultat su jake tropske oluje, poplave ili ekstremne suše. No, stručnjaci predviđaju kako je ovo samo početak te da nas u budućnosti čekaju još drastičnije vremenske promjene.

90% katastrofa povezano s vodom

Gotovo 90% prirodnih katastrofa povezano je na neki način s vodom. Ono što mi smatramo prirodnom katastrofom, u vidu poplava, suša, uragana ili potresa zapravo su samo rizici uzrokovani prirodnim poremećajima koje ljudskim zajednicama čine velike štete i gubitke, no za prirodu to i nije takva katastrofa. U posljednjih 20 godina diljem svijeta prirodne katastrofe odnijele su 1,3 milijuna ljudskih života, od toga 90% žrtava je iz siromašnih područja.

U materijalnom smislu ukupne štete procijenjene su na 3,3 trilijuna dolara i to od 1980. godine pa do danas. Močvarna područja ili vlažna staništa prema definiciji, dijelovi su zemlje koji plave, periodično ili stalno. Duž obale, močvare su zaštita od prodora mora. U kopnenim dijelovima imaju funkciju spužve te upijaju velike količine padalina koje se tu skladište te time sprečavaju poplavu na širem području. Prirodne močvare i šume imaju glavnu ulogu u održavanju zaliha čiste slatke vode. Pošto je očuvanje šuma i močvara jeftinije od izgradnje postrojbi za obradu vode, zaštita tih područja osigurava ekonomični način održavanja zaliha pitke vode.

Prirodne tvornice pročišćavanja vode

Također, močvare su visoko učinkovita prirodna tvornica pročišćavanja vode koja upija kemikalije, filtrira onečišćenje i taloge (sedimente), tvari otopljene u vodi i neutralizira štetne bakterije. Slično tome, voda iz slivova s prirodnim šumama kojima je dobro upravljano kvalitetnija je i s manje taloga odnosno onečišćenja. Razlog je što prirodne šume umanjuju rizik odrona zemlje, erozije i taloženja (sedimentacije) te filtriraju onečišćenja poput pesticida. Neke prirodne šume također povećavaju prirodni tok vode. Na žalost, od 1900. godine pa do danas, više od 50% svjetskih močvara nestalo je, većinom zbog ljudskih djelatnosti.

Unatoč rastućoj svijesti o njihovom značaju i potrebi zaštite, močvarnim staništima još uvijek prijete mnogobrojne opasnosti poput isušivanja, zatrpavanja, prenamjene zemljišta, prekomjerne eksploatacije, unošenja stranih vrsta, melioracija, odlaganja otpada, onečišćenja agrokemikalijama i drugim tvarima, a sve veći problem predstavljaju i klimatske promjene. Pokušavajući spriječiti daljnju devastaciju močvarnih područja, 116 država svijeta, među kojima i Hrvatska, potpisale su tzv. Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju.

Dostignuća Ramsarske konvencije

Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije je popis močvara od međunarodne važnosti. Na području Hrvatske, u riječnim dolinama sačuvana su prostrana močvarna područja koja predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, posebice na razini zapadne i srednje Europe. Međutim to su ujedno i najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj. Već smo mnogo puta napisali no vrijedi ponoviti kako se na Ramsarskom popisu nalaze Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, donji tok rijeke Neretve i ribnjaci Crna Mlaka.

Močvarna staništa djeluju kao prirodna obrana od velikih poplava upijajući suvišnu vodu kao spužva, predstavljaju prirodne retencije koje zadržavaju vodu da se ne prelijeva u druge dijelove, gdje je često velika koncentracija stanovništva. Omogućavaju preživljavanje ljudi i životinja za vrijeme velikih suša te štite mnoga obalna područja. Vlažna staništa nevjerojatno su bogata biološkom raznolikošću te od vitalnog značaja za pohranu ugljičnog dioksida.

Obnavljanje zaliha podzemnih voda

U Hrvatskoj je prisutno 28 od ukupno 42 ramsarska tipa močvarnih staništa podijeljena u tri glavne grupe: prirodna morska/obalna, prirodna kontinentalna, te umjetna močvarna staništa. Tu su uključena sva staništa koja na bilo koji način ovise o vodi. Dodatno je uveden i pojam poplavna nizina koji se koristi za područja uz velike rijeke, a koja su zapravo kompleksi sastavljeni od nekoliko tipova močvarnih staništa.

Ramsarski tipovi staništa pripadaju nekolicini klasa hrvatskog NKS-a. Državni zavod za zaštitu prirode proveo je, u okviru projekta financiranog iz Ramsarskog fonda za male donacije, inventarizaciju močvarnih staništa Hrvatske. Prikupljeni su svi dostupni podaci o močvarnim staništima te je uspostavljena baza podataka kao podloga za nastavak aktivnosti na prikupljanju novih podataka.

Močvarna staništa su od velike važnosti radi svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode.

Močvare smanjuju rizik od katastrofa

Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost. Najstarije civilizacije razvile su se upravo na močvarnim područjima Eufrata, Tigrisa i Nila jer su rijeke i plodna, redovito plavljena tla uz njihove obale pružale dovoljno hrane. Svjetski dan močvarnih staništa ove godine obilježava se pod motom "Močvare smanjuju rizik od katastrofa". Time se želi naglasiti da dobro upravljanje vlažnim staništima uvelike može pomoći stanovnicima ugroženih područja da umanje rizik za nastanak katastrofalnih šteta koje izazivaju uragani, poplave i ostale prirodne pojave povezane s vodom.

Kao primjer navodi se događaj iz 2004. godine kada je tsunami pogodio obalu Šri Lanke. Tada je zaštićeni koraljni greben ublažio prodor velikog vala kod mjesta Hikkaduwa te je oštećeno svega 50 metara obale. Susjedno selo Peraliya nije bilo te sreće, a razlog je ljudsko djelovanje. Miniranjem, koraljni greben potpuno je oštećen te je vodeni val nosio sve pred sobom čak kilometar i pol duboko u kopno. Koraljni grebeni nalaze se na popisu pet najznačajnijih vlažnih staništa koji smanjuju rizik od nastanka prirodne katastrofe. Tu su još šume mangrova koje pridolaze u plitkim tropskim vodama te svojim korijenjem vežu tlo. Zatim rijeke i riječni meandri, delte i na kraju tresetišta koja pokrivaju 3 % površine, a istovremeno skladište dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno.

Autor: Irena Devčić, Foto: pixabay.com


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Svjetski dan močvara Zaštita

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi