Pretraga tekstova
Područje Parka prirode Lonjsko polje važno je stanište za ptice močvarice. Ondje se tijekom zime zabilježi 70 vrsta na zimovanju i to najviše pataka, gusaka, kormorana, labudova, a tjekom cijele godinaeovo područje podržava 245 vrsta ptica.
Prošli tjedan počelo je zimsko prebrojavanje ptica močvarica na tridesetak lokacija u Parku prirode Lonjsko polje. Tijekom ovog i sljedećeg mjeseca prikupljaju se podaci o brojnosti populacije ptica vlažnih staništa, koje se u vrijeme zime sa sjevera Europe sele u toplije krajeve.
Početak prebrojavanja proteklog tjedna na akumulaciji Pakre i Lipovljanskim ribnjacima pokazao je, kako kaže stručna voditeljica Valerija Hima, da zbog tople zime i na sjeveru Europe nema veće migracije ptica.
"Na akumulaciji Pakra nabrojali smo otprilike tisuću jedinki, a isto toliko otprilike i na ribnjacima. Radi usporedbe, nekada za hladnijih zima, na te dvije lokacije bilo je 15 do 20 tisuća ptica, tako da ove godine ne očekujemo njihovu veću brojnost. Što se tiče zimskog prebrojavanja planiramo obići još tridesetak lokacija na području Parka prirode, kao i na rijeci Savi, jer nam je jako važno znati kakvo je stanje sa pticama močvaricama na jednom takvom vodotoku.
I od Tibora Mikuške iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode doznali smo da ove godine u Hrvatskoj nema puno ptica na zimovanju, zato što je u sjevernoj Europi dosta toplo vrijeme, ptice sada tamo imaju hrane i nisu do sada imale potrebe seliti se u južnije krajeve", kaže Valerija Hima.
Dodaje da je Park prirode Lonjsko polje ramsarsko područje od međunarodne važnosti vlažnih staništa. Jedan od kriterija za upis na listu ramsarskih područja je da ono podržava više od 20 tisuća jedinki ptica močvarica. To su ptice koje borave na močvarnim i vlažnim staništima, međutim, one tijekom godine migriraju. Najveća migracija ptica močvarica je u zimi, upravo u siječnju, kada je na sjeveru Europe hladno, i ptice tada migriraju u južnije krajeve u potrazi za hranom.
Područje Parka prirode Lonjsko polje važno je stanište za ptice močvarice. Ondje se tijekom zime zabilježi 70 vrsta na zimovanju najviše pataka, gusaka, kormorana, labudova.
"Povremeno se zamijete i rijetke vrste. Prijašnjih godina na zimovanju u Lonjskom polju viđene su i rijetke vrste crnokljunih i žutokljunih labudova, koji se uglavnom zadržavaju u najsjevernijim dijelovima Europe. Zabilježen je i dolazak patke mandarinke, a prije četiri godine viđena je i crnovrata guska, koja u ovim krajevima nije viđena u proteklih pola stoljeća. Inače, cijele godine, dakle i u vrijeme gnježđenja ptica, park prirode Lonjsko polje podržava čak 245 vrsta. U Parku ih se gnijezdi 146 vrsta“, kaže Valerija Hima.
Dodaje da ni jedna godina nije ista, sve ovisi o vremenskim prilikama tijekom zime i hidrološkoj situaciji. Prije nekoliko godina kada je na području Lonjskog polja bila velika poplava, a vrijeme relativno toplo, procjenjuje se da je na tom području bilo oko 100 tisuća ptica na vodi, što pokazuje kako je Park prirode Lonjsko polje važno stanište za ptice močvarice i zimovalice.
Fotografije: Željko Gašparović i arhiva PP Lonjsko polje
Fotoprilog
Tagovi
Lonjsko polje Prebrojavanje ptica Europe Valerija Hima Pakra Tibora Mikuške Savi Ramsarsko područje Pataka Gusaka Labudova.
Autor
Više [+]
Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !