• Šumskogospodarski planovi
  • 03.09.2017. 09:00

Mala enciklopedija šumarstva - bit šumarskog posla

Poslovi šumarskih inženjera, šumskogospodarski planovi koji propisuju radove sječe ili biološke obnove u šumi nepoznanica su za laike koji uglavnom na spomen šumara zamišljaju motornu pilu i rušenje drveća uz povik «Tiiiiiiiimbeeeeeer!», uzvik koji u američkim filmovima redovno prati obaranje stabla. No, nije tako.

Foto: Bigstockphoto/duallogic
  • 2.228
  • 243
  • 0

Kroz rubriku Mala enciklopedija šumarstva, željeli smo širu javnost upoznati s vrstama šumskog drveća i grmlja koja možemo pronaći u našim krajevima, ali i šire, te uz već poznate vrste dodati pokoju zanimljivost koju često niti šumari nisu znali. Idućih nekoliko rubrika posvetiti ćemo pojmovima i radovima u šumarstvu koji su ljudima izvan struke često nepoznati i nevidljivi.

Poslovi šumarskih inženjera, šumskogospodarski planovi koji propisuju radove sječe ili biološke obnove u šumi nepoznanica su za laike koji uglavnom na spomen šumara zamišljaju motornu pilu i rušenje drveća uz povik «Tiiiiiiiimbeeeeeer!», uzvik koji u američkim filmovima redovno prati obaranje stabla. Da sve to nije tako pokušati ćemo objasniti kroz nekoliko idućih brojeva, a priču započinjemo pojašnjavanjem kako i zašto se vrše radovi u šumi odnosno postoji li neki propis koji šumarima zadaje i određuje kako šumom gospodariti. Odgovore je bilo najbolje potražiti u Službi za uređivanje Hrvatskih šuma d.o.o., čiji rukovoditelj mr. sc. Dubravko Janeš, nam je pomogao da čitateljima pojasnimo što su to šumskogospodarski planovi.

Izrada šumskogospodarskih planova

U javnosti postoji mišljenje da šumari u šumi rade što hoće i kako hoće, odnosno da sijeku koliko hoće i bez ikakvog nadzora. Stvari su međutim sasvim drugačije. Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj podijeljene su prema vlasništvu na državne i privatne. Brigu o najvećem dijelu državnih šuma vodi poduzeće Hrvatske šume d.o.o., a tek o manjem dijelu brigu vode Javne ustanove nacionalnih parkova, Šumarski fakultet u Zagrebu i Ministarstvo obrane. Brigu o privatnim šumama vode njihovi vlasnici. Šumama i šumskim zemljištima gospodari se temeljem odredbi šumskogospodarskih planova koje odobrava Ministarstvo nadležno za šumarstvo, u ovom slučaju Ministarstvo poljoprivrede, i to za razdoblje od deset godina, zatim orijentacijski za daljnjih deset godina i idućih dvadeset godina.

Prilikom izrade šumskogospodarskih planova kao i u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima potrebno se pridržavati odredbi velikog broja Zakona od kojih ističemo: Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o poljoprivrednom zemljištu te Uredbi koje je donijela Vlada RH od kojih ističemo Uredbu o ekološkoj mreži. Temeljni podzakonski akt za izradu šumskogospodarskih planova je Pravilnik o uređivanju šuma, a od ostalih možemo spomenuti Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama i Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima.

Svaki šumskogospodarski plan sadrži podatke o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti šumskog područja, odnosno podatke o dosadašnjem gospodarenju, sadašnjem stanju šuma i šumskih zemljišta te propisima za buduće gospodarenje. Temeljni šumskogospodarski plan za sve šume i šumska zemljišta Republike Hrvatske je Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske, a do sada su izrađene za razdoblja od 1986. do 1995., od 1996. do 2005., od 2006. do 2015. i trenutno važeća za razdoblje od 2016. do 2025. godine.

Šumarstvo u RH ustrojeno u 18. stoljeću

Analizom podataka iz navedenih Šumskogospodarskih osnova područja mogu se ustanoviti promjene stanja šumskog fonda i provedeni zahvati u razdoblju od 1986. do 2016. godine kako državnih tako i privatnih šuma. Inače, prvi pisani dokument koji regulira odnos čovjeka i šume u Hrvatskoj pojavljuju se još u 12. stoljeću. Šumarstvo je u Hrvatskoj ustrojeno u drugoj polovici 18. stoljeća, u vrlo kratkom razdoblju. Počelo je prvom inventurom i kartiranjem šuma (1764), osnutkom prvih šumarija (1765. godine u gorskom području i 1773. godine u nizinskom području) i donošenjem prvog propisa sa zakonskom snagom (1769). Tim je zakonom uvedeno potrajno gospodarenje šumama u Hrvatskoj.

Radi lakšeg gospodarenja i kontrole provedenih radova, šume i šumska zemljišta na području RH podijeljena su na manja područja koja se nazivaju gospodarske jedinice, i to na 681 gospodarsku jedinicu državnih te 407 privatnih šuma. Njihove vanjske granice na terenu označene su bojom sa tri vodoravne crte. Gospodarske jedinice zatim se dijele na trajne osnovne jedinice gospodarske podjele šuma i šumskih zemljišta - odjele koji su na terenu označeni bojom i to brojem iznad dvije vodoravne crte. Odjeli su podijeljeni na odsjeke odnosno najmanje promjenjive jedinice gospodarske podjele čije su granice na terenu označene bojom i to malim slovom abecede i jednom vodoravnom crtom.

E sad, ovdje možemo spomenuti da su nebrojeno puta upravo ove oznake odjela i odsjeka na stablima pomogle Gorskoj službi spašavanja u lociranju izgubljenih pojedinaca. Nadamo se da vam nikada neće trebati, ali zlu ne trebalo, zovete li ikada GSS izgubljeni u šumi (pod uvjetom da imate signal na mobitelu), pronađite gore navedene oznake na stablu i ubrzati ćete dolazak spašavatelja do vas.

Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se poseban šumskogospodarski plan, a osim šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske, šumskogospodarski planovi su: Osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, Programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu, Programi za gospodarenje šumama šumoposjednika i Programi za gospodarenje šumama posebne namjene. Svaki elaborat šumskogospodarskog plana sastoji se od tri osnovna dijela i to: tekstualnog, tabličnog i kartografskog. Tekstualni dio elaborata, koji se naziva Uređajni zapisnik, sadrži deset poglavlja u kojima se za područje gospodarske jedinice opisuje dosadašnja organiziranost šumarstva, povijest radova na uređivanju šuma, orografske i hidrografske prilike, geološka podloga i tlo, klima, stanje šumskih zajednica, stanje na zaštićenim područjima, stanje ugroženih i strogo zaštićenih vrsta, a detaljno se obrađuju područja obuhvaćena ekološkom mrežom Natura 2000 i općekorisne funkcije šuma.

Cilj i način gospodarenja šumama

Posebno poglavlje obrađuje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u proteklih deset godina sa prikazom i obrazloženjem izvršenih radova za svaki odsjek. Sada utvrđeno stanje šuma i šumskih zemljišta uspoređuje se sa stanjem prije deset godina i detaljno se obrazlažu promjene prvenstveno površina, drvne zalihe i prirasta.

Jedno od najvažnijih poglavlja je ono o budućem gospodarenju šumama i šumskim zemljištima u kojem se navodi cilj gospodarenja i način na koji će se ono postići. Isto tako, navodi se na koji je način i u kojoj količini propisana drvna zaliha za sječu u narednih deset godina, radovi na njezi šuma, zaštiti šuma, pošumljavanju, izgradnji šumskih prometnica i ostali potrebni radovi.

Tablični podaci sadrže obrasce propisane Pravilnikom o uređivanju šuma od kojih ističemo obrasce koji sadrže detaljne tekstualne i numeričke podatke o stanju svakog odsjeka sa propisom radova koje u njemu treba napraviti u narednih deset godina. Kartografski materijal čine osnovna karta gospodarske jedinice u mjerilu 1:5000, pregledna karta u mjerilu 1:25000 te razne tematske karte.

Nakon završetka svih radova na izradi prijedloga elaborata šumskogospodarskog plana, a prije pokretanja postupka odobrenja kod Ministarstva nadležnog za šumarstvo isti podliježe javnom uvidu koji traje najmanje 15 dana nakon kojeg se održava i javna rasprava. Poziv na javni uvid kao i na javnu raspravu pravovremeno se objavljuje na web stranicama Hrvatskih šuma kako bi se obavijestila sva zainteresirana javnost.

U postupku odobrenja kod Ministarstva nadležnog za šumarstvo, šumskogospodarskih planova za gospodarske jedinice na čijem se području nalaze područja zaštićena temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode potrebno je od Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode ishoditi prethodnu suglasnost. Provođenje propisa šumskogospodarskog plana za vrijeme njegovog važenja kontrolira šumarska inspekcija Ministarstva nadležnog za šumarstvo. Iz svega navedenog jasno se vidi kako su svi radovi koje obavljaju šumari, strogo propisani i kontrolirani, a sve s ciljem potrajnog gospodarenja našim šumama kako bi i budućim generacijama predali prirodne, zdrave i očuvane šume.

Autorica: Irena Devčić

Foto: Bigstockphoto/duallogic


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Hrvatske šume Mala encklopedija šumarstva


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi