Lice s tjeralice

Jelenak je zakonom zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.

Državni zavod za zaštitu prirode pokrenuo je zanimljivu akciju foto-lova na zaštićenu vrstu kukca koji se sve rjeđe može vidjeti po našim šumama. Ideja je da svi ljubitelji prirode koji u njoj često borave, fotografiraju jelenka te zajedno s podacima o lokaciji pronalaska pošalju podatke u Državni zavod.

Na taj način stručnjaci će moći pratiti stanje populacije jelenka u našim šumama. Jelenak pripada skupini kukaca nazvanoj kornjaši ili tvrdokrilci (Coleoptera), najbrojnijoj skupini životinja na našem planetu, koja je dobila ime po tvrdom oklopu poput kornjačinog. Najčešće se može pronaći u kontinentalnim šumama hrasta kitnjaka, termofilnim šumama hrasta medunca te nizinskim šumama hrasta lužnjaka, no dolazi i u drugim tipovima šuma.

Masovna migracija jelenaka

Odrasli jelenci pojavljuju se od kraja proljeća do sredine ljeta, a vrhunac aktivnosti događa se između kraja lipnja i sredine srpnja, kada se odvija parenje. Zanimljivo je da se aktivnost ove vrste razlikuje ovisno o geografskoj širini, tako da je na sjevernim granicama rasprostranjenosti ova vrsta najaktivnija noću ili u sumrak, a na južnim je pretežito dnevna vrsta. Još jedna zanimljiva pojava kod jelenaka je masovna migracija koja se javlja svakih nekoliko godina.

Jedan od najvećih kukaca Europe

S veličinom do čak osam centimetara, jelenak je jedan od najvećih kukaca Europe. Mužjaci i ženke ove vrste izrazito se razlikuju, odnosno kod njih postoji tzv. spolni dimorfizam. U mužjaka su razvijene čeljusti do te mjere da sliče jelenskom rogovlju, dok su u ženki one znatno manje. Upravo ta karakteristika jelenke čini vrlo prepoznatljivima, a po njoj su i dobili ime. Njihov specifičan izgled omogućavao mi je da još kao dijete osim bubamara, prepoznajem bez greške i jelenka.

Uklanjanje starih stabala iz šume šteti jelenku

Mužjaci svoje čeljusti (ili kliješta kako smo ih mi zvali) koriste za udvaranje te u borbi za ženku. Jelenak nastanjuje tople listopadne šume bogate starim i raspadajućim deblima. Udvaranje i parenje događa se ljeti, a nakon oplodnje, ženka polaže jajašca u tlo blizu nekog trulog stabla. Tek izležene ličinke odmah se počinju hraniti raspadajućim korijenjem i panjevima. Nakon otprilike pet godina, potkraj ljeta, ličinka se zakukulji, a u jesen iz nje izlaze odrasle jedinke, koje se i dalje skrivaju u tlu do sljedećeg proljeća. Odrasli se jelenci hrane biljnim sokovima i smolom s oštećenog drveća.

Zbog svoje veličine jelenci lete vrlo sporo i nespretno, s time da mužjaci lete znatno češće, a najčešće se mogu zamijetiti u sumrak. Zbog veličine ličinki te njihove brojnosti u pojedinim panjevima, ova vrsta ima važnu ulogu u šumskom ekosustavu u procesu razlaganja drvnog materijala. Najveća prijetnja ovoj vrsti kukca predstavlja uklanjanje starih i mrtvih stabala iz šuma, čime nestaje izvor hrane za ličinke. Također zbog fragmentacije i izolacije šumskih staništa u urbanim sredinama ili poljoprivrednim područjima onemogućava se migracija te izmjena genetičkog materijala među različitim populacijama ove vrste.

Područja važna za očuvanje jelenka

Zbog očuvanja jelenka, a sukladno obvezi iz Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije, Hrvatska je odredila područja važna za očuvanja jelenka koja su dio Ekološke mreže Republike Hrvatske, odnosno Natura 2000 ekološke mreže Europske unije. S toga iz Državnog zavoda za zaštitu prirode pozivaju sve ljubitelje prirode koji u njoj često borave da sudjeluju u očuvanju ovog zanimljivog kukca.

Kada nađete jelenka u prirodi, pokušajte ga fotografirati te im pošaljite fotografiju na jelenak@dzzp.hr. Uz fotografiju potrebno je upisati datum kada ste ga vidjeli, lokaciju i vrijeme. Za uzvrat DZZP svaku stotu fotografiju, ali i onu najljepšu nagraditi će kompletom Crvenih knjiga ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Republike Hrvatske. Možda je za foto-lov na jelenka sada već pomalo kasno, no moguće da ga još uvijek negdje ugledate, a podaci će se ionako skupljati i u budućnosti. Stoga, ne zaboravite na ovu akciju niti dogodine.

Autor: Irena Devčić

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor