U Hrvatskoj su površine zasađene s kulturama kratkih ophodnji prihvatljive za izravna plaćanja u poljoprivredi, a ukoliko se na njima ne koriste umjetna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja, koriste se i za zelena plaćanja. Najavljen je i novi Zakon o njihovoj upotrebi.
Kulture kratkih ophodnji su drvenaste vrste (topola, vrba, crna joha, breza, grab, kesten, jasen i bagrem koje se uzgajaju u kratkim ophodnjama od dvije do osam godina na poljoprivrednim površinama za energetske potrebe kroz proizvodnju biomase.
U Hrvatskoj su površine zasađene s KKO prihvatljive za izravna plaćanja u poljoprivredi, a ukoliko se na njima ne koriste umjetna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja, koriste se i za zelena plaćanja. U proizvodnju obnovljive energije, KKO mogu generirati, ukoliko se takve opcije razmatraju i obuhvate prilikom planiranja nasada i lanca opskrbe, i dodatne pozitivne učinke u obliku općekorisnih funkcija ekosustava te ruralnog razvoja.
EI Hrvoje Požar razmijenio je informacije tijekom trogodišnjeg istraživanja s preko 350 dionika kroz 12 događaja organiziranih ponajviše na istoku Hrvatske, kako bi upoznali političare te potencijalne sudionike u lancu KKO s konceptom uzgoja i korištenja KKO te potaknuli ih na promišljanje kako mogu navedeni koncept uklopiti u svoje aktivnosti i poslovanje.
Potporu projektu dao je i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji se obratio prisutnima naglasivši kako smatra da projekt razvoja brzorastućih drvnih kultura može pomoći u iskorištavanju biomase. Smatra da KKO mogle biti dobar prihod za naše poljoprivrednike jer je dio tih kultura već sada stavljen u sustav poticaja, a najavio je kako će se ove godine usvojiti i Zakon o kulturama kratkih ophodnji.
Voditeljica projekta Željka Fištrek za EIHP pojasnila je prisutnima sustav kultura kratkih ophodnji. Objasnila je kako je riječ o biljnoj masi koja uspješno zamjenjuje fosilna goriva i jedini je od svih oblika obnovljivih izvora energije koji se može uzgojiti. U okviru projekta SRCplus provedeno je istraživanje s 10 partnera iz sedam europskih zemalja s ciljem razvoja KKO na području Europske unije, dok se ovaj konkretni projekt fokusirao na područja Osječko-baranjske te Vukovarsko-srijemske županije.
Zaključeno je da biomasa iz KKO već sada ima preduvjete za stvaranje tržišta u postojećim kotlovnicama o kogeneracijama na drvnu biomasu, a u dijelu proizvodnje na poljoprivrednim površinama van funkcije.
Osim poljoprivrednika i javnih upravnih tijela, jedan od glavnih nositelja dionika u lancu je i drvno-prerađivačka industrija jer se drvna sječka iz KKO, sama ili u kombinaciji s drvnim ostatkom iz obrade sirovine, mogla koristiti za proizvodnju toplinske energije za proizvodne procese u industriji dok se kvalitetnija sirovina može iskoristiti za proizvode koji donose veću dodanu vrijednost.
Takav bi pristup osigurao lokalnu sirovinu i energent za drvnu industriju, ali i stimulirao daljnji razvoj industrije temeljen na lokalnom kapitalu i ruralnog razvoja regije budući da takvi lanci generiraju nove ekonomske aktivnosti i potražnju za novim radnim mjestima.
Biljana Kulišić iz EIHP naglasila je prednosti uzgoja KKO istaknuvši kako KKO nisu toliko radno intenzivne kao poljoprivredne kulture što je dobro za poljoprivrednike starije dobi (prosjek godina hrvatskog poljoprivrednika je 60 godina). KKO ne zahtjeva toliku prisutnost na terenu, a prema statističkim pokazateljima dobit slijedi odmah iza uzgoja ratarskih kultura koje zahtijevaju znatno veću prisutnost na terenu. Kulišić se također dotakla kalkulacija nisko intenzivnog i visoko intenzivnog načina uzgoja te kalkulacija dobiti gdje visoki intenzitet uzgoja donosi bolje prinose, ali i bolje iskorištavanje resursa.
Na konferenciji je predavanje održao Dragomir Pfeifer, rukovoditelj odjela za uređivanje šuma, UŠP Osijek, Podružnice koja ima najviše iskustva u podizanju kultura vrba i topola. Uz kratak pregled kroz povijest osnivanja kultura na području UŠP Osijek, Pfeifer je dao uvid o trenutnome stanju na terenu osječke podružnice. Istaknuo je kako na području UŠP Osijek postoji 1.800 ha pogodnih za podizanje kultura KKO a koje su trenutno neobrasle ili zašikarene. Od toga, čak 1.500 ha pogodno je za autohtone vrste topola i vrba, koje su pokazale najveći potencijal za KKO na istoku Hrvatske.
Predavanje je održao i Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu i nekadašnji direktor JP Hrvatske šume i to na temu Gradišćanska deklaracija kojoj je i sam bio potpisnik. Riječ je o deklaraciji koja djeluje kao smjernica za razvoj energije iz biomase u Europi do 2030. godine koja je nastupila nakon Pariškog sporazuma. Osnovicu predstavlja put izlaska koji ravnomjerno raspoređuje teret zamjene fosilnih goriva na sadašnje i buduće generacije.
Nositelj projekta je WIP Renewable Energies iz Njemačke, a Energetski institut Hrvoje Požar je implementirao projekt u Hrvatskoj. Tijekom implementacije ostvarena je suradnja s brojnim dionicima, uključujući i Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatsku udrugu biomase ŠD, Hrvatska savjetodavna službom, Hrvatskom poljoprivrednom komorom, CROBIOM-om, Vukovarsko-srijemskom županijom, Eko-sustav d.o.o., LAG-ovima, općinama i gradovima na istoku Hrvatske a na projektu su surađivale i Hrvatske šume.
U suradnji s Panonskim drvnim centrom kompetencija, u Virovitici je početkom veljače održana završna konferencija projekta pod nazivom Biomasa iz KKO za povećanje konkurentnosti i ruralni razvoj na kojoj je prezentirano učinjeno u trogodišnjem istraživanju financiranome iz IEE (Intelligent Energy - Europe) projekta SRCplus.
Tekst: Goran Vincenc, Foto: bigstockphoto.com, Nostal6ie
Izvori
Tagovi
Nediljko Dujić: Šuma samo po sebi i jest turistička atrakcija
Ribljim mrežama u lov zečeva tradicija je koja nestaje jer ove divljači - nema
TOP 5 razloga zašto ne možemo bez šuma
Ivica Budor: U tijeku su žurne izmjene zakona da se riješi problem šteta od divljači
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Samo neke je već obrao mraz , kod mene dio Čačanke rodne , tako da preporučam da se ne sadi u većem broju , jer je puno osjetljivija od primjera Više [+]
