• Uzgajanje šuma
  • 19.11.2017. 09:00

Kulture kratkih ophodnji brže obrću kapital u šumarstvu

Uvidjevši marginalizaciju ekonomskog potencijala drvenastih kultura kratkih ophodnji, mag. ing. silv. Marko Tomić u svojem stručnom radu po završetku pripravničkog staža u šumariji Mrkopalj izložio je ekonomsku profitabilnost ovih kultura. Pod mentorstvom revirnika dipl. ing. šum. Marka Perkovića, na primjeru uzgoja plantaže topole, analizirao je kalkulaciju troškova i dobit od proizvodnje biomase brzorastućih nasada.

  • 1.875
  • 170
  • 0

Degradirana šumska staništa ili zemljišta na kojima proizvodnja hrane nije moguća potrebno je staviti u namjenu. Drvenaste kulture kratkih ophodnji iznalaze se kao pogodno rješenje jer bi se, osim dobrobiti za okoliš, bržim obrtajem kapitala pokrenula troma šumarska ekonomija u Hrvatskoj.

Značaj drvenastih kultura kratkih ophodnji prepoznale su mnoge svjetske zemlje. Osim što su se pokazale pogodnima za revitalizaciju zemljišta zagađenog dušičnim spojevima, te brzorastuće vrste drveća uzgajaju se i radi dobivanja visokih prinosa drvne biomase kao obnovljivog izvora energije. U tu svrhu u Europi se najčešće sade vrba i topola, a pogodne su i neke vrste duda, joha, javor, jasen, bagrem, paulovnija, eukaliptus i australska akacija. No, unatoč potencijalu, uzgoj takvih kultura u Hrvatskoj još uvijek nije zakonski reguliran.

Tijekom 2015. i 2016. godine izrađen je Prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji s namjerom propisivanja vrsta pogodnih za uzgoj, površina te evidentiranja njihovih uzgajivača. Međutim, 2016. godine, Sabor nije usvojio Prijedlog Zakona. Dorađeni Prijedlog ponovno se našao na saborskom dnevnom redu u rujnu ove godine. Radi kritika u vezi s (ne)realnim ograničenjima s obzirom na površinu uzgoja i vrstu zemljišta, javna rasprava ovaj put pobudila je i veću medijsku pozornost.

Proizvodnja biomase brzorastućih nasada

Uvidjevši marginalizaciju ekonomskog potencijala drvenastih kultura kratkih ophodnji, mag. ing. silv. Marko Tomić u svojem stručnom radu po završetku pripravničkog staža u šumariji Mrkopalj izložio je ekonomsku profitabilnost ovih kultura. Pod mentorstvom revirnika dipl. ing. šum. Marka Perkovića, na primjeru uzgoja plantaže topole, analizirao je kalkulaciju troškova i dobit od proizvodnje biomase brzorastućih nasada.

"Prema procjenama iz 2011. godine brzorastuće nasade mogu ostvariti 3,26 milijuna tona suhe tvari godišnje. To znači da bi u Hrvatskoj intenziviranje uzgoja takvih kultura u funkciju stavilo više od 46.000 hektara šumskog i oko 235.000 hektara poljoprivrednog zemljišta manje kvalitete tla", kazao je Marko Tomić.

Simulacija plantažnog uzgoja topole provedena je u gospodarskoj jedinici Sungerski lug, na 1 hektaru u odjelu 11b. Radi suzbijanja žarišta Smrekova potkornjaka (lat. Ips typographus) u tom su dijelu posječena sva stabla smreke što je dovelo do degradacije tla. Stoga je zemljište potrebno ponovno staviti u funkciju bilo revitalizacijom šumske vegetacije bilo osnivanjem novih nasada.

Drvenaste kulture kratkih ophodnji otporne su na hladnoću pa podnose široki raspon klimatskih uvjeta. Prema mišljenju nekih stručnjaka, gnojidba nema velik utjecaj na povećanje prinosa. Kontrolu korova potrebno je provoditi prije sadnje i tijekom prve godine rasta, kada njegovo suzbijanje uvelike utječe na prinos biomase. Stoga se može reći da su zahtjevi za gnojidbom i sredstvima za zaštitu bilja - minimalni. Prema riječima Marka Perkovića, jedini preduvjet za uspješno osnivanje takvih plantaža zapravo je kvaliteta tla jer kulture zahtijevaju dobro prozračna tla s mogućnošću zadržavanja vlage.

"Troškovi podizanja energetskih nasada za proizvodnju drvne biomase, i kasnija sječa, najznačajnije su financijske stavke. Ujedno su i razlozi skeptičnosti s obzirom na ekonomski potencijal plantaža jer se dobit ostvaruje tek nakon nekoliko godina", istaknuo je Marko Tomić.

Prema njegovim riječima, da bi plantaža bila ekonomski isplativa njezina površina može iznositi svega 2 - 5 hektara. Radi dobivanja visokih prinosa biomase primjenjuje se jednoredni ili dvoredni gusti raspored sadnje; između 5000 - 20.000 biljaka po hektaru. Pri tome je troškove osnivanja plantaže moguće smanjiti ako se umjesto sadnica koriste reznice, a sadnja se obavlja ručno kada su zemljišne čestice male ili kada su troškovi nadnica niži od troškova strojne sadnje. Marko Perković dodao je da smanjenju troškova pogoduje i stvaranje izbojaka nakon sječe pa ponovna sadnja nije potrebna.

Brzo vraćanje zemljišta u prvobitno stanje

Ciklus sječe (ophodnja) još je jedna od značajki prinosa, a ona ovisi o namjeni plantaže. Dok se industrijski nasadi, primjerice, uzgajaju zbog proizvodnje papira, iz neindustrijskih nasada dobiva se ogrjevno drvo (cjepanice, peleti, drvne sječke). Stoga se ophodnja, ovisno o konačnom proizvodu, obavlja u intervalima 1 - 8 godina, s mogućnošću produženja na 20 godina. Nakon toga, brzorastuće kulture ponovno se sade ili se zamjenjuju drugim usjevima.

U novije vrijeme ophodnja se produžuje na 30 godina pa se javlja bojazan da drvenaste kulture kratkih ophodnji degradiraju poljoprivredna zemljišta. To nije točno. Upravo je mogućnost brzog vraćanja zemljišta u prvobitno stanje glavna odlika kultura kratkih ophodnji. Budući da je korijenje relativno plitko, unatoč broju godina od zasade, panjevi se mogu iščupati i tlo je opet spremno za korištenje. Primjerice, za prenamjenu zemljišta u pašnjak dovoljna je jednostavna obrada i sadnja trave, objasnio je Marko Perković.

Kako navodi Marko Tomić, troškove je moguće smanjiti i kod same sječe. Ako je prostorni raspored sadnje dvoredan, jednim prolaskom stroja sijeku se oba reda istovremeno. Nadalje, troškovi variraju ovisno je li nasad posječen i usitnjen u jednom zahvatu ili su provedena tri vremenski odvojena zahvata: sječa, sušenje i usitnjavanje.

Na temelju analize kalkulacije troškova za osnivanje plantaže topole na jednom hektaru degradiranog šumskog zemljišta, za ophodnju od 8 godina, Tomić je istaknuo kako je financijski rezultat pozitivan, no uzgoj brzorastućih kultura kao primarni izvor prihoda nije isplativ. Međutim, kao dodatni izvor prihoda, osnivanje ovakvih plantaža, čak i na malim površinama, ekonomski je učinkovito.

Pola milijuna hektara zapuštenog zemljišta

"Ako financijski rezultat za 1 hektar pomnožimo s 10 dobili bismo dobit za površinu uzgoja predviđenu u Prijedlogu Zakona. U usporedbi s običnom smrekom koja ima ophodnju od 80 godina, drvenaste kulture kratkih ophodnji obrću kapital deset puta brže. Stoga treba uzeti u obzir ovaj jednostavniji i jeftiniji način gospodarenja, gdje je to moguće", zaključio je Marko Tomić.

Slijedom navedenog, proizvodnja novog oblika energije i u Hrvatskoj bi mogla potaknuti veći trend u podizanju nasada drvenastih kultura kratke ophodnje. Celulozni etanol ili bioetanol smatra se drugom generacijom biogoriva. Njegova proizvodnja do sada se temeljila jednostavnim šećerima ili škrobu. Te sirovine koriste se u ljudskoj prehrani i hranidbi životinja pa potrebe za proizvodnju biogoriva nisu zadovoljive. Alternativno, sve više se koristi lignocelulozna biomasa. Uzevši vrbu za primjer, Perković prikazao je značaj brzorastućih kultura u proizvodnji biogoriva. Vrba godišnje naraste do 2 metra. To znači da nakon 3 godine dostiže optimalnu visinu za sječu. Jedan hektar plantaže zasađene vrbe u prosjeku proizvodi 10 tona piljevine što je dostatno za proizvodnju 1 kW energije.

Jasno je da umjetno osnovani nasadi šumskog drveća ne mogu zamijeniti one prirodne. No, Tomić smatra da bi u Hrvatskoj cilj uzgoja brzorastućih kultura trebalo biti rješavanje problema pola milijuna hektara zapuštenog zemljišta. Osnivanjem plantaža kratkoročno bi se sanirala degradirana šumska staništa, a ostala zemljišta, na kojima proizvodnja hrane nije moguća, dobila bi namjenu. Time bi se neposredno učinila dobrobit za okoliš što bi se posredno odrazilo na život u ruralnim područjima. Uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji omogućio bi brži obrtaj kapitala u šumarstvu i spriječio još jedan mogući hrvatski apsurd - uvoz biomase.

Autorica/foto: Doroteja Krivić


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Kulture kratkih ophodnji Šume Zapuštena zemljišta


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi