Iako za sada nema znakova širenja bolesti na divljač, stručnjaci upozoravaju na stvaran rizik prijenosa s domaćih ovaca, potrebu pojačanog nadzora te kontrolu prijevoza stoke
Vijest o pojavi kuge malih preživača u privatnom domaćinstvu u Bogdanovićima, selu u općini Prgomet te širenje u Zadarsku županiju, odjeknula je poput groma iz vedra neba među uzgajivačima ovaca, ali i izazvala zabrinutost u lovačkim krugovima diljem Dalmacije.
Naime, riječ je o bolesti koja ne pogađa isključivo domaće ovce, već potencijalno može ugroziti i njihove divlje srodnike – muflone (lat. ovis aries musimon), koji su već desetljećima sastavni dio lovnog fonda u brojnim hrvatskim lovištima.
"Trenutno nismo uočili nikakve promjene na životinjama. Mada nikada niste sigurni što se sve može dogoditi. Mufloni su ovce što znači da su itekako podložni ovoj bolesti", istaknuo je Nediljko Stanić, predsjednik Lovačke udruge "Mosor – Priko“ iz Omiša čije lovište inače obiluje tom divljači.
Iz Šumarije Makarska poručuju da trenutačno nema znakova za uzbunu. Upravitelj Šumarije i voditelj lovstva, dipl.ing. Boris Šabić, kaže kako na području Biokova zasad nije uočeno neuobičajeno ponašanje muflona koje bi upućivalo na bolest.
"Smatramo da bi se zaraza teško mogla proširiti na obronke Biokova, a posebno na područje Svetog Ilije. Riječ je o lokacijama koje su udaljene od seoskih naselja i gdje nema uzgoja domaćih ovaca, što značajno smanjuje rizik prijenosa", pojašnjava Šabić.
Naime, muflon je daljnji predak današnje domaće ovce i upravo zbog te bliske srodnosti postoji realna mogućnost prijenosa bolesti s domaćih životinja na divlje populacije – upozorio je nedavno dr.sc. Perica Tucak, dr.vet.med., profesor na splitskom Lovačkom učilištu "Capreolus“.
Podsjeća kako su mufloni još prije nekoliko desetljeća planski udomljavani u hrvatska lovišta radi unapređenja lovstva i razvoja lovnog turizma. Time je dr. Tucak ujedno demantirao pojedine medijske napise prema kojima ovčja kuga ne predstavlja opasnost za "druge vrste“. Ističe, međutim, kako nema razloga za zabrinutost kada je riječ o ljudima, budući da bolest nije zoonoza, niti predstavlja prijetnju drugim vrstama domaćih životinja.
Najveći broj muflona u Hrvatskoj nalazi se upravo na području Dalmacije, koja je s vremenom postala njihova druga domovina. Stada ove divlje ovce danas obitavaju u slobodnoj prirodi duž čitavog jadranskog zaleđa – od Velebita i Biokova, preko brda sv. Ilije kod Orebića i doline Neretve, uključujući lokalitete poput Vranjaka, pa sve do ograđenih uzgajališta, poput onog na području Oštrice kod Grebaštice u Šibensko-kninskoj županiji. Muflona ima i u unutrašnjosti zemlje, ponajprije u uzgojnim lovištima kojima gospodare Hrvatske šume.
"Oprez je u svakom slučaju nužan", naglašava dr. Tucak, dodajući kako se bolest, i kod divljači i kod domaćih ovaca, očituje naglom pojavom visoke temperature, iscjetkom iz nosa te poremećajima dišnog i probavnog sustava. Iskustva s pojavom zaraznih bolesti među muflonima već postoje.
Pojava kuge malih preživača u Bogdanovićima prvi je zabilježeni slučaj ove bolesti na tom području u posljednjih nekoliko desetljeća. Stručnjaci stoga pozivaju na pojačan nadzor, odgovorno ponašanje uzgajivača i lovozakupnika te pravodobno izvještavanje veterinarskih i lovnih službi, kako bi se spriječilo širenje bolesti i zaštitile i domaće i divlje populacije sitne preživačke divljači.
I da opet ne bismo svjedočili širenju zaraze kakva je bila u okolici Vrlike i Drniša kada je bedrenica pokosila preko sto goveda.
Tagovi
Autor