Pretraga tekstova
Boranka je najveće volontersko pošumljavanje opožarenih područja ikad organizirano u Hrvatskoj.
Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume i Hrvatska gorska služba spašavanja, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, pokrenuli su kampanju Boranka, projekt pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije. Boranka je najveće volontersko pošumljavanje opožarenih područja ikad organizirano u Hrvatskoj.
U velikim požarima, koji sve češće haraju hrvatskom obalom i priobaljem, stradavaju izrazito velike površine šuma. Vatrene stihije iza sebe ostavljaju pustoš s katastrofalnim prirodnim posljedicama. Priroda je nemoćna sama se obraniti i brzo obnoviti te joj je zato potrebna naša pomoć. Pomoć da na opustošeno crno zgarište vratimo život obojen u zeleno, poručuju u Ministarstvu poljoprivrede.
Kampanja pošumljavanja pokrenuta je 3. rujna i u nju se mogu uključiti svi zainteresirani građani donacijama i sadnjom sadnica.
Izgorena stabla s opožarenih područja djelatnici Boranke prenose u spalionicu gdje se proizvodi crni pepeo od kojeg se proizvode autentične bojice – boralice. Bojice se dijele putem tiskanog izdanja 24 sata – glavnog medijskog pokrovitelja, i njima svatko može nacrtati svoje drvo, fotografirati ga i postaviti na web stranicu www.boranka.hr. Tako svatko može sudjelovati u stvaranju virtualne šume. Uz donaciju od deset kuna, svako virtualno drvo postaje pravo. Volonteri Boranke sade ga na požarištima u okolici Splita i Solina. Na taj način, iz pepela izgorene šume, nastaju nove zelene koje vraćaju boju i život Dalmaciji.
Zazelenite i vi požarišta Dalmacije – uključite se u projekt Boranka.
Tagovi
Pošumljavanje Dalmacije Boranka Projekt Opožarena područja
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]
Tunel dingač
Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.
Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.
Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić