• Jelen kapitalac
  • 20.10.2017. 07:30

Jelen kapitalac - u Baranji pao 37 godina stari rekord

Vrijednost odstrijeljenog trofeja kreće se oko vrtoglavih 364.000 kuna a uplaćeni iznos PDV-a 80.000 kuna.

  • 16.963
  • 1.421
  • 0

Jelen obični kao životinjska vrsta u Republici Hrvatskoj nije samo još jedna vrsta krupne divljači u kalendaru lovidbe, ona je najveći divlji preživač, važna sastavnica bioraznolikosti i prepoznatljivosti nizinskih lovišta Hrvatske, ona je gospodarski važna vrsta, a rogovlje i meso u ne malom broju slučajeva završi i kao izvozni proizvod.

Rogovlje jelena običnog nikada nije izgubilo pozicije na tržištu ponude lovnog turizma u tradicionalno lovnim državama zapadne Europe. Naprotiv, interes za odstrjelom te stjecanjem trofeja mužjaka jelena običnog se širi i na ostale Europske države, dosada ne toliko okrenute lovu na krupnu divljač, a jednako tako s porastom standarda upiti o rogovlju te o lovu na mužjaka jelena običnog dolaze i iz Europskih država bivšeg tzv. istočnog bloka. Danas, kada se hrvatska lovišta ponovno vraćaju na karte lovnih turista, bilo bi suludo iz bilo kojeg razloga ne koristiti prirodna bogatstva ili pak svojom nespremnošću ili nespretnošću izgubiti ono što volimo nazivati povećanjem izvoza.

Velika vijest odjeknula je početkom rujna među hrvatskim lovcima. U Državnom lovištu br. XIV/9 "Podunavlje - Podravlje" ustrijeljen je kapitalni primjerak jelena običnog, trofej rekordne vrijednosti, koji još nije zabilježen u ovome lovištu.

Srušen rekord iz 1980. godine

Naime, dosadašnji rekord s 245 CIC točaka držao je trofej iz 1980. godine koji je ustrijelio tadašnji političar Stane Dolanc i koji je izložen u lovačkoj kući Monjoroš u Baranji. Tadašnji teritorijalni ustroj lovišta je pokrivao znatno veći dio površine, ali je obuhvaćao i površinu današnjeg Državnog lovišta br. XIV/9 "Podunavlje - Podravlje".

Trofej koji je odstrijeljen u komercijalnom lovu u rujnu ove godine iznosi 253,26 CIC točaka veliko je postignuće dugogodišnjeg profesionalnog rada djelatnika UŠP Osijek koji su predanim i sustavnim radom koji u konačnici uvijek donosi rezultate. Vrijednost odstrijeljenog trofeja kreće se oko vrtoglavih 364.000 kuna a uplaćeni iznos PDV-a 80.000 kuna.

Velika je to vijest za sve zaposlenike lovnog sektora Hrvatskih šuma, šumare i lovce ali i za državu, jer osim što se promiče glas o kvaliteti lovišta u Hrvatskoj, postavljaju se i temelji cijele jedne grane kontinentalnog turizma koji ima velikog prostora za razvoj. Ne treba posebno naglašavati kako Hrvatske šume, UŠP Osijek samo na temelju lova i odstrela u državnu blagajnu uplate oko 1,5 milijuna kuna poreza godišnje.

A da bi uopće dobili ovakve rezultate potrebno je uzeti u obzir cijeli niz faktora, od povijesnih, stanišnih do onih ljudskih tj. ozbiljnost pristupa i planiranja gospodarenja divljači.

Poplavna baranjska područja uz rijeku Dunav, čine periodično poplavna područja uz obalu, na riječnim otocima i na sprudovima rijeke Dunav. U dubini takvih poplavnih područja, koja još nazivamo ritska staništa, uz rijeku Dunav nalazimo, močvare, bare, rukavce, kanale, mrtvaje, dakle najniža područja riječne doline nastala ili pod djelovanjem prirodnih utjecaja ili kopanja od strane čovjeka, prije svega radi bržeg odlaska vode iz ritskog staništa. Takva staništa su sredinom proteklog stoljeća smatrana beskorisnim za čovjeka te je dobar dio takvih staništa melioracijskim tehnikama i tehnologijama isušivan i pretvaran u poljoprivredno zemljište. Na sreću, zbog visoko razvijene svijesti o potrebi očuvanja i aktivnog gospodarenja ovakvim područjima, šumarska je struka, uz podršku tadašnjeg državnog vrha, 50-tih godina dvadesetog stoljeća uspjela spasiti baranjsko Podunavlje od melioracijskih mjera i prevođenja u poljoprivredno zemljište.

Obnovljivo prirodno bogatstvo

Važno je napomenuti kako se sve to događalo puno prije Ramsarske konvencije 1971. godine, koja je imala za svrhu zaštititi upravo ovakva močvarna područja. Od mirne reintegracije tim prostorima aktivno gospodari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Osijek. Tvrtka gospodari sveukupnim šumskim ekosustavom na principu potrajnosti gospodarenja, dakle radi kako na uzgoju, zaštiti i korištenju šume tako i na gospodarenju divljim životinjama. U tim od strane čovjeka, dijelom umjetno stvorenim uvjetima staništa (izgradnja nasipa radi stvaranja dijela šumskog staništa zaštićenog od poplave, zatim čitav niz umjetno kopanih kanala i održavanih kanala koje dovode i odvode vodu u stanište, pumpne stanice koje reguliraju promet vode, umjetno stvoreni pašnjaci i livade za divljač, umjetno podignute sastojine - tzv. šumske kulture hrasta lužnjaka, crnog oraha, vrbe, klonova topola), pravi procvat već stotinama godina, a posebno u proteklom stoljeću, u brojnosti i kvaliteti doživljava jelen obični.

Ono što to stanište ima jest obnovljivo prirodno bogatstvo - divljač, aktivnu zaštitu - gospodarenje prirodnim resursima Republike Hrvatske, prepoznatljivost u svijetu po izvornom proizvodu - jelenu, razvoj kontinentalnog turizma i dr.

Uprava šuma podružnica Osijek gospodari s dva komercijalno orijentirana lovišta Državno lovište br. XIV/9 "Podunavlje-Podravlje" i Državno lovište br. XIV/1 "Breznica". Svojim dugogodišnjim radom na populacijskom gospodarenju, dijelom usmjerenom prema zahtjevima tržišta lovnog turizma, postali su konstanta i sinonim za lov na jelena, vepra te skupni lov na divlje svinje. Kada govorimo o godišnjoj razini riječ je o 400 do 500 grla jelenske divljači (cca. 50 trofeja koji nakon ocjene zasluže medalju po CIC - u.), zatim od 1.000 do 1.200 grla svinje divlje ( cca. 20 trofeja koji nakon ocjene zasluže medalju po CIC - u) te 40 do 60 grla srne obične. Oko 70 % ukupnog odstrjela bude riješeno s lovcima turistima, dok ostatak odstrijeli stručno - tehničko osoblje, uglavnom u svrhu sprječavanje šteta na poljoprivrednim površinama te kao uzgojnu mjeru pri gospodarenju s populacijama divljači.

No u konačnici sva ta grla moraju proći kroz ruke stručno-tehničkog osoblja, moraju biti dovezene do naših objekata za primarnu obradu divljači, trofeji moraju biti obrađeni, a meso jednako tako obrađeno i korektno uskladišteno. Rogovlje jelena koje je ocjenjeno s 253,26 CIC točke je kruna dugogodišnjeg rada s populacijom jelenske divljači na području baranjskog Podunavlja te je ujedno i najvrjedniji trofej na predmetnom području. Kao što u nizinskim staništima najbolje rezultate postižemo u uzgoju šume kada gospodarimo sastojinama, tako i u nizinskim lovištima najbolje rezultate dobijemo kada gospodarimo populacijom i polako dižemo srednje vrijednosti promatranih populacijskih parametara.

Treba naglasiti kako stanište uz Dunav zahtjeva posebnu pažnju, dakle kud i kamo je zahtjevnije gospodariti sa staništem i divljači na ovom području nego li u nekakvom lovištu koje ima određene standarde glede klimatskih i drugih ekoloških čimbenika. Rad u lovištu kao što je Podunavlje - Podravlje zahtjeva razumijevanje navedenog staništa u puno širem kontekstu od lovnog stajališta. U prilog tomu može se spomenuti čagalj, predator čije je brojno stanje alarmantno visoko i svakako će gospodarenje lovištima UŠP Osijek biti pod znatnim utjecajem brojnosti ovog predatora te kao druga ozbiljna i konstantna opasnost je veliki američki metilj, nametnik koji djeluje negativno na populaciju jelenske divljači kroz sve populacijske parametre tu možemo dodati ćudljivi i moćni Dunav i nalazimo se u pravom vrtlogu mogućih događaja. Stoga je potrebno zahvaliti se djelatnicima UŠP Osijek - Odjela za lovstvo te šumarijama Batina, Tikveš, Darda, Osijek i Đakovo na ljubavi koju iskazuju prema poslu te istaknuti odgovornost i odlučnost u provedbi plana poslovanja djelatnosti lovstva.

Pravi lovci love samo koliko smiju dane naruše odnos lovca, divljači i staništa

Lov, za razliku od prošlosti kada je glavni cilj bila hrana, predstavlja lovcima puno toga: uzbuđenje, zabavu, iskustva u i s prirodom, prijateljstvo i socijalizaciju, pokazivanje svojih lovačkih vještina, suradnju s obučenim lovačkim psima i dr. Lovci sami sebe smatraju prvenstveno skrbnicima divljih životinja i staništa i to je najvažnije za razumijevanje lova. Čovječanstvo je dio prirode i previše se uplelo u prirodne procese da bi se sada samo tako povuklo. Kaos koji nastaje nakon što se ljudi maknu i prestanu se uplitati u prirodu uništava divlje životinje, one se množe, uništavaju stanište, pate, izgladnjuju, pojavljuju se bolesti i smrt, jedna dugotrajna agonija. To je sigurno način na koji ljudi uništavaju vrste divljih životinja i njihova staništa ("dabogda imao pa ne imao").

Postavlja se i pitanje odgovornosti zagovornika neuplitanja u prirodne ekosustave (tzv. stroga zaštita prirode) nakon neuspjelih eksperimenata s prirodom, a takvih primjera imamo u Europi (Nizozemska). S druge strane pravo lovačko iskustvo zagovara ujednačeni odnos između lovca, divljači i staništa. Pravi lovci namjerno puštaju divljač da pobjegne, love samo onoliko koliko smiju da ne naruše ranije spomenuti odnos. Pravi lovci žele razumjeti divlje životinje, uči u glavu divljači, biti tiho i biti dio čudesnog svijeta prirode (Figari i dr. 2012).

Europa danas nudi kroz lovni turizam istinski lovački užitak te ostvaruje značajne prihode u ukupnoj turističkoj ponudi. Republika Hrvatska nema naftu, plin, rude u značajnim količinama, ali uz šumu, poljoprivredne površine, more ima i divljač. Razvijati kontinentalni turizam bez lova je teško i mukotrpno, no s lovom stvar hoda. Na nama je odlučiti konformistički se prikloniti nekakvim interesnim grupacijama radi njihovog utjecaja na visoku politiku ili stvarati dodanu vrijednost.

Autor i foto: Goran Vincenc


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Jelen kapitalac Rekord Baranja Lov


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi