Jela u najlošijem stanju - jasen ju sustiže!

Razvojem spoznaja o uzrocima propadanja šuma, ICP Forests se okrenuo kompleksnim istraživanjima međuovisnosti različitih ekoloških čimbenika za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u propadanju šuma te je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podataka o njihovom stanju.

Način motrenja oštećenosti šumskih ekosustava

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, sušenja velikih razmjera i različitih, gospodarski važnih vrsta drveća u Europi, dala su povoda razmišljanju da se radi o dotada nezabilježenoj pojavi, koja je dobila naziv novo propadanje šuma. Za razliku od, do tada zabilježenih pojava sušenja šuma pretežno lokalnog karaktera, novo propadanje imalo je progresivan, i činilo se, ireverzibilan karakter, a zračno onečišćenje izdvojeno je kao novi čimbenik stresa, iako su postojala oprečna mišljenja u svezi mehanizma kojim ono djeluje na šumske ekosustave.

Šumarske institucije u skupljanju podataka

Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume na mreži točaka Razine 1 i plohama Razine 2, sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Nacionalnim koordinacijskim centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave određen je Hrvatski šumarski institut. Na mreži točaka Razine 1 podatke prikupljaju Hrvatske šume d.o.o. te javne ustanove nacionalnih parkova u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno Šumarska savjetodavna služba u privatnim šumama.

Međunarodni program za procjenu

Godine 1985. u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan je Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine.

Od 2007. godine Program motrenja oštećenosti šumskih ekosustava se odvija prema Pravilniku o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o oštećenosti šumskih ekosustava. Razvojem spoznaja o uzrocima propadanja šuma, ICP Forests se okrenuo kompleksnim istraživanjima međuovisnosti različitih ekoloških čimbenika za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u propadanju šuma te je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podataka o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Najvitalnija obična bukva

Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i plohama Razine 2 (plohe intenzivnog motrenja), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena oštećenosti krošanja. Prema izvješću Nacionalnog koordinacijskog centra za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave za prošlu godinu, utvrđeno je povećanje značajne osutosti u odnosu na 2013. godinu (s 29,13 % na 31,47 %). Najveći broj stabala i dalje se nalazi u klasama osutosti 0 i 1, dakle u klasama bez osutosti ili male osutosti. Procjena je obavljena na 103 točke, a procjenom je obuhvaćeno ukupno 2.472 stabala različitih vrsta drveća, od čega 2.088 stabala listača i 384 stabala četinjača. Na alarm zove podatak kako je značajna osutost listača u odnosu na prošlu godinu povećana, te je ujedno najveća u posljednjih 10 godina motrenja.

Jako oštećena obična jela

Najvitalnija vrsta od prikazanih je obična bukva s postotkom značajno osutih stabala od 25,46 %. U izvještaju se naglašava kako je ovo i najveća zabilježena vrijednost značajne osutosti obične bukve od kada se provodi monitoring. Običnu bukvu slijedi hrast lužnjak (29,69%), alepski bor s 42,14%, a jako oštećene vrste su obična jela (značajna osutost 62,39%) te crni bor (53,49%). Znatnije promjene u odnosu na 2013. godinu su nastupile kod poljskog jasena, čije se stanje pogoršalo (s 23,61% na 49,09%). Procjena oštećenosti obavlja se svake godine u periodu od 15. srpnja do 15. kolovoza.

Odumiranje stabala

Postotak osutosti procjenjuje se na osnovi usporedbe konkretnog stabla s foto-priručnikom te zamišljenim lokalnim referentnim stablom, koje je definirano kao najbolje stablo s potpunom krošnjom koje može uspijevati na određenom lokalitetu.

Procjenu obavljaju dva promatrača, uz korištenje dvogleda. Barem jedan procjenitelj mora biti diplomirani inženjer šumarstva. Razlozi provođenja monitoringa u šumskim ekosustavima su rješavanje ekoloških problema u šumskim ekosustavima, praćenje ekoloških promjena te praćenje posljedica ekoloških promjena na stanje organizama i šuma, na gospodarenje s njima te predlaganje unaprjeđenja stanja u šumskim ekosustavima. Izvanredno odumiranje stabala prisutno je na mnogim šumskim područjima kao rezultat utjecaja stresnih čimbenika. Kao najvažniji uzroci oštećenosti stabala i njihovog prijevremenog odumiranja navode se onečišćenje zraka, vode i tla, dugotrajna suša, kasni mraz, te pojava štetnika ili biljnih bolesti.

Tekst: Irena Devčić, Foto: Tehnička škola Vt