• Procjena oštećenja
  • 03.09.2015. 09:10

Jela u najlošijem stanju - jasen ju sustiže!

Najvitalnija vrsta od prikazanih je obična bukva, koju slijede hrast lužnjak, alepski bor, obična jela, crni bor. Obična jela i poljski jasen jako su oštećeni.

Foto: Tehnička škola Vt
  • 255
  • 11
  • 0

Razvojem spoznaja o uzrocima propadanja šuma, ICP Forests se okrenuo kompleksnim istraživanjima međuovisnosti različitih ekoloških čimbenika za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u propadanju šuma te je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podataka o njihovom stanju.

Način motrenja oštećenosti šumskih ekosustava

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, sušenja velikih razmjera i različitih, gospodarski važnih vrsta drveća u Europi, dala su povoda razmišljanju da se radi o dotada nezabilježenoj pojavi, koja je dobila naziv novo propadanje šuma. Za razliku od, do tada zabilježenih pojava sušenja šuma pretežno lokalnog karaktera, novo propadanje imalo je progresivan, i činilo se, ireverzibilan karakter, a zračno onečišćenje izdvojeno je kao novi čimbenik stresa, iako su postojala oprečna mišljenja u svezi mehanizma kojim ono djeluje na šumske ekosustave.

Šumarske institucije u skupljanju podataka

Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume na mreži točaka Razine 1 i plohama Razine 2, sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Nacionalnim koordinacijskim centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave određen je Hrvatski šumarski institut. Na mreži točaka Razine 1 podatke prikupljaju Hrvatske šume d.o.o. te javne ustanove nacionalnih parkova u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno Šumarska savjetodavna služba u privatnim šumama.

Međunarodni program za procjenu

Godine 1985. u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan je Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine.

Od 2007. godine Program motrenja oštećenosti šumskih ekosustava se odvija prema Pravilniku o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o oštećenosti šumskih ekosustava. Razvojem spoznaja o uzrocima propadanja šuma, ICP Forests se okrenuo kompleksnim istraživanjima međuovisnosti različitih ekoloških čimbenika za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u propadanju šuma te je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podataka o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Najvitalnija obična bukva

Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindikacijske točke razmaka 16 km) i plohama Razine 2 (plohe intenzivnog motrenja), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena oštećenosti krošanja. Prema izvješću Nacionalnog koordinacijskog centra za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave za prošlu godinu, utvrđeno je povećanje značajne osutosti u odnosu na 2013. godinu (s 29,13 % na 31,47 %). Najveći broj stabala i dalje se nalazi u klasama osutosti 0 i 1, dakle u klasama bez osutosti ili male osutosti. Procjena je obavljena na 103 točke, a procjenom je obuhvaćeno ukupno 2.472 stabala različitih vrsta drveća, od čega 2.088 stabala listača i 384 stabala četinjača. Na alarm zove podatak kako je značajna osutost listača u odnosu na prošlu godinu povećana, te je ujedno najveća u posljednjih 10 godina motrenja.

Jako oštećena obična jela

Najvitalnija vrsta od prikazanih je obična bukva s postotkom značajno osutih stabala od 25,46 %. U izvještaju se naglašava kako je ovo i najveća zabilježena vrijednost značajne osutosti obične bukve od kada se provodi monitoring. Običnu bukvu slijedi hrast lužnjak (29,69%), alepski bor s 42,14%, a jako oštećene vrste su obična jela (značajna osutost 62,39%) te crni bor (53,49%). Znatnije promjene u odnosu na 2013. godinu su nastupile kod poljskog jasena, čije se stanje pogoršalo (s 23,61% na 49,09%). Procjena oštećenosti obavlja se svake godine u periodu od 15. srpnja do 15. kolovoza.

Odumiranje stabala

Postotak osutosti procjenjuje se na osnovi usporedbe konkretnog stabla s foto-priručnikom te zamišljenim lokalnim referentnim stablom, koje je definirano kao najbolje stablo s potpunom krošnjom koje može uspijevati na određenom lokalitetu.

Procjenu obavljaju dva promatrača, uz korištenje dvogleda. Barem jedan procjenitelj mora biti diplomirani inženjer šumarstva. Razlozi provođenja monitoringa u šumskim ekosustavima su rješavanje ekoloških problema u šumskim ekosustavima, praćenje ekoloških promjena te praćenje posljedica ekoloških promjena na stanje organizama i šuma, na gospodarenje s njima te predlaganje unaprjeđenja stanja u šumskim ekosustavima. Izvanredno odumiranje stabala prisutno je na mnogim šumskim područjima kao rezultat utjecaja stresnih čimbenika. Kao najvažniji uzroci oštećenosti stabala i njihovog prijevremenog odumiranja navode se onečišćenje zraka, vode i tla, dugotrajna suša, kasni mraz, te pojava štetnika ili biljnih bolesti.

Tekst: Irena Devčić, Foto: Tehnička škola Vt


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Motrenje Oštećenost Šumski sustav Propadanje šuma Zračno onečišćenje Hrvatski šumarski institut Šumarska savjetodavna služba ICP Forests CLRTAP Osutost Obična bukva Lužnjak Alepski bor Poljski jasen Obična jela Poljski jasen Odumiranje sta