Je li za očuvanje prirode božićno drvce u tegli doista bolje od odsječenog?

Za samo nekoliko tjedana ulice gradova bit će "ukrašene" brojnim odbačenim božićnim drvcima koja su poslužila svojoj svrsi, a to je bilo uljepšati ljudima blagdane. Mnoge će pritom zaboljeti srce i pomislit će - ne postoji li bolje rješenje i za jelke i za nas?

Pravo drvce, za razliku od umjetnog, vrlo povoljno utječe na mentalno zdravlje. Naime, istraživanja pokazuju da smanjuje osjećaj tjeskobe i da smo suosjećajniji kada ga imamo u kući. Koristi su još veće ako jelku biramo s voljenim osobama. To, osim što nas izlaže boravku na otvorenom prostoru, potiče povezivanje.

Osim toga, pravi bor unosi kisik u zatvoreni prostor i jača imunitet. Stabla su veliki proizvođači fitoncida, tvari koja povećava aktivnost prirodnih stanica 'ubojica'. A i složit ćemo se da pravo drvo svojim mirisom često na površinu izvlači lijepa sjećanja.

Mogućnost najma

Kako bi pomirili potrebu za očuvanjem prirode s onom da u domu osjetimo miris živog zimzelenog stabla, možemo se obratiti iznajmljivaču jelki. Čini se jednostavnim - posjetimo najbližeg dobavljača, stablo uzgojeno u loncu odnosimo kući, u vrijeme blagdana u njemu uživamo, a zatim ga vraćamo tamo gdje može rasti tijekom godine.

No, funkcioniraju li stvari doista tako?

"Stabalca koja iznajmljujemo rastu u boroviku te ih moramo iskopati s korjenom da bi ih stavili u tegle. Ako je primjerak veći, korijen mu se ošteti“, pojašnjava Zvonimir Crnković iz Krašića nedaleko Žumberka. OPG Crnković bavi se uzgojem božićnih stabala preko 30 godina. Iznajmljuju ih unatrag jednog desetljeća.

Ističe da tek oko pola presađenih jelki uspije preživjeti.

Nije sporan samo korijen, mogu se drvca i oporaviti. Najviše stradavaju radi unosa u zatvoreni prostor, navodi. "Topli zrak potiče vegetaciju, a nakon nekoliko tjedana se vraćaju na niske temperature, tako da taj model nije najbolji“, upozorava.

Topao i suh zrak uzrokuje stres

Stabla 90 posto hranjiva dobivaju kroz iglice pa je suhi zrak zatvorenog prostora za njih koban. Oštete se i u transportu nakon čega više nemaju formu potrebnu da bi se i sljedećih godina koristila kao ukras. "Nakon svega nisu komercijalno upotrebljiva pa ih sadimo u šumu za drvenu građu“, kaže Crnković.

Za one koji ne žele odustati od najma, postoje preporuke za lakšu prilagodbu i očuvanje.

Dani u toplome znače stres za drvce u tegli, ali na Božić nema drugog načina. No, dobro je navikavati ga na višu temperaturu postupno, u hladnom hodniku ili na stubištu. Ako imate podno grijanje, stavite ga na pijedestal da se korijenova kugla ne zagrije. Stablo bi trebalo stajati na vodonepropusnom podmetaču budući ga treba zalijevati. Ne zaboravite redovno prskati iglice.

Odbačena drvca se recikliraju

Činjenica je da milijuni stabala završe odbačena samo zbog 10-20 dana našeg zadovoljstva. Međutim, iako djeluje neodgovorno posjeći drvce koje je godinama raslo da bi se održalo samo nekoliko tjedana u našim domovima, dobra je vijest da ih se preko 90 posto reciklira.

"Moja preporuka je ipak odsječeno stablo jer će se ponašati jednako kao ono s korjenom“, nastavlja Crnković. Kaže da se u metropoli za odbačene jelke brine tvrtka koja ih sakuplja s mjesta predviđenih za odlaganje. Zatim od njih rade malč ili kompost, pa služe kao organsko gnojivo za gradske parkove.

Prava božićna drvca obnovljivi su resurs koji ne rezultira zagađenjem ako se odgovorno reciklira. Ne treba brinuti niti zbog krčenja šumskih predjela jer su uzgajana za ovu svrhu i nisu posječena iz već postojećih šuma.

Odsječeno stabalce maksimalno se iskoristi. "Imalo je svoju funkciju dok je 10-15 godina raslo čime je pozitivno utjecalo na atmosferu. Ono ne šteti prirodi, već joj tijekom svoga života koristi“, zaključuje. Na mjesto gdje je raslo, na proljeće dolazi nova sadnica koja ponovno pokreće cijeli ciklus.

Najbolja je kupnja od lokalnog dobavljača jer tako ne zagađujemo prijevozom te podržavamo lokalne zajednice, a vlasnicima zemljišta omogućujemo dobit potrebnu za novu sadnju. Prirodnim rješenjima poput obnavljanja šuma moguće je smanjiti više od 30 posto emisija ugljika i time usporiti klimatske promjene. Sadnja budućih božićnih stabala svakako tome pridonosi, uvjeren je Crnković.