• Jasen
  • 19.06.2017. 15:00

Jasen, najugroženija vrsta drveća u Hrvatskoj

Posljednjih godina pojačano je sušenje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) u šumskim sastojinama svih dobnih razreda na cjelokupnom području Republike Hrvatske.

  • 3.611
  • 225
  • 0

Posljednjih godina pojačano je sušenje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) u šumskim sastojinama svih dobnih razreda na cjelokupnom području Republike Hrvatske.

Posljedica je to zbirnog višegodišnjeg djelovanja više biotičkih i abiotičkih faktora, kao što su nepovoljni utjecaj klimatskih promjena, povećana brojnost jasenove pipe pojedinih godina, promjena režima podzemnih voda i povećanog broja poplava, masovna pojava jasenovog potkornjaka, a kao vrhunac nepovoljnih čimbenika je pojava gljive Chalara fraxinea.

Gljiva Chalara fraxinea i potkornjak

Iako je i nekim drugim važnim vrstama šumskog drveća (jela, hrast lužnjak) već godinama ugroženo zdravstveno stanje, kod jasena je alarmantno stanje zbog činjenice što je u vrlo kratkom vremenu od jedne vrlo otporne i zdrave vrste postao izuzetno ugrožen, sa tendencijom daljnjeg sušenja.

Krajem ljeta prošle godine, na poziv UŠP Karlovac u Pokupski bazen stigli su predstavnici Direkcije Hrvatskih šuma te Šumarskog fakulteta kako bi pregledali i utvrdili stanje jasena na tome području.

Pregledane su sastojine šumarije Draganić gdje su prilikom obilaska uzeti uzorci debla s netom oborenih jasenovih stabala zbog sumnji u prisutnost gljive Chalare fraxinea. Vizualnim pregledom uočeni su svi simptomi koji odgovaraju napadu ovog patogena, za kojeg do sada prema svim istraživanjima u Europi i Hrvatskoj, nije dokazana mogućnost uspješnog suzbijanja tretiranjem nekim od fungicida. Osim Chalare, primijećena je masovna pojava jasenovog potkornjaka.

Sušenje jasena

Povjerenstvo je na kraju donijelo zaključke kako je sušenje jasena u definitivnoj progresiji kojoj nema naznaka da će stati samo od sebe. Pregledane sastojine ne mogu se same oporaviti, a realno je za očekivati kako će se u skorom periodu ista situacija ponoviti i na preostalim površinama pod jasenom.

Da stvar bude gora, ista ili slična situacija bilježi se i na ostalim podružnicama Hrvatskih šuma koje gospodare jasenom a uzrok čine iste kombinacije štetnih čimbenika. Kako je riječ o površini od 67.470 ha na kojoj jasen zajedno sa drugim vrstama tvori mješovite šume (od toga je 29.748 ha čistih sastojina poljskog jasena) u kojima sudjeluje s drvnom zalihom od 4,23 milijuna kubika, možemo reći kako su ugroženi cijeli ekosustavi.

Kao zaključak nameće se kako Hrvatske šume, odnosno cjelokupna šumarska struka u Hrvatskoj mora zauzeti jedinstveni stav o načinu zaštite i postupanja s jasenom kao plemenitom listopadnom i važnom gospodarskom i ekološkom vrstom.

Djelovanje voda

Najvrijednije šume poljskog jasena nalaze se na području karlovačke, sisačke, zagrebačke te novogradiške podružnice. Od svih nizinskih šumskih zajednica, jasenova je najizloženija dugotrajnom djelovanju površinskih i visokih podzemnih voda na tlu koje je aluvijalno glinasto, bazične do kisele reakcije. Zajednice jasena zauzimaju depresije, tzv. bare i tanjure u tlu, u koje se slijeva voda s okolnih viših područja koja ne može oteći dalje, već se gubi isparavanjem. Dakle, mikroreljefna svojstva terena, režim visokih voda i nepropusnost tla osnovni su čimbenici koji uzrokuju pojavljivanje ovog tipa šume.

Niz faktora

Na sušenje jasena utječe niz faktora koji djeluju istovremeno:

  • Poremećen odnos podzemnih i poplavnih voda, pojava ekstremno visokih i dugih poplava za vrijeme vegetacijskog razdoblja kojoj je uzrok smanjenje vodostaja rijeka (Sava, Kupa).
  • Klimatske promjene koje se očituju u temperaturnim kolebanjima, povećanju srednje godišnje temperature zraka (°C), maksimalnoj i minimalnoj temperaturi zraka u proljeće i ljeto te srednjoj godišnjoj količini oborina (mm).
  • Poremećena struktura sastojina u smislu povećanog broja stabala, obrasta i volumena, utječe na povećano odumiranje stabala. Potrebno je pravovremeno provoditi uzgojne zahvate u svim dobnim razredima.

Prema dostupnim podacima gospodarskih osnova, šumarskih kronika i literature, sušenja jasena bilo je i prijašnjih desetljeća, uslijed svih gore navedenih razloga (izostalih gospodarskih zahvata, ekstremnih suša 40-tih i 80-tih godina 20. stoljeća, snižavanja vodostaja rijeke Save 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća, napada potkornjaka itd.) no te pojave nisu ugrozile opstanak jasena kao vrste. Pojava gljive Chalara fraxinea dovela je do situacije da je jasen postao alarmantno ugrožen.

Sječa čistih jasenovih sastojina

UŠP Karlovac napravila je tijekom 2016. godine analizu sušenja jasena u gospodarskim jedinicama Pokupskog bazena kao i moguće opcije sanacije. Pri tome je predviđena čista sječa čistih jasenovih sastojina na površini od 534 ha u količini os 133.246 m³ jasena nakon čega bi uslijedila strojna priprema staništa na svim površinama te sadnja hrasta lužnjaka i johe.

Obzirom na kompleksnost situacije i obima potrebnih radova sječe i sanacije, stvoreni su uvjeti za izradu izvanredne revizije gospodarskih osnova za Gospodarske jedinice u Pokupskom bazenu, te je već izrađena izvanredna revizija za G.J. Draganički lugovi. Kako se izvanrednom revizijom može propisati sanacija površine no ne i konkretna tehnologija te s obzirom na planiranu supstituciju i važnost postupka za buduće slične situacije, potrebno je dobiti suglasnost, odnosno pozitivno mišljenje svih relevantnih predstavnika šumarske struke prije izvođenja same sanacije. Bilo bi dobro to učiniti čim prije, ako je moguće paralelno s postupkom izrade revizija osnova.

Spas sastojina

Ovoga trenutka postavlja se pitanje opstojnosti jasena kao vrste, kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Činjenica je međutim kako su dosadašnja istraživanja i iskustva šumara u europskim zemljama provođena uglavnom na vrsti Fraxinus excelsior dok u Hrvatskoj prevladava Fraxinus angustifolia što ulijeva nadu kako će hrvatski jasen ipak uspjeti preživjeti.

Znanstvenici, kako naši tako i Europski još uvijek nisu u mogućnosti donijeti konačan zaključak o budućnosti jasena i označiti ga kao vrstu kojoj više nema spasa i osuđena je na odumiranje, stoga treba učiniti sve što je moguće za spas ovih vrijednih sastojina.

Tračak nade daje vrlo dobro stanje mladih jasenovih i mješovitih sastojina I. dobnog razreda kao i izvanredno zdravlje mnogih starijih, no uglavnom mješovitih sastojina. Sve to upućuje kako postoji još cijeli niz faktora koje treba preispitati prije konačnog zaključka.

Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine

Trenutno je u provedbi projekt Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine kojeg su naručile Hrvatske šume, a izvršitelj je Šumarski fakultet i koji se prvenstveno bavi problemima trenutnog stanja i obnove jasenovih sastojina.

Također, u tijeku je projekt Fraxinpro u kojem sudjeluje Šumarski fakultet uz suradnju Veterinarskog fakulteta te klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu te agronomski fakulteti u Bugarskoj, Italiji i Belgiji.

Oba projekta su multidisciplinarna, i pristupaju problemu odumiranja i sušenja jasena na sveobuhvatan način koji jedini može ponuditi kvalitetne zaključke. U oba slučaja bitan je i dovoljno dug period istraživanja (potrebno je više godina istraživanja kao i za sve u šumarstvu!). Nadajmo se kako će ti projekti u konačnici polučiti rezultate te iznijeti rješenje kojim će se uspjeti spasiti što se spasiti da.

Istovremeno, vremena za spas jasena je relativno malo!

Tekst: Goran Vincenc


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Jasen Hrvatske šume

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi