Pretraga tekstova
Povjerenik Hogan izrazio je spremnost Komisije da pomogne u razminiranju šumskih površina u Hrvatskoj ukoliko Vlada Republike Hrvatske u okviru budućeg strateškog plana navede razminiranje šuma kao prioritet.
U Europskom parlamentu u Strasbourgu u ponedjeljak navečer je održana zajednička sjednica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Europskog parlamenta na kojoj se raspravljalo o napretku provedbe Europske strategije za šume. Na sjednici je sudjelovao i povjerenik Phil Hogan, a njezino je održavanje inicirala zastupnica Marijana Petir s još nekoliko kolega zastupnika, članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Strategijom su obuhvaćana dva ključna cilja za 2020. Prvi je osigurati da se svim šumama u EU-u upravlja u skladu s načelima održivog upravljanja šumama i drugi jačati doprinos EU-a promicanju održivog upravljanja šumama (SFM) i smanjenju krčenja šuma na globalnoj razini, priopćeno je iz ureda europarlamentarke Petir.
Zastupnica Petir u svom je obraćanju još jednom adresirala problem važnosti razminiranja minski sumnjivih šumskih površina u Hrvatskoj i potrebe financijske podrške Europske unije. Rekla je kako je u Hrvatskoj 47% teritorija pokriveno šumama te one imaju veliki značaj za hrvatsko gospodarstvo. Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, značajan dio šuma našao se pod okupacijom zbog velikosrpske agresije te je devastiran, opljačkan ili pak miniran.
"Danas, 27 godina kasnije, u Hrvatskoj je još pod minama 355,6 km² površine, od čega 97% otpada na šumska područja. Zahvaljujući i 'omotnici za razminiranje poljoprivrednog zemljišta' u okviru Zajedničke poljoprivredne politike dosad je razminirano gotovo cjelokupno poljoprivredno područje u Hrvatskoj", istaknula je Petir.
Hrvatskoj je potrebno 459 milijuna eura da taj posao dovrši do 2026. godine. Od 1998. do 2018. u čišćenje Hrvatske od mina uloženo je čak 727,3 milijuna eura. Najviše novca potrošeno je iz državnog proračuna, a radi se o iznosu od 417 milijuna eura. Od 2008. do 2018. uloženo je 400 milijuna eura od čega je iz državnog proračuna 235 milijuna eura, dok je iz europskih fondova uloženo 74 milijuna eura.
Europska unija dosad je za razminiranje u trećim zemljama izdvojila više od 300 milijuna eura, a na taj iznos države članice izdvojile su još dodatno 300 milijuna eura.
Za pomoć EU u provedbi programa razminiranja Petir podržali su zastupnici ovog Odbora prilikom posjeta delegacije Hrvatskoj u rujnu 2017. te je stoga povjerenika Hogana pitala je li Komisija spremna sufinancirati program razminiranja šumskih površina u Hrvatskoj. Povjerenik Hogan izrazio je spremnost Komisije da pomogne u razminiranju šumskih površina u Hrvatskoj ukoliko Vlada Republike Hrvatske u okviru budućeg strateškog plana navede razminiranje šuma kao prioritet kako bi se to pitanje kroz sljedećih 6-7 godina riješilo.
Tagovi
Europska strategije za šume Šumarstvo Razminiranje
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.