• Hrvatske šume
  • 15.06.2017. 09:00

Hrvatske šume ulažu velika sredstva u zaštitu od požara!

Početkom lipnja započela je redovna protupožarna zaštita koju provode Hrvatske šume d.o.o. Ulaganja su ove godine veća za osam milijuna kuna.

Foto: aorlemann/bigstockphoto.com
  • 1.999
  • 262
  • 0

Početkom lipnja započela je redovna protupožarna zaštita koju provode Hrvatske šume d.o.o. Ulaganja su ove godine veća za osam milijuna kuna te će se ukupno za izvršenje radova na protupožarnoj zaštiti izdvojiti 69,5 milijuna kuna.

Najveći dio sredstava odlazi na osmatračku službu, preko 16 milijuna kuna, te na izradu i održavanje protupožarnih prometnica. Zatim su tu troškovi postavljanja znakova upozorenja te promotivna promidžba u cilju edukacije šire javnosti, između ostalog, emitiranjem poznatih spotova koji su već više-manje svima ušli u uho - "u šumi se smijemo izgubiti, ali ne smijemo izgubiti šumu".

Prognostičari nam za ovo ljeto obećavaju pakao. Rušenje temperaturnih rekorda uz dugotrajne suše. Idealni scenarij za nastanak i širenje požara. Jugoistočna Europa upozorava se na izuzetno visoke temperature, dok je za Pirinejski poluotok izdana opasnost od požara. Kako je prošla godina, 2016., bila vrlo slična, pogledajmo s kolikim i kakvim gubitcima je završila. Naravno, kada su požari u pitanju.

Većinu požara uočili i dojavili zaposlenici Hrvatskih šuma

Prema podatcima službe za ekologiju, Direkcije Hrvatskih šuma, najveći broj požara izbija ponedjeljkom, četvrtkom i subotom u vrijeme radnog vremena. Drugim riječima, čak 68% požara nastalo je u vremenskom razdoblju između 11 i 17 sati, dok je u noćnim satima nastao vrlo mali broj požara. Većinu požara uočili su i dojavili zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o., čak 70%, na drugom su mjestu građani.

Što se tiče broja požara po mjesecima, tu standardno prednjače travanj, srpanj i kolovoz, odnosno mjeseci pojačanih poljoprivrednih radova te ljetni mjeseci.

Prema podatcima službe za ekologiju, u razdoblju od 01.01. do 31.12.2016. godine 135 požara opožarila su 6.733 ha šumskog i ostalog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Najviše požara (111), uobičajeno, dogodilo se na području Uprave šuma Podružnice Split (58% od ukupnog broja požara i 95% od opožarene površine). Od svih opožarenih površina, visokih šuma opožareno je 329 ha ili 4,6%, ostalih šuma (niska šuma, panjača, šikara i šibljak, makija, garig, plantaža) 3.959 ha ili 55,8% i 2.812 ha ili 39,6% neobraslog šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Važno je napomenuti da se požari na poljoprivrednom zemljištu odnose na ona poljoprivredna zemljišta koja su opožarena u sklopu nekog šumskog požara pa su tada i evidentirana.

Plan zaštite šuma od požara

Što se tiče strukture opožarenih površina po vlasništvu, može se istaknuti da je opožareno 6.721 ha ili 95% državnih površina, te 379 ha ili 5% privatnih površina (šuma i poljoprivrednog zemljišta). U cilju protupožarne preventive izrađuje se godišnji Plan zaštite šuma od požara za svaku šumariju usklađen s Pravilnikom zaštite šuma od požara i zaduženjima po točkama iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. U Hrvatskoj sezona pojačane zaštite od požara ili protupožarna sezona traje od 01.06. do 15.09. tekuće godine. Tijekom sezone provode se danonoćna dežurstva motrenja i dojave eventualnih požara. Na području krša osnivaju se osposobljene interventne skupine radnika i to na razini Uprava šuma podružnica, dok se na kontinentu one uspostavljaju na razini šumarija.

Ljudi najčešći uzrok požara otvorenih prostora

Interventne skupine radnika opremljene su vozilima i alatom za prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara do dolaska vatrogasaca. Šumski požari predstavljaju veliku prijetnju okolišu i ljudima, pa opet, upravo su ljudi najčešći uzrok požara otvorenih prostora. Bilo da se radi o namjernom podmetanju, bilo da je u pitanju nehotično izazivanje požara. O piromanima se nema što puno reći, radi se o psihičkoj bolesti koja paljenjem vatre kod osobe izaziva veliko zadovoljstvo. Prema dostupnim podatcima, piromana je zapravo vrlo malo, veliki broj uhvaćenih počinitelja vadi se na psihičku bolest koja zapravo kod njih nije prisutna. Podmetanje požara zbog osvete, ljutnje ili obijesti ne spada u bolest piromanije.

U drugoj skupini imamo one koji namjerno izazivaju požare iz samo njima poznatih ili nepoznatih razloga te one koji požar izazovu svojom nesmotrenošću. Koliko puta je zapaljena poljoprivredna površina ugrozila kuće i živote stanovnika pokrajnog mjesta, koliko puta je loše ugašeni roštilj zapalio čitavu šumu i koliko puta je bačeni opušak izazvao veliki požar ili tragediju kao što je ona kornatska. Dobro znamo da je na području mediterana broj požara i njihova veličina znatno veća i jača nego u drugim predjelima. Ovdje se ljeta često broje prema veličini i katastrofičnosti požara. Velebit, ljeto 2007., Kornati, ljeto 2007., Grebaštica, ljeto 2011., Pelješac, ljeto 2015.

Na Velebitu je čovjek iz ljutnje zapalio grm, na Kornatima je požar izazvao bačeni opušak, u Grebaštici je vikendaš izvodio bravarske radove, Pelješac je još uvijek nepoznanica, ali od prvog se trenutka sumnja u podmetnuti požar.

Bitna edukacija i odgovorno ponašanje

Hrvatske šume svake godine ulažu velika sredstva i izniman trud u protupožarnu zaštitu, pa iako su često na meti kritika zbog probijanja protupožarnih putova ili fiskalnog nameta OKFŠ-a (koji nije više pod ingerencijom Hrvatskih šuma d.o.o., već Ministarstva poljoprivrede) i dalje kontinuirano svake godine provode sve potrebne mjere zaštite šuma od požara te saniraju opožarene površine i podižu nove sastojine na ogoljenim područjima.

Problem šumskih požara postao je značajan za čitavu Europu, a posebice za mediteranske zemlje koje su zbog klimatskih uvjeta najviše pogođene ovim fenomenom. Zaštita od požara mora biti briga čitavog društva. Velika sredstva u iznosu od gotovo 70 milijuna kuna koja Hrvatske šume izdvajaju svake godine za protupožarnu zaštitu nisu dovoljna ako se kao pojedinci nastavimo ponašati jednako neodgovorno kao do sada. Edukacija je jedan od temelja u prevenciji požara no koliko vrijedi edukacija djece ako će to isto dijete nakon škole otići s djedom u polje paliti travu i korov ili s roditeljima uživati u roštiljanju usred šume. Odrasli, educirajmo se, ali ne raspravama o problematici alepskog bora koji kao da sam potpaljuje požare bacajući upaljene šibice pod svoje krošnje, već o odgovornom ponašanju. Preuzeti odgovornost uvijek je najteže, a odgovornost je na nama, jer smo odgovorni za nastanak 90% svih požara, mi ljudi, za ostalih 10% ako hoćete okrivite i alepski bor.

Foto: aorlemann/bigstockphoto.com


Tagovi

Hrvatske šume Ulaganja Protupožarna zaštita


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi