Hrvatska se izuzima od EU šumarske politike?

Na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane održanoj u ponedjeljak u Europskom parlamentu u Strasbourgu održala se razmjena gledišta s povjerenikom za klimatsku i energetsku politiku Miguelom Ariasom Cañeteom, u okviru strukturiranog dijaloga.

Na sjednici se raspravljalo i o određivanju novog referentnog nivoa za šume, stoga je hrvatska zastupnica Marijana Petir povjereniku Cañeteu skrenula pažnju na problem koji ima Republika Hrvatska.

Naime, u Prijedlogu Uredbe o LULUCF (Prijedlogu Uredbe o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama) u članku 8. koji se odnosi na način izračuna odliva emisija stoji kako će se novi referentni nivo za šume određivati "temeljem nastavka dosadašnje prakse i intenziteta upravljanja šumama, kako je za nacionalne šume prema vrsti i dobnom razredu dokumentirano od 1990. do 2009. godine".

Hrvatska je bila okupirana

Petir je istaknula kako je od 1990. pa sve do mirne reintegracije 1998. godine veliki dio Hrvatske tijekom Domovinskog rata bio pod okupacijom te Hrvatska u tom vremenu nije bila u mogućnosti upravljati okupiranim šumskim područjima, ali ni nakon rata zbog posljedica koje je rat ostavio u pogledu minski zagađenih i minski sumnjivih područja, uništene i devastirane infrastrukture.

"Stoga bi računanje intenziteta budućeg gospodarenja šumama u periodu 2021.-2030. godina na temelju podataka, dinamike i intenziteta iz perioda 1990. do 2009. godina za Hrvatsku bilo diskriminirajuće", rekla je Petir i dodala da će amandmanima zatražiti da se u tom dijelu predvidi iznimka za RH te je pozvala kolege zastupnike i povjerenika da njen prijedlog podrže i uvaže iznimku koju traži za Hrvatsku.

RH neće imati iste mogućnosti kao druge članice?

Uredba o LULUCF uključuje u napore za smanjivanje emisija staklenički plinova i sektore koji nisu obuhvaćeni Uredbom o ETS-u (sustavu trgovanja emisijama koja pokriva industrijski i energetski sektor) poput primjerice sektora poljoprivrede i šumarstva.

Odlivi emisija koji se događaju u tom sektoru su značajni i uključuju se putem mehanizma fleksibilnosti u bilanciranje ukupnih emisija stakleničkih plinova država članica. Uredba također omogućuje prodaju prava na smanjenje emisije koji se ostvaruju u LULUCF sektoru između država kako bi pojedinačno ostvarile neutralnu ili pozitivnu bilancu.

Iz postojećih planova i očekivanih dodatnih potreba za biomasom i kako je predviđeno ovim novim prijedlogom Uredbe proizlazi da RH neće imati mogućnost prodaje odliva, a niti korištenja odliva za dostizanje ciljeva smanjenja. Upravo je na taj problem zastupnica Petir ukazivala tijekom više rasprava koje su se odnosile na pitanja energetskog paketa zakona tijekom 2016. godine.

Hrvatska nema značajne emisije jer godinama stagnira

Zakonodavni paket omogućuje ostvarivanje ciljeva klimatske i energetske politike EU koja je usmjerena na postizanje energetske neovisnosti EU o uvozu fosilnih goriva te smanjivanja emisija stakleničkih plinova u skladu sa Sporazumom iz Pariza iz 2015. godine. Pitanje je samo ambicija i procjene mogućnosti europskog gospodarstva da se prilagodi zadanim ciljevima.

"Sa stajališta država članica koje su očuvale svoja prirodna bogatstva potrebno je mjerama putem predloženih mehanizama fleksibilnosti pokazati da se ostvareni doprinosi zajedničkom europskom cilju poštuju i isplate", pojašnjava Petir.

"Hrvatska nema značajne emisije stakleničkih plinova jer gospodarstvo i poljoprivreda godinama stagniraju. Međutim, ta situacija nije rezultat loših politika EU. To je rezultat prije svega pogrešnih nacionalnih gospodarskih i poljoprivrednih politika počevši s privatizacijom devedesetih, neaktivnom monetarnom politikom i nesposobnosti upravljačkih struktura, koje još uvijek dijelom potječu iz tog razdoblja, da se natječe na slobodnom tržištu EU pa sve do pogubne poljoprivredne politike bivšeg ministra Jakovine koji je svojim aktivnostima pokušao izigrati čak i EU".

Foto: bigstockphoto.com, Vadimborkin