• Spačvanske šume
  • 05.04.2014. 10:20

Hrast lužnjak u velikim problemima

Poseban problem predstavlja sušenje šuma hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu koje je započelo još početkom dvadesetog stoljeća, a od tada do danas u Hrvatskoj se osušilo, prema nekim procjenama, četiri milijuna kubičnih metara hrasta lužnjaka.

Foto: depositphotos.com
  • 1.749
  • 103
  • 0

"Kad kažem hrast, mislim na spačvanske šume", napisao je književnik i šumar Josip Kozarac 1888. godine. U Europi, Spačvanske šume spadaju među najveće cjelovite hrastove šume. Dva su puta veće od najveće hrastove šume Fontainebleau (površine 16 885 ha) u Francuskoj. Prostiru se naime na oko 40.000 hektara na jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije i danas se nažalost nalaze u velikim problemima.

"Naša najnovija istraživanja ukazuju da je Spačvanski bazen u velikim problemima. Spačvanske šume su jako stare šume i ako se na ovakav način njima nastavi gospodariti 2044. godine 22 posto, a 2050. godine čak 67 posto šume će biti mlada šuma. Dakle imat ćemo problem prirodne obnove", tvrdi Tomislav Dubravac iz Hrvatskog šumarskog instututa.

Šume hrasta lužnjaka ubrzano se suše

Po njegovim riječima, poseban problem predstavlja sušenje šuma hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu koje je započelo još početkom dvadesetog stoljeća, a od tada do danas u Hrvatskoj se osušilo, prema nekim procjenama, četiri milijuna kubičnih metara hrasta lužnjaka. Uzrok su gljivične bolesti poput pepelnice, poplave, klimatske promjene, ali i neracionalne uzgojno šumske mjere. Negativne posljedice, prema mišljenju nekih stručnjaka, uzrokovali su i vodotehnički zahvati poput izgradnje nasipa na Savi, kojim je uskraćen dovod vode Spačvanskim šumama, a voda je za hrast lužnjak dominantan ekološki čimbenik.

"Hrast lužnjak propada i to je evidento. Istraživanjem koje namjeravamo provesti u naredne tri godine, pokušat ćemo dati odgovor na pitanje na koji način zaustaviti to propadanje na koje dijelom čovjek ne može utjecati, ali tamo gdje se može, moramo učiniti sve kako bi spasili šume oko rijeke Spačve za buduće naraštaje", navodi Dubravac najavljujući početak trogodišnjeg istraživanja o uzrocima propadanja Spačvanskih šuma. Ono oko čega se svi stručnjaci i znanstvenici slažu je da ne postoji jedinstveni uzrok sušenja hrasta lužnjaka, već je problem puno kompleksniji, a uzročnika je više.

Projekt izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava mogao bi isušiti šumsko tlo

Dubravac napominje kako je, kada je riječ o opstojnosti Spačvanskim šuma, šumarska struka skeptična spram projekta izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava, čiju gradnju malo pa malo potencira neka od Vlada. Šumari naime smatraju da će kanal šumama Spačvanskog bazena više štetiti nego koristiti. Podzemne vode kojima se opsrbljuje šuma Spačvanskog bazena, po riječima Tomislava Dubravca, već su sada iznimno niske te su neka istraživanja pokazala da na šest metara dubine više i nema vode. Postoji bojazan da će kanal Dunav-Sava odvući i ono malo vode što je preostalo u slojevima šumskog tla, a što bi neupitno dovelo do sušenja šume, navodi taj stručnjak koji je i voditelj projekta Hrvatskih šuma "Utjecaj intenziteta uzgojnih radova na sušenje šuma hrasta lužnjaka".

A da nisu samo gljivične bolesti poput pepelnice, poplave i klimatske promjene glavni i najčešći krivci za izumiranje hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu, pokazalo se upravo ovih dana. Naime, posjećen je hrast lužnjak, stariji od 300 godina, koji se nekoliko stoljeća nalazio uz današnju državnu cestu Vinkovci-Orašje nedaleko Županje. Među Županjcima taj div bio je poznat kao Maconjin hrast, a voljom vlasnika zemljišta na kojem se uzdizao tolike godine i desetljeća, posječen je bez vidljivog razloga na razočaranje brojnih Županjaca. Nažalost, nije bio pod zaštitom iako je kako mjerodavni navode, ona bila predviđena za Maconjin hrast. Kako međutim kod nas to često biva, dok se propisi provedu i primjene, "ode glava", u ovom slučaju ode hrast. I ne samo hrast, već prirodna rijetkost i znamenitost kakvih puno nema.

"Oj hrastovi Slavonije ravne, oj junaci prošlosti nam slavne. Tako ravni i visoki, razgranati pa široki, kom' ste krivi što ste živi", stihovi su pak pjesme Berde benda koji bi mogli biti i tužna oda Maconjinom hrastu, ali i svih drugim hrastovima čija opstojnost sve više dolazi u pitanje.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Šume Hrast Lužnjak Spačvanski bazen Sušenje Problemi Voda Hrvatske šume Kanal Dunav-Sava Klimatske promjene


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi