Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Borov potkornjak
  • 28.05.2018. 07:30

Hoće li Dalmacija ostati bez borova?

Klimatske promjene omogućile su borovom potkornjaku da umjesto do sada uobičajene dvije generacije razvija čak njih sedam.

Foto: Irena Devčić, Darko Pleskalt
  • 1.137
  • 85
  • 0

Tijekom mjeseca ožujka šumarski znanstvenici i stručnjaci bavili su se novom problematikom sušenja borova u Dalmaciji. Održana je radionica na području UŠP Split, u šumariji Biograd na moru za djelatnike Hrvatskih šuma koju su vodili znanstvenici sa Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko, a nekoliko dana kasnije i okrugli stol u prostorijama Hrvatskog šumarskog društva pod nazivom "Sušenje borova u park šumi Marjan“ u organizaciji Javne ustanove "Park šuma Marjan“. 

Kako smo već pisali, pojava borovog potkornjaka niti je neobična niti nova, no ono što jest novo i zabrinjavajuće jest brojnost ovog štetnika u posljednjih nekoliko godina. Klimatske promjene omogućile su borovom potkornjaku da umjesto do sada uobičajene dvije generacije razvija čak njih sedam. A sedam generacija gladnih usta čini veliku štetu ne više samo na bolesnim i suhim stablima već i na zdravim. Intenzivno sušenje borova na području Marjana zamijećeno je 2017. godine. Spominjalo se tada da su stabla prestara, da je uzrok zagađenje zraka, građevinski radovi koji se odvijaju u blizini park šume, ekstremna suša koja je pogodila Dalmaciju godinu ranije.

Terenski obilazak ugroženih borova

Znanstvenici su ispitivali je li uzročnik možda parazit nematoda ili nešto drugo. No nakon svih znanstvenih istraživanja i monitoringa šume koje je proveo dr. sc. Milan Pernek s Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, došlo se do spoznaje kako je glavni uzročnik sušenja mediteranski potkornjak – Orthotomicus erosus, koji u promijenjenim klimatskim uvjetima blagih zima i visokih temperatura, razvija nekoliko generacija te prelazi u primarnog štetnika što do sada nije zabilježeno nigdje u literaturi! 

Razvija i do sedam generacija godišnje

Ovo je inače naša autohtona vrsta koja je do sada razvijala dvije generacije godišnje i nije predstavljala problem za opstojnost vrsta na kojima obitava. Nakon tri uzastopne vrlo tople godine (2015., 2016. i 2017.) te izostankom niskih zimskih temperatura, ovaj potkornjak počeo je razvijati i do sedam generacija godišnje umjesto uobičajene dvije, te je svojom brojnošću postao prava opasnost za naše mediteranske šume čija je vrijednost, zbog njihovih općekorisnih funkcija, neprocjenjiva. Uz nova saznanja puno je još nepoznanica o načinu slamanja otpora stabla. Pretpostavlja se da i drugi organizmi, kao što su gljive skupine Ophiostomatoidea igraju važnu ulogu u tom procesu.

Novi štetnik, borov potkornjak, vrstu ne bira, napada sve borove redom.

Potrebno je nastaviti s istraživanjima ali i krenuti s integriranom zaštitom šuma. Najvažnije je na vrijeme prepoznati zaraženo stablo te ga izdvojiti iz sastojine prije nego potkornjaci izlete iz njega, rečeno je na održanom okruglom stolu. Prepoznata je potreba za edukacijom šire javnosti o ovoj pojavi kako bi se postiglo razumijevanje za radove koji slijede. Nužno je senzibilizirati javnost za ovaj problem kako bi se spriječila katastrofa širih razmjera, a to je mogućnost da Dalmacija ostane bez borova. 

Život Dalmacije uvelike je vezan i naslonjen na bor

Postoji ona stara izreka "pazi što želiš da se ne bi ostvarilo". Dalmacija uglavnom živi od turizma. Ljepote mora, blagodati klime, hladovini borova. I koliko god veliki broj stanovnika Dalmacije rogoborio protiv borova nazivajući ga običnim korovom, nisam do sada još susrela turiste koji se za ljetnih žega pored mora skrivaju u hladu tamarisa ili čempresa, a ima ih, nije da ih nema. Poneki stisnuti pojedinac eventualno, kojemu je jedno rame u hladu, a drugo na suncu jer, eto, krošnja nije široka, a u slučaju tamarisa niti nešto gusta. Turisti su uz plažu u hladu borova. Na terasama se ispija hladno piće u ugodnom hladu borova. Ležaljke se iznajmljuju u hladu borova. Kolica sa sladoledom smještena su pod krošnjama borova.

Život se ljeti uglavnom odvija u debeloj hladovini borova. I koliko god ga mrzili, život Dalmacije uvelike je vezan i naslonjen na bor. Alepski, primorski, piniju. Novi štetnik, borov potkornjak, vrstu ne bira, napada sve borove redom. Šumarski znanstvenici i struka dati će sve od sebe da pronađu rješenje u borbi protiv štetnika koji je zaprijetio borovima Mediterana, u nadi da se ne obistini upravo malo prije spomenuta izreka „pazi što želiš da se ne bi ostvarilo“. Dalmacija bez zelenila borova, ne znam kako vama, ali meni nezamislivo.

Autorica: Irena Devčić


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Borovi Dalmacija Potkornjak


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/