U Hrvatskoj je registrirano oko 1.100 lovišta, čulo se na predavanju prof. dr. sc. Tihomira Florijančića, predstojnika Zavoda za animalnu proizvodnju i biotehnologiju na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti
Lovstvo je u isto vrijeme lukrativna (unosna), gospodarska, ali i turistička grana. U Hrvatskoj je registrirano oko 1.100 lovišta u kojima, prema Zakonu o lovstvu, uzgajamo divljač i od njih imamo nekakav benefit.
"Što se tiče brojnog stanja divljači u Hrvatskoj, ono je izvrsno. Imamo očuvana staništa što je preduvjet za relativno veliku bioraznolikost, pa isto tako i divljači što nam je važno za očuvanje na ovom području“, istaknuo je za Osječku televiziju prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, predstojnik Zavoda za animalnu proizvodnju i biotehnologiju na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti na predavanju u povodu 70-og rođendana Zoo vrta Osijek.
Govoreći učenicima osječke Poljoprivredne i veterinarske škole o divljim životinjama i divljači, pojasnio je da je glavno razgraničenje u tome da su divlje u pravilu one životinjske vrste koje ne lovimo. Drugim riječima, divljač su one životinje koje Zakon o lovstvu predviđa kao takve.
Istaknuo je i da smo po nekim vrstama divljači poznati i izvan granica Hrvatske, čak i na drugom kraju svijeta.
"Najpoznatija kod nas, posebice u istočnoj Hrvatskoj i možda najkvalitetnija divljač je jelen obični koji ima izvrsnu populaciju, posebice u Baranji. Poznat je doslovce u cijelom svijetu“, kaže Florijančić, te dodaje: "Znate li da su jeleni iz Baranje izloženi čak i na Novom Zelandu? Osim toga, možemo se pohvaliti jednoj od najstabilnijih populacija medvjeda na ovom području, upravo zahvaljujući kvalitetnom gospodarenju“.
Iz tih je razloga naša zemlja prepoznata i kao poželjna lovačka destinacija. Dolaze lovci doslovce iz cijelog svijeta i to su uglavnom osobe visoke platežne moći.
"Primjerice, prvak Hrvatske što se tiče trofeja jelena običnog plaćen je nekakvih 60-ak tisuća eura. Tako da je to i unosna gospodarska grana. Mi smo u istočnoj Hrvatskoj na dobrom geografskom području, kvalitetno prometno povezani, tako da gosti relativno lako dolaze“, naglašava profesor.
Iako će lov mnogi okarakterizirati kao puko ubijanje životinja, Florijančić poručuje kako je lovstvo puno više od toga.
Za uzgoj svinja kaže se da je to svinjogojstvo, goveda govedarstvo, konja konjogojstvo, a za uzgoj divljači kažemo da je to lovstvo. Koji je osnovni smisao?
"Osnovni smisao lovstva je pronaći ravnotežu između gospodarskih aktivnosti koje se odvijaju u poljoprivredi, odnosno šumarstvu i ono što zovemo lovstvo, odnosno brojnost divljači u samim staništima“, zaključio je.
Primjerice, kaže, u jednom svinjcu koji ima 100 četvornih metara ne može se držati 1.000 svinja, isto tako na jednom području na kojem žive jeleni na 1.000 hektara ne može biti 2.000 grla, jer će napraviti veliku štetu svojim kretanjem i hranidbom na poljoprivrednom zemljištu i šumskom području.
Više pogledajte u videu Osječke televizije:
Tagovi
Autor
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
zasto HR treba biti pozeljan ili ne pozeljna za lovstvo? treba samo drzati broj divljih zivotinja pod kontrolom.a to ne rade jer divljaci ima i previse i unistavaju poljoprivrednu proizvodnju. a da ne govorimo o divljim psima koji unistavaju stoku. a iz znekog glupog razloga na privatnom vlasnistvu vlasnik ne moze odstrelit divlje zivotinje koje nanose stetu nego to treba biti lovac. koji to ne radi i nema ga.