Financijska pomoć za opožarena područja!

U požarima koji su ovoga ljeta opustošili Korčulu i Pelješac, izgorjelo je preko 4.500 hektara zelenih površina, pri čemu su osim šuma, stradali i vinogradi plavca malog, autohtone sorte grožđa, a nastala šteta procjenjuje se na četiri milijuna eura. Podsjetila je to na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj u Strasbourgu hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu EU zamoljen je od hrvatskih zastupnika da se zauzme za brzu isplatu pomoći kako bi se opožarene površine mogle što prije pošumiti i vinogradi obnovili.

Godišnji prirast premašuje sječu

Za oporavak opožarenih područja u južnoj Dalmaciji trebat će 4 milijuna eura!

Podsjećajući na multifunkcionalnu uloga šuma te njihov doprinos zaštiti klime kao ponora ugljika, Petir je pritom objasnila i kako, unatoč požarima, godišnji prirast premašuje sječu za više od 20% te da Hrvatska ima više od 47% kopnene površine pokrivene šumama. S tim u vezi, a u vidu skore Konferencije o klimi u Parizu, upitala je Hogana planira li Europska komisija početi financijski vrednovati doprinos šuma u državama članicama s područja EU?

Hogan: Možete računati na pomoć iz Europskog fonda za ruralni razvoj

Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan kazao je da se naknada štete prouzrokovane šumskim požarima i prirodnim katastrofama može isplatiti iz Europskog fonda za ruralni razvoj te izrazio žaljenje zbog svih koji su pogođeni požarima i prirodnim katastrofama. Pojasnio je i kako se radi na novim tehnologijama s mapama za rano upozoravanje, kao i sustavima zaštite od katastrofa svih vrsta, koje bi mogle oštetiti šumska i poljoprivredna područja, a koje uključuju i procjene rizika i smjernice za ispravno korištenje mjera za borbu protiv šumskih požara. Istaknuo je i kako bi se države članice trebale klasificirati prema stupnju rizika od požara.

Šumska biomasa je najveći izvor energije i treba je više koristiti

Što se tiče uloge šuma u suzbijanju klimatskih promjena te financijskog doprinosa Europske komisije državama članicama, Hogan je istaknuo kako je šumska biomasa najveći izvor obnovljive energije i kao takva mora biti dio politike obnovljive energije država članica te da će tu činjenicu uzeti u obzir pri izradi nove strategije šumarstva i provesti kroz nacionalne i regionalne programe ruralnog razvoja.

Rekao je i kako je moguće ostvariti potporu kroz nove proizvodne lance koji uključuju biomasu. Europska unija za ovakvu vrstu proizvodnje predvidjela je 3.3 milijarde eura. Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj također je pozvao na ulaganje u šumsku tehnologiju te promicanje održivog šumarstva i prijelaz na zeleno gospodarstvo.

Foto: Greg Hillyard