• Prerada drva
  • 12.07.2021. 16:30

Drvna industrija je potentna gospodarska grana, ali treba ozbiljne investicije

Konkurentnost drvoprerađivačke industrije je proteklih desetljeća ovisila o cijeni sirovine i jeftinoj radnoj snazi, no ni jedno ni drugo više nije realno, rekao je Ivić Pašalić.

Foto: Depositphotos/digoarpi
  • 268
  • 13
  • 0

Konkurentnost se više ne može graditi samo na sirovini i jeftinoj radnoj snazi, nego na modernizaciji proizvodnje, unaprjeđenju dizajna i međunarodnom brendiranju za što su potrebne ozbiljne investicije, rečeno je u ponedjeljak na predstavljanju istraživanja o stanju i perspektivama u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj.

Nositelj istraživanja je Udruženje drvoprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore, a provedeno je u suradnji s konzultantskom kućom Pricewaterhousecoopers Savjetovanje

Predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije HGK Igor Leščić je istaknuo kako je drvna industrija potentna industrijska grana, ali s nizom nedostataka, zbog čega treba raditi na brendingu i dizanju kvalitete.

"Za postizanje tog cilja potreban je razvoj odnosno ulaganja, u čemu će ključnu ulogu igrati bespovratna sredstva EU-a", rekao je.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak je kazala kako je drvoprerađivačka industrija prepoznata kao jedan od perspektivnih sektora koji ima priliku biti propulzivniji.

"U sklopu nove kohezijske politike, kroz dva konkretna cilja - pametna i zelena Hrvatska, bit će dostupno oko milijardu eura ulaganja za razvoj regija, a jedan od najznačajnijih industrijskih sektora bit će drvoprerađivački. On otvara velike prilike za razvoj panonske regije, Like i sjevera Hrvatske", rekla je.

Drvopređivačka industrija u prva tri mjeseca povećala izvoz

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je istaknula kako je drvopređivačka industrija u vremenima pandemije odgovorila na izazove, održala se i u prva tri ovogodišnja mjeseca povećala izvoz za 315 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje lani.

"Ne možemo biti zadovoljni brojkama kada govorimo o izvozu namještaja, ali i tu imamo rast od sedam posto koji je sličan rastu uvoza. To pokazuje da se vanjskotrgovinska bilanca u toj kategoriji nije pogoršala", rekla je Vučković.

Voditelj Odbora za EU fondove i politike pri Udruženju drvno-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić je istaknuo kako je drvna industrija industrija velikih potencijala, ali i ozbiljnih razvojnih problema. 

Konkurentnost te industrije je proteklih desetljeća ovisila o cijeni sirovine i jeftinoj radnoj snazi, no ni jedno ni drugo više nije realno, kazao je. Troškovi radne snage su nepovratno otišli prema gore, kao i troškovi sirovine. Kad te konkurentske prednosti nestanu, postavlja se pitanje na čemu se bazira razvoj.

Modernizacija, digitalizacija, robotizacija je ono što je potrebno, odnosno odnosno ukupna transformacija drvne industrije - već upotreba dizajna, inovativnih proizvoda, rekao je.

"Treba nam potpora za nova ulaganja, nova znanja, u procedure dizajna. Ući u kanale prodaje u proizvodima visoke dodane vrijednosti je vrlo teško, a odlazak na međunarodni sajam nije ispod 100 tisuća eura. To industrija sama ne može", kazao je te dodao kako se pokazalo da je moguć rast od sedam posto godišnje u idućih sedam godina, ali za to treba sedam puta po 100 milijuna eura.

Dio tog iznosa, kako je kazao, dat će industrija, ali ozbiljan dio kolača očekuju iz EU fondova.

"Model prodaje trupaca najsnažnija je antikoruptivna mjera"

Na pitanje kako komentira žalbe pojedinih tvrtki na kriterije raspodjele sirovina od strane Hrvatskih šuma kazao je da je sadašnji model prodaje trupaca "najsnažnija antikoruptivna mjera koja je vezana za drvnu industriju".

Prezentirajući rezultate istraživanja Pašalić je kazao kako drvno-prerađivačka industrija zapošljava 25.000 radnika što je gotovo 11 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Sektor čini više od 2.000 tvrtki od kojih 95 posto spada u mikro i male firme, a prosječna plaća u branši 2020. je iznosila 672 eura odnosno oko 5.040 kuna, uz rast od pet posto u usporedbi s 2019. godinom.

Sektor ostvaruje prihode od 1,86 milijardi eura godišnje, izvozi preko milijardu eura i ostvaruje suficit robne razmjene od 376 milijuna eura. Od ukupnog izvoza djelatnosti gotovo 790 milijuna eura čini izvoz proizvoda od drva, dok tek 265 milijuna otpada na izvoz namještaja.

Istraživanje je pokazalo i kako većina drvoprerađivača investira u nabavu opreme i strojeva te obrtni kapital, dok su digitalizacija i razvoj na začelju. Četvrtina tvrtki je protekle tri godine primala bespovratna sredstva iz EU, iako ih više od pola smatra da europski fondovi nisu dovoljno dostupni.

Sami poduzetnici kao glavne ograničavajuće faktore rasta ističu rastuće troškove rada, prekomjerno oporezivanje, male marže i nedostatak kvalificiranog kadra.


Izvori

Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA


Tagovi

Drvna industrija Prerada Marija Vučković EU fondovi Ivić Pašalić