Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zeleni hrast
  • 03.08.2016. 11:45

Doktori za stabla postavili dijagnozu hrastu!

Kao svakom starcu, zdravlje mu u posljednje vrijeme nije baš najbolje pa je Javna ustanova za zaštićene dijelove prirode Zadarske županije, koja vodi brigu o Zelenom hrastu, pozvala doktore za stabla da naprave pretrage i postave dijagnozu.

Foto: Natura Jadera
  • 2.716
  • 80
  • 0

Zeleni hrast spominje se u brojnim dokumentima kroz povijest ovoga kraja, a predstavljao je važnog međaša, ne samo između veleposjednika nego i između moćnih imperija poput Venecije i Turske u 16. stoljeću.

Kao i svakom starcu, zdravlje mu u posljednje vrijeme nije baš najbolje pa je Javna ustanova za zaštićene dijelove prirode Zadarske županije, koja vodi brigu o Zelenom hrastu, pozvala doktore za stabla da naprave pretrage i postave dijagnozu.

Zeleni hrast zadarskog zaleđa

U zaleđu Zadra, točnije na raskršću puteva Poličnik, Posedarje, Islam Latinski, nalazi se jedan poseban hrast. Zeleni hrast ili vučji hrast toliko je impozantan da ga promašiti ne možete, a ukoliko dogovarate sastanak u okolici, zeleni hrast najbolje je mjestu rendezvous-a.

Toliko je zapravo poznat da me ne bi čudilo da su mu koordinate upisane u auto-navigaciju. A nije ni čudno, ljudi su se pod njegovim krošnjama sastajali i pred 150 godina, baš kao i danas. Zbog svoje starosti, ali i morfoloških karakteristika te habitusa, proglašen je prirodnom rijetkošću i stavljen pod zaštitu države još davne 1957. godine, danas o njemu skrbi Javna županijska ustanova Natura Jadera.

Ukleto stablo koje je nemoguće srušiti

Naravno, teško je vjerovati da se radi o baš istom stablu koje se i danas nalazi na ovom mjestu. Najvjerojatnije se radi o sukcesivnom pojavljivanju na istom lokalitetu starog stabla i njegovih potomaka, koji su dosegli također impresivne dimenzije. Moguće je da je današnji stari hrast treća ili četvrta generacija starog Zelenog hrasta od prije tisuću godina.

A zašto naziv vučji hrast - pitate se? Pa uz to ime vezana je jedna narodna predaja. Naime, za vrijeme okupacije, talijanska vojska krenula je srušiti zeleni hrast koji im je bio potreban za ogrjev. Lokalno stanovništvo koje je, baš kao i danas, bilo vezano uz ovo stablo, upozorilo je vojnike kako je hrast ukleto stablo koje je nemoguće srušiti.

Gdje je završio metak?

Prije nego su krenuli zabiti sjekiru u deblo jedan vojnik je, ipak za svaki slučaj, ispalio puščano zrno prema stablu. Kada su se vojnici približili hrastu rupe od metka nije bilo. Danas se predaja objašnjava debelom hrastovom korom u koju je metak ušao, a s obzirom na ispucanost hrastove kore teško je bilo vidjeti mjesto koje je zrno pogodilo. Možda je vojnik i promašio stablo, tko će ga znati, no svakako zeleni hrast je ostao živ i neposječen, stari gorostas kao živi svjedok svoga vremena.

Kao svaki starac (starost se procjenjuje na preko 250 godina), zdravlje mu u posljednje vrijeme nije baš najbolje pa je Javna ustanova za zaštićene dijelove prirode Zadarske županije, koja vodi brigu o Zelenom hrastu, pozvala doktore za stabla da naprave pretrage i postave dijagnozu. Bodo Siegert zajedno sa suradnicom Ivanom, prikopčao je hrast na aparate i krenuo s pretragama. Prvo što su uočili je smanjena lisna masa u usporedbi s fotografijama od prije nekoliko godina.

Doktori za stabla: "Imamo problem"

Također uočeno je dosta suharaka u krošnji. Sve skupa upućivalo je na smanjeni vitalitet stabla. Nakon vizualne procjene krenulo se s dijagnostikom zdravstvenog stanja i statike hrasta. Prvo je napravljena tomografija. Prilikom tomografije, na deblo se postavljaju senzori, koji se međusobno povezuju kablovima. Zatim se čekićem kucka po svakom senzoru te se zvučni signali prenose kroz deblo do drugih senzora koji očitavaju brzinu prolaska zvuka kroz deblo.

Očitanja se registriraju na računalu koje je bluetooth vezom spojeno sa senzorima te se dobiva presjek debla u razini na kojoj su senzori postavljeni. Što je veća brzina prolaska zvuka, znači da je drvo bolje strukture. Ako zvuk prolazi sporije, to indicira da u deblu postoji šupljina, ili drvna masa razgrađena djelovanjem gljiva truležnica. Na računalu se zdrave zone drveta prikazuju zelenom bojom, a trule zone crvenom. Mjerenje tomografom u nekoliko razina, može se dobiti 3D prikaz debla, objasnila nam je Ivana Medved.

Obavljen i "EKG" stabla

Impulsna tomografija izvršena je u tri razine, na pridanku, na 120 cm i 200 cm od razine tla. Slike su pokazale kako je u razini pridanka prisutna trulež, no to je uobičajena pojava kod ovako starih stabala. Za stabilnost je bitno da je barem 1/3 debla zdrava što ovdje na sreću i jest slučaj. Na visini od 120 cm uočeno je da se površina trulog drva znatno smanjila, a na visini od 200 cm gotovo da je cijeli presjek zdrav.

Obzirom na sve navedeno može se zaključiti kako naš starac nema problema sa statikom. No, da bi se ovi rezultati potvrdili i sigurnije interpretirali bilo je potrebno obaviti još 12 ispitivanja rezistografom. To je svojevrsni EKG stabla. Rezistografija funkcionira tako da se u deblo ubušuje igla promjera 2 milimetra te se mjeri otpor kojeg ta igla pruža dok prolazi kroz drvo. Što je otpor veći, to znači da je drvo u boljem stanju. Ako igla lako prolazi kroz drvo, otpor je manji i to znači da je došlo do razgradnje drvne mase djelovanjem gljiva truležnica.

Ako se na ispisu rezistografa ne očitava nikakav otpor, znači da je trulež unutar debla toliko uznapredovala, da se formirala šupljina te igla ne mora savladati nikakav otpor za prolaz. Ispis rezistografa je vizualno vrlo zanimljiv, jer se dobiva svojevrstan EKG stabla, govori Ivana pripremajući stablo za ispitivanje i ostavljajući nas u čudu od silne aparature koje primjenjuju.

Korjenov sustav u odličnom stanju!

Nakon što su dobili EKG debla, vrijeme je da se pozabave i stanjem korjenova sustava. Izmjera korjenova prostora vrši se arboradixem, njime se dobiva slika rasprostranjenosti korijena. Mjerenje se izvodi tako da se metalna šipka povezana kablom sa senzorima na stablu i kompjutorom, postavlja okomito na tlo, na različite udaljenosti od stabla.

Čekićem se šipka udara, te se zvuk prenosi u tlo. Kada zvuk naiđe na korijen stabla, to se registrira na kompjutoru, te se na taj način dobiva slika korijenskog sustava stabla. Ovom pretragom se ustanovljuje da li stablo ima dobro razvijen korijenski sustav, ili u staništu postoje problemi koji mu ne omogućuju pravilan i dostatan razvoj korijenja. Iz slike koja je dobivena vidljivo je da je korjenov sustav zelenog hrasta rasprostranjen u radijusu od čak 10 metara. Ono što je sve najviše iznenadilo je činjenica kako se najduže korijenje nalazi baš pod asfaltom ceste. Sve u svemu nakon što su naši doktori završili sa svim pretragama ustanovljeno je kako pacijent i nije u tako lošem stanju unatoč poznim godinama.

Starac prošao sistematski pregled

Predložili su kao osnovnu mjeru uspostavljanja sigurnosti u okolišu zelenog hrasta orezivanje suhih grana. Nadalje, za opstanak stabla važno je napraviti orezivanje u svrhu regeneracije prilikom koje se krošnja reducira za 30 %, te se osigurava prolaz svjetla unutar krošnje, kako bi se formirali mladi izbojci.

Ovim postupkom imitira se proces koji se događa u prirodi sa starim stablima - stare suhe grane se odlamaju uslijed vjetra, krošnja se otvara i omogućuje prolaz svjetla, koje zatim stimulira rast mladih izbojaka. Na taj način stvara se sekundarna krošnja koja je manja od prvotne, stvara se nova lisna masa i stablu se produžuje životni vijek.

Potrebno je također poboljšati uvjete staništa, budući da oni imaju veliki utjecaj na vitalitet i životni vijek stabla. Obzirom na kompresiju tla, potrebno je ogradu oko hrasta pomaknuti za četiri do pet metara kako bi se spriječilo parkiranje vozila ispod stabla te izbjeglo daljnje zbijanje tla. I tako je naš starac s prolaznom ocjenom prošao sistematski pregled uz želje da nam još dugo godina bude živ, zdrav i tako gorostasan.

Autor: Irena Devčić, Foto: Natura Jadera


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Zaštita bilja Zadarsko zaleđe Hrast