Bukva na kontinentu odlična, u gorju slaba

Stigli su podaci o sakupljenom šumskom reprodukcijskom materijalu na primarnom mjestu proizvodnje u 2016. godini. Većina brojki govori kako je godina što se uroda tiče bila prosječna no ima i izuzetaka.

Od ukupno sakupljenog sjemenskog materijala (1.206.930,86 kg) sakupljeno je 1.199.930,86 kg plodova i to 1.170.666,86 kg plodova šumskih svojti od gospodarskog značaja te 29.264,00 kg plodova rijetkih šumskih svojti.

To je lošiji rezultat od pretprošle i prošle godine pogotovo ako gledamo šumske svojte od gospodarskog značaja. Proizvodnja istih u odnosu na prethodne dvije godine manja je za čak (ili u prosjeku) 750.000 kilograma.

Podbacio hrast

Naša gospodarski najvažnija šumska svojta hrast lužnjak urodom je podbacila u 2016. godini. U registriranim šumskim sjemenskim objektima UŠP Vinkovci za razliku od prošlih godina urod je potpuno je izostao, a razlog tomu najvjerojatnije je napad hrastove mrežaste stjenice na koji je biljka odgovorila prijevremenim odbacivanjem žira.

Situaciju je djelomično spasio dobar urod u sjemenskim objektima UŠP Našice i UŠP Zagreb gdje napada ili nije bilo ili je bio u znatno manjem obujmu. Iako se ovaj štetnik proširio Posavinom sve do Zagreba bit će potrebno pažljivo motriti situaciju sa mrežastom stjenicom u tekućoj 2017. godini. Ukupno je u šumskim sjemenskim objektima hrasta lužnjaka kojima gospodare Hrvatske šume sakupljeno 918.833,00 kg plodova što se naspram zadnje dvije godine može smatrati slabijim urodom.

Kitnjak dobro urodio

Za razliku od lužnjaka, hrast kitnjak je u 2016. godini vrlo dobro urodio te je umnogome nadmašio prošlu godinu sa sakupljenih 244.249,10 kilograma žira a sakupljene količine bile su dostatne za potrebe Hrvatskih šuma. U 2016. godini značajne količine sakupljene su na području UŠP Našice, UŠP Požega te UŠP Zagreb.

Jasen se oporavlja

Što se poljskog jasena tiče, taman kada smo se poradovali da pokazuje znakove oporavka koji su se pojavili u 2015. godini, ponovno loš urod. Ukupno je sakupljeno svega 699 kilograma plodova i to samo na tri podružnice: UŠP Vinkovci, UŠP Našice te UŠP Zagreb. Izostao je urod u sjemenskim objektima UŠP Koprivnica i UŠP Nova Gradiška a prošlogodišnji znakovi oporavka sa područja koje pokriva UŠP Osijek također su bili iznimka. Slično je bilo i sa sjemenskim objektima gorskog javora na području UŠP Požega gdje je sakupljeno svega 86 kg plodova. Izgleda kako se ugroženost jasena na području Hrvatske i dalje nastavlja.

Optimizam zato daje bukva čiji je zadnji dobar urod bio 2013. godine dok je isti u 2014. i 2015. godini u potpunosti izostao.

Slab urod u gorju

Treba naglasiti kako je urod na kontinentu bio odličan dok je urod u gorskoj Hrvatskoj zbog posljedica mraza bio jako slab. Ukupno je sakupljeno 6.738,16 kg plodova obične bukve a najbolji urod bio je na koprivničkom, požeškom te bjelovarskom području. To su sasvim dovoljne količine za potrebe Hrvatskih šuma a ono što je najvažnije, dio sakupljene bukvice (1943,15 kg) je predan na čuvanje u hladnjače Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom.

Podbacili su zato hrast crnika i hrast medunac čiji urod je u usporedbi s prošlom godinom vrlo slab. Crnikinih plodova sakupljeno je ukupno 78 kilograma dok je medunčevih sakupljeno 63 kilograma, sve na sjemenskim sastojinama UŠP Buzet.

Potkornjaci stvaraju probleme za četinjače

Kada govorimo o rezultatima za četinjače, za dvije najzastupljenije vrste u Hrvatskoj, običnu jelu i običnu smreku nema rezultata. Smreka će u Gorskom kotaru sigurno još jedno vrijeme biti problem zbog već poznatih problema sa potkornjacima.

Od ostalih vrsta četinjača treba istaknuti jako dobar urod brucijskoga bora. U sjemenskoj sastojini na otoku Krku u sklopu UŠP Senj sakupljeno je 13,5 kilograma sjemena. Na području UŠP Split, sakupljeno je 25,30 kilograma sjemena alepskoga bora te 93 kilograma sjemena crnoga bora što je naspram 4 kilograma iz 2015. godine izvrstan rezultat.

Kada govorimo o rijetkim šumskim svojtama rezultati sakupljenih plodova i sjemena se također kreću od prosječnih prema slabima. Crni orah je sa ukupnih 28.025 kg na razini pretprošlogodišnjih rezultata sakupljenih u šumskim sjemenskim objektima UŠP Vinkovci i UŠP Koprivnica. Kesten koji se sakuplja na području UŠP Sisak ima neznatno bolji urod od pretprošlogodišnjeg te je sakupljeno 930 kg plodova.

Primorski bor imao je osrednji urod te je sakupljeno 6,85 kg sjemena i neznatno je slabije urodio nego pretprošle godine. Za razliku od njega, pinija je imala porast od gotovo 100 posto, sa sakupljenih 12,95 kilograma no unatoč tomu treba naglasiti kako se ovakav urod također može smatrati slabim. Obadvije navedene vrste bora sakupljane su na sjemenskim sastojinama UŠP Split.

Od ostalih šumskih svojti treba još izdvojiti slab urod hrasta cera na području UŠP Buzet gdje je sakupljeno 189 kg plodova.

Sjemenski materijal u 2016. osrednji

Kada govorimo o urodu sjemenskog materijala u 2016. godini, možemo reći kako je bio osrednji do slab. Ono što raduje urod je obične bukve i hrasta kitnjaka, pogotovo bukve nakon dužeg perioda.

U registriranim šumskim sjemenskim objektima Hrvatskih šuma d.o.o. sakupljani su osim sjemenskog materijala i biljni dijelovi. Sakupljeno je 149.500 kom reznica i 29.100 kom korijena topola te 3.242 kom korijena vrba koje će se iskoristiti u rasadničkoj proizvodnji biljaka navedenih šumskih svojti. U klonskim sjemenskim plantažama sakupljene su i 3.602 plemke (hrasta lužnjaka-3.029 kom, poljskog jasena-492 kom, hrasta kitnjaka-81 kom) koje će se iskoristiti u vegetativnoj proizvodnji rameta pojedinih klonova s ciljem popunjavanja klonskih sjemenskih plantaža.

U nedostatku sadnica iz rasadničke proizvodnje a zbog ukazane potrebe popunjavanja sastojina u procesu obnove, na primarnom mjestu proizvodnje sakupljan (vađen) je i sadni materijal (prirodni pomladak). Najviše je sakupljeno prirodnog pomlatka obične bukve (251.709 kom, nešto hrasta lužnjaka (14.600 kom) te običnog graba 40.500 kom.

Zabrinjavajuće je pak stanje kod hrasta lužnjaka gdje će se situacija sa mrežastom stjenicom itekako morati dobro paziti jer si ne smijemo dopustiti slabljenje naše najjače gospodarske vrste.

Tekst: Goran Vincenc, Foto: bigstockphoto.com, Volha