Branko Polić: Nije toliko poznato da je diljski kraj bogat s crnim tartufima

Udruge "Put istina i život" iz Ruševa i "Tomo Perić" iz Buka, u suradnji s Udrugom gljivara Donji Miholjac, organizirali su prvu gastronomsko-turističku priredbu "Diljska gljivarijada", održanu na imanju Cavrić u Buku. 

Prije odlaska na prikupljanje gljiva, održane su kratke edukacije o branju i ponašanju u šumi. Najvažnije, kako kažu iskusni gljivari, je imati ispravnu obuću te paziti i znati gdje se nalazite u šumi kako ne biste izgubili orijentaciju.           

"Pravila gljivarske struke, točnije Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza, nalažu da bi gljive trebalo iščupati, zakrenuti na jednu pa na drugu stranu i tada izvući, a mjesto gdje je ostala rupa natrpati s lišćem i zemljom, da bi himenij koji je plodonosan i dalje ostao u zemljištu", rekao je Goran Urh, tajnik Gljivarskog društva Požega.

Gljive se beru u košare, a ne zatvorene posude

Sudionici manifestacije bili su i članovi društva Kamilo Blagaić iz Zagreba, najstarije gljivarske udruge u Hrvatskoj.

"Naše društvo je registrirano 1891. godine i od tada neprekidno živi i radi u Zagrebu, okuplja nove i stare članove. Ukupno imamo 250 aktivnih članova društva. Inače, na gljivarijade koje traju duže godina dođe više društava i ljudi, ali za to treba vremena. Treba zapravo biti gljiva u tom kraju i onda ljudi dolaze bez problema, ali s obzirom na to da je prva manifestacija posjećenost je solidna", rekla je Vesna Dujlović, tajnica Gljivarskog društva Kamilo Blagaić iz Zagreba. 

Uz pratnju desetak lokalnih vodiča, sudionici su pohodili šumske predjele i obronke Dilj gore. Prema mikološkoj struci, gljive se beru u košare, a ne u posude kroz koje ne može prolaziti zrak.

"Naberi gljiva u šumi koliko stane u šešir"

"Potrebno ih je brati u prozračne mreže kako, slijedom vakuumiranja, gljiva ne bi poprimila toksičnost. Kada je riječ o količini moj djed je davno rekao: "Naberi gljiva u šumi koliko stane u šešir"",  prisjetio se Urh. 

Ljubitelji "šumskog mesa", prilikom prikupljanja, moraju se pridržavati Pravilnika o zaštiti gljiva. 

"Pravilnik nalaže da ne bi trebalo brati više od tri kilograma gljiva u jednom trenutku, da ne treba brati starije gljive te udarati gljive. Slijedom tog pravilnika za sve zainteresirane izdaje se besplatna Dozvolu za branje gljiva. Primjerice, svi članovi Gljivarskog društva Požega dobivaju tu dozvolu", ističe Urh.

Neobična godina za gljive

Prema riječima naših sugovornika godina je, kada je riječ o bogatstvu gljiva u šumskim predjelima, bila neobična. 

"U srpnju su se brali vrganji, onda je nastala suša u kolovozu i rujnu, a sada je naglo zahladilo. Sada je po šumama poprilična suša, kada je riječ o količini gljiva", ističe Vesna Dujlović. 

Istočna Hrvatska obiluje velikim brojem jestivih i otrovnih vrsta gljiva, ponajviše zato što je u ovom dijelu zemlje velik broj netaknutih šuma, poput kraja podno Dilj gore.  

"Ovaj kraj je bogat vrganjima, pečurkama i bukovačama, a u zadnje vrijeme, što i nije toliko poznato, diljski kraj je bogat i s crnim tartufima", rekao je Branko Polić, predsjednik Udruge Tomo Perić iz Buka.

Educirati se o otrovnim i jestivim gljivama

"Naša područja su dosta bogata gljivama, iako gljivarstvo nije na nekakvom razvijenom nivou, za razliku od Gorskog kotara. Primjerice, u našoj bližoj okolici, za selo Granice je dr. Romano Božac rekao da je to jedno od najkvalitetnijih staništa vrganja, što je dosta bitno i sve govori", rekao je Branko Kezerle, predsjednik Udruge gljivara Donji Miholjac. 

Kako bi se izbjegli problemi s trovanjem, stručnjaci svim zainteresiranima za berbu gljiva, preporučuju nekakav oblik edukacije. 

"U našim šumama postoje, pored jestivih, naravno i otrovne gljive. Postoje smrtno otrovne i otrovne za probavu. Najčešće smrtno otrovne gljive su zelena pupavka, panterovka, muhara a i postoje neke kao što je bljuvara, koja je izuzetno teška za probavu", pojašnjava Urh. 

"Bilo je slučaja trovanja, gdje su ljudima koji su preživjeli ostala trajna oštećenja unutarnjih organa kao što je bubreg, pogotovo ako su recimo konzumirali zelenu pupavku", rekla je Vesna Dujlović.

Manifestacija okupila stotinjak ljubitelja gljiva i prirode

Manifestacija je okupila preko sto ljubitelja prirode i gljiva iz Zagreba i okolice, cijele Slavonije te inozemstva. 

"Iznenadili smo se ovolikom zanimanju i interesu, pogotovo ljudi van našeg kraja. Ljudi su došli iz Osijeka, Donjeg Miholjca, Našica, Zagreba, Slavonskog Broda, Požege pa čak i inozemstva", rekao je Branko Polić. 

Uz poznavanje jestivih i otrovnih gljiva te pravila ponašanja u šumi, za prikupljanje gljiva najvažnija je volja, ali i ljubav prema prirodi i boravku na svježem zraku. 

"Bitno je samo uzeti košaru i krenuti u prirodu. Tamo ćete nešto naći, upoznat ćete se s nekim gljivama pa ćete se zainteresirati za ove iznimne biljke. Meni nije cilj nabrati punu košaru gljiva, bitno mi je da sam na ovakvom danu u prirodi, a usput možda nešto nađemo od gljiva", poručuje Vesna Dujlović.