Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sundarbans
  • 28.05.2017. 10:30

Božica Bonbibi održava ravnotežu šume i ljudi

Sundarbans je područje najveće mangrove šume na svijetu koje se prostire na oko 139.000 ha, smješteno u području najveće riječne delte na svijetu.

Foto: bigstockphoto.com, zatletic
  • 1.162
  • 61
  • 0

Sundarbans je područje najveće mangrove šume na svijetu koje se prostire na oko 139.000 ha, smješteno u području najveće riječne delte na svijetu. Mangrova stabla oplakuju vode Gangesa, Bramaputre i Meghne.

Zapadni dio pripada Indiji, a istočni Bangladešu. Na popisu je svjetske baštine UNESCO-a od 1987. godine, a rezevatom biosfere proglašen je 1989. godine. Središnji dio je zaštićen kao nacionalni park i kao rezervat bengalskog tigra. Velik broj domorodaca štuje šumsku Božicu Bonbibi i njoj poklanja povjerenje u zaštiti od tigrova.

U šumu praznih ruku i čistog srca

Sundarbans na hindiju znači lijepa džungla i doista je riječ o lijepoj džungli, ali je to ujedno i jedno od najopasnijih mjesta za život ljudi. Sjekački posao ovdje pored uobičajenih opasnosti, nosi još i daleko veće. Čim uđu u džunglu oni su izloženi napadima tigrova, ali i krokodila budući da je kopno ispresijecano rijekama.

Izrada oltara lokalni običaj

Njihovi nadređeni se katkada rugaju njihovim lokalnim običajima koji se sastoje od izrade oltara najčešće na ulazima u šume ili kićenja grana i grančica cvjetnim vijencima. U te običaje spada i bacanje čini od strane baulija - šarmera tigrova prije nego što će sjekačka ekipa ući u šumu. Bauli je tu moć dobio od Božice Bonbibi, a svrha čina je sjekača zaštititi od napada tigrova.

U slučaju da nije prisutan, bauli će dati upute kako će se sjekač, sakupljač meda ili ribar sam zaštititi. Zapravo je njegov zadatak umiriti ih i omogućiti im rad. Bonbibi je obožavana božica šume koju jednako štuju Hindusi i Muslimani koji žive na ovome području. Zato postoje dvije varijante idola koji prikazuju njezin lik, ali su obje često lako prepoznatljive jer je najčešće prikazana u društvu tigra.

Bonbibi pruža zaštitu ljudima

Bonbibi zaštitu pruža pod određenim uvjetima koji su osmišljeni tako da doprinose sigurnosti očuvanja šumskog ekosustava. Poštovanje načela u ponašanju koja zahtijeva Bonbibi ujedno donose dobrobiti po pitanju društvenog života zajednice.

Da bi Bonbibi pružila zaštitu tijekom boravka u šumi, nužna je velika skromnost. Ljudi iz šume smiju iznijeti samo one količine dobara koje su im nužne za preživljavanje. Druga stavka utjelovljena je kroz zajedništvo koje je ovdje snažno, bez obzira na doista veliku raznolikost kakva krasi Indiju. Njoj jednako povjerenje poklanjaju muškarci i žene, Muslimani i Hindusi, pripadnici svih kasti i staleža. Bonbibi blagonaklono gleda na zajednička druženja utjelovljena u razgovorima, pjesmi i plesu.

Jedan od najvećih festivala usred šume

Svake se godine održavaju festivali i svetkovine posvećene ovoj božici. U Indiji je običaj da iz Kalkute dođu umjetnici i pjevaju narodne pjesme o mitološkim bićima. Jedan od najvećih festivala održava se u travnju usred šume gdje se nalazi oltar ukrašen idolima.

Tijekom svečanosti običavaju se održavati predstave i opere koje kazuju o životu Bonbibi, a odličan su način da se djeci prenesu principi prema kojima će im biti oblikovan život u ovome surovom području i po kojima im se zarana usađuje duboko poštovanje prema šumi. Sadržaj je u principu sljedeći: Bonbibi i njezinog brata blizanca nazvanog Shah Jangoli je, još dok su bili bebe, mati ostavila u šumi. Bonbibi je pronašao i odgajao jelen aksis.

Gospodar mangrove džungle

U šumi je živio i braman Dokkin Rai koji je tamo običavao meditirati no ljudi su ga u tome su ga neprestano uznemiravali. Ulazili su u šumu i prekomjerno od nje uzimali dobra i zbog toga ga je obuzeo bijes te se preobrazio u demona u liku tigra i proglasio jedinim gospodarom mangrove džungle. Počeo se gostiti ljudima i to proglasio porezom na štete koje se čine džungli. Dječak Dukhe koji je to ime dobio zbog činjenice da je često vrlo glasno plakao uspio je nagovoriti ujaka Dhona da ga povede u džunglu sakupljati med.

Majka mu je to nevoljko dopustila i savjetovala ga da u slučaju opasnosti zazove majku Bonbibi. U šumi su ujak i nećak susreli Dokkin Raija koji je gramzljivom Dhonu obećao dati sedam čamaca meda i voska u zamjenu za Dukhea. Kako je dječak odmah zaurlao, Bonbibi je znala da nekome treba pomoć i gdje se taj netko nalazi. Nakon jednotjedne bitke u koju je poslala brata Jangola, pred njeno je lice doveden Dokkin Rai. Bonbibi bi ga bila osudila na smrt da se nije umješao mudrac Ghazi i ukazao Bonbibi na činjenicu da će time izbrisati granicu između dobra i zla.

Tigrovi i duhovi prijete posjetiteljima šume

Rekao joj je neka radije upita demona za razlog njegove preobrazbe. Pobijeđeni je Dokkhin Rai objasnio da kada bi dao ljudima potpunu slobodu, od šume ne bi ostalo ništa. Postignut je dogovor prema kojem će Dokkhin, drugi tigrovi i duhovi prestati biti prijetnja ljudima i obratno. Dukle je morao obećati da će u šumu ulaziti isključivo čistog srca i praznih ruku. Dukkin Rai, Ghazi i Dukhe obećali su da će se tretirati kao braća. Bonbibi je zatim prihvatila Dukkin Raija za svog sina, a ljubimcu krokodilu po imenu Seko naredila da dječaka vrati u selo. Dukhe je zatim proširio vijest po selu. Vijest se širila i dalje i još živi u načinu života brojnih stanovnika.

Svi stanovnici znaju da Dukhe predstavlja svakoga od njih i da Dokkhin Rai i Seko predstavljaju važne karike šumskog ekosustava i da ih kao takve moraju poštovati. Događa se, da oni koji su snažno uvjereni u postojanje Bonbibi, okrivljuju ljude koje napadne tigar, da su nanijeli štetu šumi.

Tigrovi ljudožderi napadaju s leđa

U Sundarbansu su iz nepoznatog razloga, ljudi doista suočeni s velikim problemom tigrova - ljudoždera. U drugim dijelovima Indije i Bangladeša tigrovi u principu napadaju ljude kada su bolesni ili stari, jer im ljudi u tim slučajevima predstavljaju lak plijen. Osim na Bonbibi, seljani se ipak oslanjaju i na vlastitu dovitljivost. Kako su tigrovi skloni napadati s leđa, seljani izrađuju maske na kojima su naslikana ljudska lica i nose ih na zatiljku. Žene i djecu od tigrova, krokodila i morskih pasa štite na način da razvlače mreže duž riječnih estuarija.

Premda je omiljena uzrečica u Sandarbanu da bez tigrova ne bi bilo šume i bez obzira na činjenicu da je to najbrojnija podvrsta ove velike mačke, bengalski tigar ubraja se među ugrožene vrste. Zato je određeno područje proglašeno zaštićenim rezervatom koji se naziva Tigerland i koji čini središnji dio nacionalnog parka. Tendencija je da se fizički razdvoje ljudi i tigrovi.

Zabranjeno je sakupljanje drva, meda i ribarenje

Indijsku i bangladešku stranu rezervata dijeli široka rijeka Metla. Na indijskoj, gusto naseljenoj strani, koja pokriva daleko manju površinu, vidljiva je daleko bolja organizacija. Područje nacionalnog parka zaštićeno je od svih ljudskih djelatnosti, tj. zabranjeno je sakupljanje drva, meda i ribarenje i dr. Postoji i tampon zona gdje je iskorištavanje ograničeno.

Šumarski službenici - čuvari parka na raspolaganju imaju promatračnice, opremljeni su motornim čamcima, ali i vatrenim oružjem tako da krivolovci koji se ogriješe o zakon Božice Bonbibi plaćaju glavom. Što se tiče zaštite seljana, vremenom su na vidjelo izašli pozitivni pomaci. To je postignuto mjerama podizanja visokih ograda, minimaliziranja prisustva ljudi u Tigelandu i brzih reakcija timova. Tako je posljednji puta tigar ubio čovjeka u selu 2004. godine, a još početkom stoljeća tigrovi su usmrćivali i stotinu ljudi dnevno.

Lovokradice narušavaju ravnotežu

Površina rezervata na bangladeškoj strani, od 2.316 km2, više je nego dvostruko veća od indijske, ali je šuma ne samo daleko manje nadgledana nego i daleko manje istražena. Rendžeri na toj strani nemaju ni gorivo za čamce. Zato se tamo prije nekoliko godina našao predstavnik organizacije Panthera, koja na međunarodnoj razini skrbi o divljim velikim mačkama, Alan Rabinowitz. On je odlučio najprije ispitati puls naroda i ostao ugodno iznenađen.

Prikazivao je domorocima kratak film u kojem u jednome selu ubijaju tigra. Većini ljudi, s izuzecima nekolicine mladića, nije se nimalo svidjelo to što su vidjeli. Iznijeli su stavove kako istrebljenje tigrova vodi potpunom uništenju šume i time i sela. Smatraju kako lovokradice narušavaju ravnotežu odstrjelom jelena i prekomjernim izlovom ribe jer time smanjuju količinu hrane tigru koji će onda napasti selo.

Ispreplitanje tradicije i moderne struje

Kazali su i kako strah od tigrova poistovjećuju sa strahom od prekomjernog iskorištavanja šume. Takvi stavovi ocjenjeni su kao zeleno svjetlo za poduzimanje daljnjih koraka. Plan je Panthera u suradnji sa Šumarskim odjelom i Fondacijom za divljinu Bangladeša prikupiti osnovne statističke podatke o tigru i njegovu plijenu te uspostaviti učinkovit sustav monitoringa i patroliranja u svrhu sprečavanja krivolova. U šumi su zato postavljene nadzorne kamere.

Tako se u Sandarbansu snažno isprepliću, tradicija i moderne struje, mitologija i surova stvarnost i suprotstavljeni principi očuvanja i dubokog poštovanja šume sa prekomjernim iskorištavanjem i time ozbiljnim ugrožavanjem ovog ekosustava. Uostalom legenda o Bonbibi završava porukom kako svi nerazumni ratovi prestaju shvati li se pravi razlog nastanka, odnosno kako je važno stvoriti ravnotežu u prirodi ako želimo bolju budućnost.

Tekst: Marija Glavaš, Foto: bigstockphoto.com, zatletic


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Sundarbans Mangrove UNESCO