• Konverzije u Dalmaciji
  • 07.08.2017. 16:30

Bor je odradio svoje, priliku treba dati meduncu

Ono što se ovim projektom želi napraviti jest visoka sastojina hrasta medunca ali tehnikom koju do danas još nitko nije radio. Riječ je o pokušaju povratka autohtone vegetacije kroz konverzije

Foto: Pixabay/Hans
  • 2.070
  • 266
  • 0

Šumarija Split gospodari površinom tek nešto malo manjom od 80.000 ha i kao takva, predstavlja najveću šumariju u Hrvatskoj. Šume su raspoređene u 22 gospodarske jedinice koje karakterističnim klimatskim i pedološkim parametrima obiluju raznim fenomenima i potencijalima. Prostor je to i velikog antropogenog utjecaja gdje se kroz razne epohe povijesti šuma koristila na raznorazne načine, od krčenja za intenzivnu poljoprivredu pa sve do zaštita od vodenih bujica i uređenja poljoprivrednih površina.

Oduvijek se veća pažnja davala poljoprivredi nego šumarstvu, što je i razumljivo, no pojedine šumske enklave ipak su ostale sačuvane a poneke su čak kroz povijest bile u službi poljoprivrede. Upravo su ti šumski kompleksi tijekom povijesti najbolje prolazili jer bez njihovoga postojanja nije bila moguća ni poljoprivreda pa tako niti život. Stoga nikome nije padalo na pamet paliti vatru pored takvih oblika šume.

Bor je odradio svoju pionirsku funkciju

Jedan od takvih kompleksa nalazi se u gospodarskoj jedinici Borovača pored Muća. Riječ je o visokoj borovoj šumi na brdu koje se nalazi između spomenutog mjesta i planine Svilaje, koju je dala zasaditi Marija Terezija u 18. st. Razlog je bio poplavno krško polje koje je lokalno stanovništvo koristilo za poljoprivredu a koje je zbog slivne vode veći dio godine bilo poplavljeno. Sadnjom borove šume koja je popila svu suvišnu vodu koja bi s kišnicom pala na sjevernoj strani, poplavno polje zamijenila je plodna oranica što je omogućilo razvoj ovoga kraja i spriječilo odljev stanovništva.

Naravno, treba u cijelu priču uključiti i javni interes jer medunac je javnosti svakako prihvatljiviji od bora, iako šuma gori bez obzira na vrstu drveća ako ju potpalite.

Danas je Borovača prekrasna šuma crnoga bora koja je uz Musapstan u blizini Zadra predstavlja reprezentativni primjer jednodobnog načina gospodarenja u Dalmaciji. Trenutna drvna zaliha u boru iznosi 133.208 kubika dok je ukupna drvna zaliha 146.608 kubika. Ovaj ostatak se uglavnom odnosi na medunac. Desetogodišnji etat prema osnovama gospodarenja iznosi 40.000 kubika a etat prethodnog prihoda u prvome podrazdoblju iznosi 23.183 ha. Iako bi to nekom kontinentalnom šumaru izgledalo kao mali brojevi, treba naglasiti kako je riječ o borovoj šumi a bor kao vrsta ne stvara veliku drvnu masu po pojedinom stablu. Riječ je o velikome broju stabala koja su spremna za sječu a što će biti sa površinom upitali smo Antu Taraša, upravitelja šumarije Split koji nas je proveo cijelim područjem.

"Bor je na pojedinim područjima GJ Borovača odradio svoju pionirsku funkciju i sve je više površina na kojima se javlja pomladak hrasta medunca. Tu prvenstveno mislim na sjeverne ekspozicije gdje primat uvelike preuzima medunac kao istinskih predstavnik autohtone vegetacije. Ne treba tu previše filozofirati, priroda nam sama govori što treba napraviti. Ta područja jednostavno više nisu područja bora. Po mome mišljenju, gdje god je moguće potrebno je priliku dati upravo meduncu. Naravno, na južnim ekspozicijama i dalje treba primat prepustiti boru koji se tu jako lijepo pomlađuje", rekao nam je Taraš prilikom obilaska pokazujući nam medunčev pomladak koji bi u bliskoj budućnosti mogao preuzeti primat.

Povratak autohtone vegetacije

Upravo iz tih razloga Ante Taraš predlaže projekt koji, koliko je njemu poznato, u Hrvatskoj nitko nikada nije radio, a riječ je o pokušaju povratka autohtone vegetacije kroz konverzije. Prema njegovim riječima, to bi itekako ubrzalo povrat prirodne vegetacije na ovome području.

"Na području odsjeka 6d nalazi se panjača hrasta medunca koja se rasprostire na području od 67,94 ha i koja mislim da je idealna za ovakav projekt. Cijela površina odsjeka obrasla je gustom panjačom, grupimičnog rasporeda koja je mjestimice progaljena. Progale polako osvaja šmrika koja se pojavljuje između grupica hrasta medunca a uz medunac pridolaze crni grab, crni jasen i druge vrste. Panjača je nastala dugogodišnjim intenzivnim iskorištavanjem, neprestanom ispašom te sječom bez plana i nadzora. Smatram kako ovakve površine, gdje su se zadržale pozitivne pedološke karakteristike treba odmah prebaciti u visoku šumu autohtone vegetacije bez sadnje generacije pionirskih vrsta. Kako je u programu gospodarenja za taj odsjek predviđena rekonstrukcija i konverzija, nećemo morati mijenjati osnove. Na taj način ćemo zaustaviti daljnju degradaciju, prevest ćemo sastojinu iz niskog u visoki uzgojni oblik, zaustaviti degradaciju tla te na taj način stvoriti uvjete za pridolazak vegetacije iz sjemena bez gubitka vremena koji bi morali posvetiti pionirskoj vrsti", objašnjava na Taraš svoju ideju.

Zamisao je posaditi 127.300 kom sadnica hrasta medunca (2.000 kom/ha) a sadile bi se dvogodišnje kontejnerske sadnice i to u redove izbjegavajući postojeću vegetaciju na terenu.

Visoka sastojina hrasta medunca

Napravila bi se i strojna priprema staništa gdje bi se kopale rupe 40x40x40 za kontejnerske sadnice prerezanog korijena. Tijekom pripreme staništa radile bi se pruge koje bi se koristile za lakši nadzor površine, olakšale bi i humanizirale ručni rad u njezi a omogućio bi se i kvalitetniji nadzor i njega.

Ono što se ovim projektom želi napraviti jest visoka sastojina hrasta medunca ali tehnikom koju do danas još nitko nije radio. Naime, standardni postupak zahtjeva cijelu generaciju pionirskih vrsta što znači odgoda unosa sadnje medunca za nekakvih 60-ak godina. U slučaju kada imamo povoljne pedološke karakteristike što je vidljivo na drugim dijelovima GJ Borovača, Taraš smatra kako se pionirskom vegetacijom ne dobiva ništa, već se samo gubi vrijeme. S njime se slaže i Marko Butorac, rukovoditelj proizvodnog odjela UŠP Split koji je razradio okvire cijeloga projekta koji smatra da bi ovakav oblik konverzije bio prihvatljiv i EU fondovima.

Naravno, treba u cijelu priču uključiti i javni interes jer medunac je javnosti svakako prihvatljiviji od bora, iako šuma gori bez obzira na vrstu drveća ako ju potpalite. Ipak, medunac predstavlja autohtonu vegetaciju i svakako treba raditi na njegovome povratku gdje god to uvjeti dopuštaju.

Autor: Goran Vincenc

Foto: Pixabay/Hans


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Šumarija Split Medunac Autohtona Vegetacija Hrast

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stigla prijateljeva pošiljka iz Metkovića