Šume proizvode širok niz proizvoda, poput pluta, kojeg se u EU proizvodi 80 od ukupne svjetske proizvodnje, smole, ljekovitih biljaka, gljiva, tartufa, divljači, orašastih plodova i šumskih plodova (bobica).
Svjetski dan šuma utemeljen je 1971. godine na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije, a zamišljen je kao događaj koji će doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava. Tema ovogodišnjeg obilježavanja svjetskog dana šuma jest Šuma | Klima | Promjena, izabrana s namjerom da naglasi važnost šuma te načine na koje je šuma povezana s klimatskim promjenama.
Uloga šuma u ublažavanju klimatskih promjena osobito je važna s obzirom da šume uklanjaju oko 11 % stakleničkih plinova emitiranih u ostalim dijelovima gospodarstva i pružaju biomaterijale koji privremeno mogu djelovati kao skladišta ugljika (drveni proizvodi) ili kao zamjena za ugljik, koja zamjenjuje ugljično-intenzivne materijale i goriva.
Globalna deforestacija se nastavlja i to brzinom koja poziva na alarm - 13 milijuna hektara šume uništava se i nestaje svake godine.
Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, kao i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Ekološka važnost šuma je višestruka. One sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, šume u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Nizinske šume imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tla od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa.
Veće šumske površine utječu na klimu ublažavanjem velikih promjena temperature, ljeti povećavaju vlažnost zraka, sprječavaju promjene mikroklime određenog područja, štite od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke, zadržavaju velike količine prašine, te pružaju utočište i hranu brojnim životinjskim i biljnim vrstama. Krajem siječnja ove godine u Europskom parlamentu održana je sjednica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj na kojoj se raspravljalo o Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama.
Strategijom se razmatra aktualno stanje šumarstva u Europskoj uniji i perspektive održivog razvoja šumarskog sektora te je objašnjena potreba za koordinacijom sektorskih politika na nacionalnoj i na europskoj razini. Ova Strategija objedinjuje šumarsku politiku svih zemalja članica pa se očekuju pozitivni utjecaji na zajedničku šumarsku politiku EU poštujući obveze supsidijarnosti. Jedina hrvatska predstavnica u europskom odboru za poljoprivredu, Marijana Petir sudjelovala je u raspravi o ovom važnom dokumentu te se založila za to da kontrola politike šumarstva ostane u nadležnosti država članica zbog specifičnosti razvoja i prilika u šumarstvu svake zemlje članice.
"Osnovna karakteristika hrvatskih šuma je prirodnost njihovog sastava zbog gospodarenja zavičajnim vrstama na način prirodnog pomlađivanja. Taj način gospodarenja se ne koristi u svim zemljama EU i zbog toga smatram da Hrvatska kao članica treba imati kontrolu politike šumarstva, uz primjenu svega što nam zajednička šumarska politika EU može korisno donijeti jer globalne opasnosti koje prijete šumama ne poznaju nacionalne granice. Ako se donese pravno obvezujući sporazum o europskim šumama on ne bi smio oduzeti članicama pravo kontrole vlastite politike šumarstva", naglasila je Petir.
Istaknula je i multifunkcionalnost šuma i njihove općekorisne funkcije kao što su proizvodnja kisika, upijanje ugljikova dioksida i dr. Zbog velikih površina šuma i šumskih zemljišta na krškom području u Republici Hrvatskoj, gdje je dobrim dijelom aktivnost šumarstva usmjerena na zaštitu šuma (mediteranske šume), Petir je ukazala na hrvatsko rješenje financiranja takvih šuma putem naknade za općekorisne funkcije šuma, čime je briga za šume financijski raspodijeljena na čitavo gospodarstvo.
1765. - 1915. Hrvatsko šumarstvo slavi 250 godina organiziranog gospodarenja šumama.
U ovoj, 2015. godini, hrvatsko šumarstvo je proslavilo 250 godina od početka organiziranog i potrajnog gospodarenja šumskim područjima. Službenim početkom organiziranog šumarstva smatra se, naime, godina osnutka prvih triju šumarija na ovim područjima, 1765. i to na području Otočke pukovnije u Krasnu, Ličke pukovnije u Oštarijama te Ogulinske i Slunjske pukovnije na Petrovoj gori.
Vrlo brzo izrađene su gospodarske osnove, obavljena je inventarizacija šuma i krenulo se s ozbiljnim i principijelnim gospodarenjem. Za razliku od svojih kolega iz brojnih europskih i svjetskih zemalja, šumari u Hrvatskoj kroz protekla su stoljeća uspjeli očuvati prirodni resurs koji danas predstavlja jedno od najvećih prirodnih bogatstava koje posjeduje Republika Hrvatska. Zbog toga Uprava Hrvatskih šuma danas ima čast i zadovoljstvo čestitati šumarskoj struci ovu važnu obljetnicu.
Malo koja druga struka s ovih prostora može se pohvaliti tradicijom od 250 godina kontinuiranoga djelovanja po postulatima koji kako su vrijedili na početku, vrijede i danas. Postojanje vizije o prirodnim vrijednostima koje je potrebno iskorištavati na potrajan (održiv) način još u doba Marije Terezije, kako bi se uvijek ostavilo dovoljno za naraštaje koji tek dolaze, dovelo je do stvaranja vrhunskih i očuvanih šumskih ekosustava koje i danas služe na ponos hrvatskom narodu.
S obzirom da je šumare pritom trebalo obrazovati, usporedo s razvojem struke razvijalo se i visokoškolsko obrazovanje, tako da je šumarstvo bilo jedan od prvih studijskih smjerova zagrebačkog Sveučilišta. Zajedništvo šumarske struke kontinuirano traje do danas, kad se šumarstvom u RH, kako njegovim praktičnim, tako i znanstvenim dijelom, bavi nekoliko institucija i udruženja - od Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog društva itd. Šumari također mogu biti ponosni na činjenicu da su zapravo oni kovači danas vrlo popularne kovanice potrajnog, ili moderno rečeno, održivog gospodarenja.
Naša je struka među prvima postala svjesna činjenice da se drvni resursi trebaju koristiti isključivo u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak. Dakle, propisana godišnja sječa mora biti usklađena s prosječnim godišnjim prirastom i nikada sječa ne bi trebala biti veća od prirasta. Za građane RH održivost gospodarenja šumama jamči potencijal za dugoročno održavanje blagostanja, jer ono ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj uporabi prirodnih resursa. Stoga, vodeći brigu o 43,5 % površine Hrvatske, koliko zauzimaju šume i šumska zemljišta, šumarska struka, osim brige za šumu kao izvor sirovine za daljnju preradu, ima posebno naglašenu odgovornost za očuvanje njezinih općekorisnih funkcija: socijalne (turističke, estetske, rekreacijske, zdravstvene) i
ekološke (hidrološke, protuerozijske, klimatske, protuemisijske, vjetrobrane i dr.), te očuvanje biološke raznolikosti.
I na kraju, posebno nam zadovoljstvo i ponos pričinjava činjenica da Hrvatska danas ima 95 % prirodnih šuma, čemu se dive gosti iz cijeloga svijeta koji svake godine dolaze u našu zemlju kako bi uživali u prirodnim ljepotama. Nikad ne smijemo zaboraviti koliki je doprinos tomu dala upravo šumarska struka. Prepoznala je to i EU, te je čak 36,8 % površina stavila pod zaštitu u okviru programa Natura 2000. Uprava Hrvatskih šuma svim šumarima Republike Hrvatske, bivšim i sadašnjim, čestita ovu veliku i važnu obljetnicu, a budućim naraštajima šumara želi da beskompromisno ispune zadaću koju su već dva i pol stoljeća uspješno ispunjavali njihovi prethodnici, ostavivši nam u zalog prekrasne, prirodne i nadasve bogate šumske ekosustave.
Multifunkcionalnost šuma- budućnost razvoja šumarstva. Šume proizvode širok niz proizvoda, poput pluta, kojeg se u EU proizvodi 80% od ukupne svjetske proizvodnje, smole, ljekovitih biljaka, gljiva, tartufa, divljači, orašastih plodova i šumskih plodova (bobica). Smola se sve više koristi u kemijskoj industriji, zbog čega vađenje smole ponovno cvjeta u EU. Svjetski dan šuma utemeljen je 1971. godine na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije, a zamišljen je kao događaj koji će doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.Tema ovogodišnjeg obilježavanja svjetskog dana šuma jest Šuma | Klima| Promjena, izabrana s namjerom da naglasi važnost šuma te načine na koje je šuma povezana s klimatskim promjenama.
Uloga šuma u ublažavanju klimatskih promjena osobito je važna s obzirom da šume uklanjaju oko 11 % stakleničkih plinova emitiranih u ostalim dijelovima gospodarstva i pružaju biomaterijale koji privremeno mogu djelovati kao skladišta ugljika (drveni proizvodi) ili kao zamjena za ugljik, koja zamjenjuje ugljično-intenzivne materijale i goriva. Globalna deforestacija se nastavlja i to brzinom koja poziva na alarm - 13 milijuna hektara šume uništava se i nestaje svake godine. Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, kao i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Ekološka važnost šuma je višestruka. One sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, šume u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Nizinske šume imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tla od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa. Veće šumske površine utječu na klimu ublažavanjem velikih promjena temperature, ljeti povećavaju vlažnost zraka, sprječavaju promjene mikroklime određenog područja, štite od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke, zadržavaju velike količine prašine, te pružaju utočište i hranu brojnim životinjskim i biljnim vrstama.
Krajem siječnja ove godine u Europskom parlamentu održana je sjednica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj na kojoj se raspravljalo o Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama.
Strategijom se razmatra aktualno stanje šumarstva u Europskoj uniji i perspektive održivog razvoja šumarskog sektora te je objašnjena potreba za koordinacijom sektorskih politika na nacionalnoj i na europskoj razini. Ova Strategija objedinjuje šumarsku politiku svih zemalja članica pa se očekuju pozitivni utjecaji na zajedničku šumarsku politiku EU poštujući obveze supsidijarnosti.
Jedina hrvatska predstavnica u europskom odboru za poljoprivredu, Marijana Petir sudjelovala je u raspravi o ovom važnom dokumentu te se založila za to da kontrola politike šumarstva ostane u nadležnosti država članica zbog specifičnosti razvoja i prilika u šumarstvu svake zemlje članice. Osnovna karakteristika hrvatskih šuma je prirodnost njihovog sastava zbog gospodarenja zavičajnim vrstama na način prirodnog pomlađivanja.
"Taj način gospodarenja se ne koristi u svim zemljama EU i zbog toga smatram da Hrvatska kao članica treba imati kontrolu politike šumarstva, uz primjenu svega što nam zajednička šumarska politika EU može korisno donijeti jer globalne opasnosti koje prijete šumama ne poznaju nacionalne granice. Ako se donese pravno obvezujući sporazum o europskim šumama on ne bi smio oduzeti članicama pravo kontrole vlastite politike šumarstva", naglasila je Petir. Istaknula je i multifunkcionalnost šuma i njihove općekorisne funkcije kao što su proizvodnja kisika, upijanje ugljikova dioksida i dr. Zbog velikih površina šuma i šumskih zemljišta na krškom području u Republici Hrvatskoj, gdje je dobrim dijelom aktivnost šumarstva usmjerena na zaštitu šuma (mediteranske šume), ukazala je na hrvatsko rješenje financiranja takvih šuma putem naknade za općekorisne funkcije šuma, čime je briga za šume financijski raspodijeljena na čitavo gospodarstvo.
Važnost šuma ide visoko iznad ekološke uloge, iako se njihova socijalna i gospodarska važnost često podcjenjuje. EU politika ruralnog razvoja podržava održivo gospodarenje šumama i njezinu multifunkcionalnost, što vodi do daljnjeg razvoja nedrvne proizvodnje.
Multifunkcionalnost je naglašena u čitavoj Europskoj uniji, a posebno u jako pošumljenim regijama jer šume ispunjavaju društvene, ekološke i gospodarske funkcije.
Šume su staništa životinja i biljaka i imaju važnu ulogu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena i pružanju drugih usluga ekosustava, od kojih treba spomenuti lov, šumsko voće, ljudsko zdravlje, rekreaciju i turizam. Šume su važne i u socioekonomskom pogledu, što se, međutim, često zanemaruje.
Šumarstvo i s njim povezane industrijske grane zapošljavaju više od tri milijuna ljudi i ključne su za blagostanje i zapošljavanje. EU trenutačno sadrži 5 % svjetskih šuma i EU šume su se kontinuirano širile više od 60 godina, iako odnedavno u manjoj mjeri. EU šume sada pokrivaju 155 milijuna ha, a ostala šumska zemljišta 21 milijun hektara. Sve skupa to znači da više od 42 % EU kopnene površine pokrivaju šume i ostala šumska zemljišta. Šumski pokrov uvelike se razlikuje diljem Europe. Površina pokrivena šumom u Europi povećavala se po stopi od približno 0.4% na godinu od 1990., kao rezultat programa pošumljavanja, prirodne sukcesije vegetacije i napuštanjem stočarstva.
To je u kontrastu s trenutačnom globalnom situacijom gdje se šumske površine smanjuju, s globalnom stopom deforestacije još uvijek alarmantno visokom i s negativnim učinkom na globalnu klimu i bioraznolikost.
Samo četiri zemlje članice EU zabilježile su smanjenje površina pod šumom u 2010., s Danskom koja je zabilježila najveće smanjenje (-5.0 % površine), ispred Portugala, Slovenije i Finske. S druge strane, najveće povećanje površina pod šumom zabilježeno je u Irskoj (21.4 %), dok su Bugarska i Latvija obje prijavile povećanje u iznosu od 10 %.
U apsolutnim pojmovima, četiri zemlje članice zabilježile su ekspanziju veću od 400.000 hektara, poimence Francuska, Bugarska, Italija i Španjolska, dok je ova zadnja prijavila najveći porast (594.000 ha). Aktivan pristup europskim šumama potreban je i zbog sve češćih ekstremnih vremenskih prilika, koje nagovještavaju klimatske promjene. Komisija namjerava održavati i povećavati otpornost i prilagodljivost europskih šuma. Šumski repromaterijal drvnih vrsta i umjetnih hibrida koji su važni za šumarstvo trebao bi stoga biti ne samo genetski prilagođen okolnostima i kvalitetan, već bi trebao znatno pridonositi očuvanju biološke raznolikosti na EU razini, šume i šumarski sektor trenutačno dobivaju znatna sredstva od EU-a. Šumarske mjere prema Regulativi o ruralnom razvoju čine financijsku kralježnicu za provedbu strategije pružajući oko 90 % ukupnih EU fondova usmjerenih na šumarstvo.
Šume u Republici Hrvatskoj prekrivaju 47 % površine, dobra su od općeg interesa, uživaju posebnu zaštitu države, a koriste se pod uvjetima i na načine koji su propisani Zakonom o šumama. U našoj zemlji šume su još uvijek autohtone, što nije slučaj s velikim dijelom šuma u Europi. Stoga se hrvatska šumarska struka, koja ove godine proslavlja 250 godina svojeg djelovanja, s pravom ponosi i javnim priznanjem u obliku FSC certifikata. Ovaj međunarodno priznati certifikat znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
Certifikacija šuma također je jedan od instrumenata za dokumentiranje održivog gospodarenja šumama.
Gledajući količinu hektara certificiranih šuma i broj proizvoda s oznakom certificiranosti, jasno je da je certifikacija dobila na važnosti, i dalje dobiva godinu za godinom. U EU je certificirano oko 50 % šuma i ostalog šumskog zemljišta. U posljednjim godinama sve je veće nadmetanje za šumske proizvode i usluge. Sve veća potražnja predstavlja priliku za ovaj sektor, ali istodobno postavlja velik izazov da se šumski ekosustavi očuvaju, te povećava potencijal za sukobe. Važno je primjenjivati principe održivog gospodarenja šumama kako bi se dugoročno osiguralo pribavljanje svih tih dobara i usluga.
Foto: depositphotos.com, @ilze79
Izvori
Tagovi