Privatne šume
05.02.2016. 07:20

580 tisuća ha privatnih šuma kojih kao i da nema

Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku smatra da se vrijednost privatnih šuma može povećati ili umnogostručiti projektima integriranog načina proizvodnje u kojem će se sa šumom povezati i uzgoj domaćih životinja.

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2,688.687 ha što je 47% kopnene površine države. Od toga je 2,106.917 ha u vlasništvu RH, dok je 581.770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika.

Na području Vukovarsko-srijemske županije pod privatnim šumama je pak tek nešto više od 1.300 hektara, a upravljanje njima, kako se moglo čuti na stručnom skupu održanom u Vinkovcima na temu "Problemi i potencijali privatnih šuma u Vukovarsko-srijemskoj županiji", sve je samo nije dobro i zadovoljavajuće.

Privatne šume ne služe ničemu

"U našoj županiji postoji više od tisuću hektara privatnih šuma i svi ćemo se čuditi gdje su. One postoje, ali kao da ih i nema. Primjera dobre prakse nažalost kod nas nema", priznao je vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Andrija Matić rekavši kako nažalost mora priznati da privatne šume u Vukovarsko-srijemskoj županiji ne služe ničemu, a potencijali su itekako značajni.

"Moramo priznati da ne znamo ni tko su privatnoposjednici niti dio privatnoposjednika i zna da ima šumu. Kako je to moguće? Ali nevjerojatno zvuči da je istina da većina njih ne zna stanje svoje šume u smislu katastra i gruntovnice, niti prava koja mogu koristiti", tvrdi Matić.

Uzgoj domaćih životinja u šumama

Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku smatra da se vrijednost privatnih šuma može povećati ili umnogostručiti projektima integriranog načina proizvodnje u kojem će se sa šumom povezati i uzgoj domaćih životinja. "Domaće životinje najprije smo potjerali iz grada, a sada to činimo i iz sela. Imamo tradiciju dugu 150 godina držanja životinja u šumama i nemamo niti jedan primjer da je šuma bila uništena ili da su se širile neke bolesti. Želimo da kroz uzgoj domaćih životinja u šumama povećamo vrijednost šume ali i samih životinja, uzgojenih u prirodnom okolišu", kaže taj stručnjak.

Prosječna veličina šuma 0,23 hektara

Prema riječima Ivana Marjanovića, direktora Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Vukovar, prosječna veličina privatnih šuma u Vukovarsko-srijemskoj županiji je 0,23 hektara što je vrlo malo iznad zakonskog minimuna koji kaže kako se šumom smatra površina obrasla šumskih dvećem koja je veća od 0,10 hektara.

Pravo vlasništva nad nekim šumama polaže i do 40 vlasnika

"Kod nas ispada da velika većina šuma uopće ne spada u tu kategoriju ako nam je prosječna površina 0,23 hektara. Budući da je riječ o privatnim posjednicima, tu je i drugi problem. Još uvijek ne postoji usklađenost između zemljišnih knjiga i katastra i ARKOD-a. Imamo i dio vanknjižnog vlasništva tj. da vlasnici nisu provodili određene postupke koji su se događali kao što je nasljeđivanje, prodaja i dr. Tako da imamo jednu situaciju na terenu, drugu u knjigama, a treću onakvu kakvu bi mi željeli", kaže Marjanović dodajući kako ima primjera da se pravo vlasništva nad pojedinim privatnim šumama polaže i do 40 vlasnika, što blokira bilo kakvu mogućnost intervencije u boljitak takvih šumskih parcela.

Tagovi

Šume Šumarstvo Privatne šume Šumoposjednici Dobit Korist Andrija Matić Ivan Marjanović Vladimir Margeta Poljoprivredni fakultet Osijek Vukovarsko-srijemska županija Hektar Zakonski vlasnici Knjige

Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

STROJ ZA ČIŠĆENJE PERADI - PURANA INOX, ROBUST

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.