• Hrvatske šume
  • 01.05.2018. 15:00

2017. nije podbacila po količini sakupljenog šumskog sjemena

Objavljeni su rezultati sakupljanja šumskog reprodukcijskog materijala na primarnom mjestu proizvodnje za 2017. godinu. Unatoč izrazitim sušama i visokim temperaturama tijekom ljeta te mrazu koji je pogodio dobar dio Hrvatskog kontinentalnog dijela, godina je po proizvodnji sjemena bila u rangu s 2016. godinom.

Foto: Bigstockphoto/HalfPoint
  • 313
  • 27
  • 0

Pristigli podaci proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala u registriranim šumskim sjemenskim objektima Hrvatskih šuma za 2017. godinu pokazuju kako je protekla godina, unatoč najavama i lošim klimatskim pokazateljima ipak bila u rangu prethodne. Od ukupno sakupljenog sjemenskog materijala, plodova je sakupljeno 1.254.583,00 kg od čega 1.216.979,00 kg plodova svojti od gospodarskog značaja te 37.604,00 kg plodova rijetkih šumskih svojti. Sjemenki je sakupljeno 286,88 kg od čega 255,75 kg sjemenki svojti od gospodarskog značaja te 31,13 kg sjemena rijetkih šumskih svojti. 

Ukupno gledajući, godinu možemo smatrati osrednjom i na nivou prethodne 2016. godine što je ipak lošije od 2015. i 2014. godine. S obzirom na klimatske uvijete koje smo imali u 2017. godini, proljetni mraz i dugo sušno i vruće ljeto, rezultati proizvodnje sjemena mogu se proglasiti zadovoljavajućim.

Hrast kitnjak u 2017. debelo podbacio

To se prvenstveno odnosi na hrast lužnjak čiji je urod u registriranim šumskim sjemenskim objektima poput Vinkovaca u 2016. u potpunosti izostao. U 2017. godini sakupljeno je ukupno 1.181.015 kg plodova žira hrasta lužnjaka, najviše u UŠP Našice, Vinkovci, Bjelovar, Koprivnica i Nova Gradiška dok je urod podbacio u UŠP Zagreb. Treba također uzeti i u obzir cijenu usluge sakupljanja žira koja je prošle godine iznosila 8 kn/kg bruto što je značajno više nego proteklih nekoliko godina.

Od ukupno sakupljenog sjemenskog materijala, plodova je sakupljeno 1.254.583,00 kg, a 286,88 kg sjemenki.

Dobra situacija s lužnjakom nije se ponovila s kitnjakom koji je u 2017. debelo podbacio. Ove godine kitnjakovog žira skupljeno je u količini od 29.538 kg, što je gotovo 10 puta manje nego prethodne godine. Urod je podbacio u gotovo svim podružnicama, jedino je relativno zadovoljavajući bio na području UŠP Zagreb.

Znakove oporavka pokazuje i poljski jasen, barem što se uroda tiče, jer situacija s odumiranjem ove vrste na terenu i dalje je alarmantna. No, naspram prošlogodišnjih 600-tinjak kilograma sjemena, ovogodišnjih 4.843,75 kg prosušenih plodova zvuči fantastično. Iako je to daleko od sakupljenih kvota koje smo imali prije 15-ak godina, raduje da ova ugrožena vrsta unatoč svim nedaćama koje su je pogodili i dalje daje ploda. Poljski jasen rodio je ove godine u UŠP Vinkovci, Zagreb, Nova Gradiška, Osijek i Našice te neznatne količine u UŠP Bjelovar, Koprivnica te Sisak.

I bukva i crnika loše rodile 2017.

Bukva koja je prošle godine dobro rodila, ove godine u potpunosti je podbacila što se dogodilo i 2014. te 2015. godine. Ove godine nije sakupljen ništa plodova bukvice.

Urod crnike i ove godine bio je vrlo slab, a sakupljeno je tek 65 kg plodova, dok je medunac ipak urodio znatno bolje nego prošle godine kada je sakupljeno svega 63 kilograma ploda. Ove godine, na području UŠP Buzet sakupljeno je ukupno 1.515 kg žira.

Stanje sa četinjačama i dalje je nepromijenjeno tj. loše. Situacija s potkornjakom ne ulijeva puno nade da će se smreka skoro oporaviti. S druge strane, jela je stradala u prosincu kada je orkansko jugo devastiralo Gorski kotar. Za očekivati je kako idućih godina urod ove dvije, naše najvrjednije vrste četinjača neće biti moguće pratiti. Ipak lagani optimizam daje smreka koja je u 2017. dobro urodila, no njezino sjeme sakupljano je u siječnju 2018. godine.
Situacija s borovima donekle popravlja cjelokupnu sliku o urodu četinjača u našim šumama. Crni bor proteklih godina jedva je prelazio brojku od 100-tinjak kilograma, no ove godine sakupljeno ga je čak 210,35 kg dok je sjemena alepskoga bora sakupljeno 12,40 kg što je nešto lošiji rezultat od prošlogodišnjeg. Crnoga bora najviše je sakupljeno u sjemenskim sastojinama UŠP Gospić dok je alepski bor tradicionalno sakupljan na području UŠP Split.

Sakupljali su se i plodovi rijetkih šumskih svojti

Pored šumskih svojti od gospodarskog značaja, sakupljali su se i plodovi rijetkih šumskih svojti i tu se rezultati nalaze u rangu prošlogodišnjih. Crni orah kojeg se sakuplja na području Vinkovaca, ukupno je sakupljeno 36.345 kg što je bolje nego prošle godine osim Vinkovaca mala količina sakupljena je na području UŠP Koprivnica. 

Pitomi kesten skuplja se već tradicionalno u UŠP Sisak i u 2017. godini sakupljeno ga je 740 kg, dok se Gorskog javora sakupljalo na području UŠP Požega i sakupljeno ga je 30 kg.

Poboljšanje je vidljivo kod hrasta cera kojeg je na području UŠP Buzet sakupljeno 489 kg. U Splitu je sakupljeno i 4,13 kg sjemena primorskog bora te 9 kg sjemena pinije. Sjemenska plantaža divlje trešnje u UŠP Zagreb sakupila je 18 kg sjemena.

Proizvodnja biljnih dijelova

Treba još spomenuti i proizvodnju biljnih dijelova koja je značajna kod topole i vrbe koje se tradicionalno proizvode na području UŠP Osijek. Topole je sakupljeno 176.080 reznica te 23.336 korijena dok je kod vrbe proizvedeno ukupno 33.100 komada reznica. Od ostalih biljnih dijelova sakupljene su plemke hrasta lužnjaka (2.315 kom.), poljskog jasena (1.107 kom.), hrasta kitnjaka (77 kom.) te crnog bora (20 kom.)

U nedostatku sadnica iz rasadničke proizvodnje, a zbog ukazane potrebe popunjavanja sastojina u procesu obnove, na primarnom mjestu proizvodnje vađen je i sadni materijal u vidu prirodnog pomlatka. Najviše je sakupljeno prirodnog pomlatka obične bukve 90.355 kom, dok obični grab ove godine uopće nije vađen.

Za 2017. godinu možemo reći kako je urod, iako slab kada bi se promatrao prosjek, u neku ruku ohrabruje jer klimatske prilike nisu išle na ruku urodu sjemena. Ipak treba zaključiti kako trendovi govore o sve rjeđem i slabijem urodu šumskog reprodukcijskog materijala. S obzirom na razmjer klimatskih nepogoda i na količinu šteta koje trpimo svake godine zbog klimatskih promjena, proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala će imati problema u narednim godinama.

Autor: Goran Vincenc


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Šumsko sjeme Šume Drveće Hrvatske šume 2017 Poljski jasen Hrast lužnjak Hrast kitnjak Žir Bukva Crnika Jela Potkornjak


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ideje za alat. Paleta i mašta ;)