Zlatko Bradić: Vrlo teško se nosimo s cijenom mlijeka koja je katastrofalna

U posljednjih 10 godina Hrvatska je izgubila gotovo 60 tisuća proizvođača mlijeka. Loše se to odrazilo na stanje u našem mljekarstvu koje postaje alarmantno jer pokrivamo jedva polovicu vlastitih potreba za mlijekom. Jako dobro o tome mogu posvjedočiti članovi obitelji Bradić iz Ugaraca kod Požege koji se intenzivnijom proizvodnjom mlijeka bave od 1994. godine. 

"Trenutačno imamo oko 50 muznih krava i još 35, što junadi za tov, što junica za rasplod i nešto ženske teladi. Vrlo teško se nosimo s cijenom mlijeka koja je katastrofalna. Mi uz proizvodnju od 800 litara na dan, dobijemo cijenu 2,40 kuna maksimalno. To je jako loše", rekao je Zlatko Bradić. 

Niska otkupna cijena

Prema riječima našeg sugovornika, jedini način stabiliziranja hrvatskog mljekarstva je adekvatna otkupna cijena litre mlijeka. "Mislim da je za neke velike poteze sada kasno. Trebalo se raditi na spašavanju onog što imamo, ali se opet ide u neku širinu. Mladi ljudi su otišli u inozemstvu, toga se ne prihvaćaju, a i mi stariji više nemamo interesa. Od nas se traži brojna papirologija, dosta osiguranja i mi jednostavno ne vidimo u tom poslu neku budućnost", otkriva Bradić. 

Nikad manji broj isporučitelja kravljeg mlijeka, u svibnju predali 41.487.176 kilograma

Brojni proizvođači mlijeka prisiljeni su prijeći na sustav krava-tele, ali Bradić ne razmišlja o tome. "Tu trebate imati velike površine pašnjaka i trebate dugo čekati da vam se vrati novac. Ovako, mlijeko je ipak neki izvor prihoda, nešto od čega možete, koliko toliko, normalno živjeti", priča Bradić. 

Na Bradićevoj farmi godišnje se proizvede od 250 do 300 tisuća litara mlijeka. Pozitivna strana je siguran otkup jedne od vodećih mljekara u Hrvatskoj. Stoga, uz sve poteškoće obitelj Bradić još uvijek uspijeva normalno funkcionirati. Između ostalih ratarskih kultura, obitelj Bradić na svojim površinama uzgaja kukuruz od kojeg proizvode silažu za koju su na prvom natjecanju u kvaliteti kukuruzne silaže u Hrvatskoj, dobili srebrnu plaketu.    

Ključan trenutak za poteze vladajućih

"Prvenstveno, bitno je kakav kukuruz posijete, kako ga uzgojite te da ga na vrijeme uberete i spremite u silos. Mi smo to uvijek nastojali da silaža bude kvalitetna i da ne bude u njoj plijesni. Pokazala je ta analiza, koja je prošle godine prvi put rađena u Hrvatskoj da je silaža bila stvarno dobra", ponosan je Bradić. 

Bradić zaključuje kako je ključan trenutak da Vlada i Ministarstvo poljoprivrede povuku poteze kojim bi spasili hrvatsko mljekarstvo. "U Hrvatskoj je još vrlo malo proizvođača mlijeka, a u Požeškoj kotlini uistinu malo. Na ovom našem kraju je samo nekoliko proizvođača. Nešto se mora napraviti da se to spasi", zaključuje Bradić.