Zimi potražnja odlična, a ljeti bacao jaja svinjama?

Pomalo je već zaboravljena slika kokica kako trče dvorištem pa ih pas poganja te izađu na ulicu. Nekada ih doduše i koji auto pogazi. No, posljednjih nekoliko mjeseci sve sam češće nailazio na imanja gdje pored nekog redovitog posla srećemo kokoške u dvorištu. Da tako kažemo, u slobodnom uzgoju. Nije tu stvar samo da su kokice sretnije slobodnije, nego je sasvim sigurnije bolji ugođaj kupiti jaje od uzgajivača a da znamo da su kokoške u slobodnom uzgoju, na otvorenom.

Ili barem na podu, a samim time je jasnije da je i udio prirodnije hrane prisutan. Ipak je to humaniji uzgoj, ali i sve je više onih koji svoja dvorišta koriste i kao izvor hrane za kokice, a i mnogi ističu da su njima riješili i košnju trave kao što je jedan vlasnik plantaže oraha to napravio. Jasno je da se ne smije pretjerati s brojem po kvadratu slobodnog prostora, a tu je i problem s lisicama.

Mahom drže za vlastite potrebe 

Tako prilikom posjete imanju Željka Kleića u Orahovici nailazimo na uzgoj kokoši. Mogu ići van, ali upravo zbog opasnosti od lisica mora ih najčešće držati na podu u slobodnom uzgoju u volijeri.

"Obične su to nesilice i njih je veoma jednostavno držati. Jednostavna je hranidba. Sam pravim smjesu i super koncentrat koji miješam sa šrotom. Nose čak i do 90 posto i odlične su nesilice", kaže Željko i ističe kako ih ne može puštati van zbog lisica.

Nedavno smo prilikom posjete imanju obitelji Perčec u Komuševcu čija je glavna proizvodnja govedarstvo, također sreli niz kokoši kako ponosno šetaju farmom. I u Gornjem Miholjcu kod obitelji Kordi također nailazimo na kokoši u dvorištu.

Danas ipak češće u takvom uzgoju nailazimo kokoši koje ljudi drže za vlastite potrebe. Čim se odluče za proizvodnju za tržište već se određuju za intenzivno ili poluintenzivno držanje. No, ima i ovakvih slučajeva kao što je Davor Golub iz Našica.

Česte i ukrasne pasmine kokoši  

"Zimi potražnja odlična, a ljeti bacao jaja svinjama", rekao nam Golub o razlozima zašto više ne drži kokoši nesilice u slobodnom uzgoju.

Vrlo često naši poljoprivrednici drže kokoši na otvorenom, ali i poluslobodnom sistemu držanja kao nus posao. Bilo da se radi o nesilicima, ili onih kombiniranih pasmina. Veoma rijetko kao glavni posao na imanju. Veoma često se drže kokoši pasmine Orpington. To je ujedno i jako lijepa i krupna kokoš teška do pet kilograma. A pijetao  pijevac naraste i do sedam kilograma. No, i jaja su mnogo krupnija.

U Baranji smo kod Zvonimira Lasla sreli dvije vrste kokoši. "Patuljasta kokinkina ukrasna je pasmina i ja ih koristim kao kvočke jer je jako dobra majka i sjede na jajima. Umiljate su, mirne i daju čak i do 50-tak jaja godišnje. sada imam jedan i pol par jer mi je lisica odnijela dvije koke patuljaste i dvije od Orpingtona", priča Laslo.

Orpington, ako gledamo kao proizvodnu kokoš tada svrstavamo u pasminu kombiniranih proizvodnih svojstava. Ona je otporna i lako se aklimatizira uvjetima držanja i nije izbirljiva u pogledu hranidbe. Počinje nesti sa osam mjeseci starosti. A instinkt ležanja koka ove rase je dobro izražen i znane su kao brižne majke. Godišnje snesu i do 160 jaja koja teže približno 60 do 70 grama, a ljuska je takozvane ciglaste boje.

Poticanje auhtone pasmine kokoši hrvatice 

Ima dosta uzgajivača i kokoši hrvatice. Kokoš hrvatica se kao hrvatska izvorna pasmina tradicionalno uzgaja na tipično ekstenzivan način, na malim obiteljskim gospodarstvima. Posljednjih godina se novčanim poticajima za uzgoj nastoji potaknuti ovu proizvodnju u tradicionalnom obliku u kakvom je ona i ranije bila organizirana. Kokoš hrvatica pripadau pasmine kombiniranih svojstava, a uzgaja se u četiri osnovna soja glede obojenosti perja: crveni, crni, jarebičasto-zlatni i crno-zlatni.

Kokoši hrvatica se najčešće drži u slobodnom sustavu držanja. No, uzgajivači moraju osigurati neke minimalne uvjete. Primjerice, objekt ili njegov zaseban dio solidne građe namijenjen za smještaj pijetlova i kokoši tijekom noći. Tu je i ograđeni ispust u vrijeme rasploda, proizvodnje jaja, i tu reba bar 10 četvornih metara po kokici. Predlaže se i ograda visine 180 cm. Ove kokoši godišnje snesu približno 200 pa i do 250 jaja. Međutim, najviše u dvorištima srećemo obične domaće nesilice kakve smo sreli i kod Željka Kleića u Orahovici.