• Kokoši u dvorištima
  • 13.09.2019. 13:30

Zimi potražnja odlična, a ljeti bacao jaja svinjama?

Na imanjima koja se bave nekom intenzivnom proizvodnjom, kao dodatni izvor prihoda ili jednostavno za potrebe domaćinstva sve češće (ponovno) viđamo kokoši u slobodnom uzgoju.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.852
  • 322
  • 0

Pomalo je već zaboravljena slika kokica kako trče dvorištem pa ih pas poganja te izađu na ulicu. Nekada ih doduše i koji auto pogazi. No, posljednjih nekoliko mjeseci sve sam češće nailazio na imanja gdje pored nekog redovitog posla srećemo kokoške u dvorištu. Da tako kažemo, u slobodnom uzgoju. Nije tu stvar samo da su kokice sretnije slobodnije, nego je sasvim sigurnije bolji ugođaj kupiti jaje od uzgajivača a da znamo da su kokoške u slobodnom uzgoju, na otvorenom.

Ili barem na podu, a samim time je jasnije da je i udio prirodnije hrane prisutan. Ipak je to humaniji uzgoj, ali i sve je više onih koji svoja dvorišta koriste i kao izvor hrane za kokice, a i mnogi ističu da su njima riješili i košnju trave kao što je jedan vlasnik plantaže oraha to napravio. Jasno je da se ne smije pretjerati s brojem po kvadratu slobodnog prostora, a tu je i problem s lisicama.

Mahom drže za vlastite potrebe 

Tako prilikom posjete imanju Željka Kleića u Orahovici nailazimo na uzgoj kokoši. Mogu ići van, ali upravo zbog opasnosti od lisica mora ih najčešće držati na podu u slobodnom uzgoju u volijeri.

"Obične su to nesilice i njih je veoma jednostavno držati. Jednostavna je hranidba. Sam pravim smjesu i super koncentrat koji miješam sa šrotom. Nose čak i do 90 posto i odlične su nesilice", kaže Željko i ističe kako ih ne može puštati van zbog lisica.

Držite li i vi kokoške u dvorištu?

Nedavno smo prilikom posjete imanju obitelji Perčec u Komuševcu čija je glavna proizvodnja govedarstvo, također sreli niz kokoši kako ponosno šetaju farmom. I u Gornjem Miholjcu kod obitelji Kordi također nailazimo na kokoši u dvorištu.

Danas ipak češće u takvom uzgoju nailazimo kokoši koje ljudi drže za vlastite potrebe. Čim se odluče za proizvodnju za tržište već se određuju za intenzivno ili poluintenzivno držanje. No, ima i ovakvih slučajeva kao što je Davor Golub iz Našica.

Česte i ukrasne pasmine kokoši  

"Zimi potražnja odlična, a ljeti bacao jaja svinjama", rekao nam Golub o razlozima zašto više ne drži kokoši nesilice u slobodnom uzgoju.

Vrlo često naši poljoprivrednici drže kokoši na otvorenom, ali i poluslobodnom sistemu držanja kao nus posao. Bilo da se radi o nesilicima, ili onih kombiniranih pasmina. Veoma rijetko kao glavni posao na imanju. Veoma često se drže kokoši pasmine Orpington. To je ujedno i jako lijepa i krupna kokoš teška do pet kilograma. A pijetao  pijevac naraste i do sedam kilograma. No, i jaja su mnogo krupnija.

U Baranji smo kod Zvonimira Lasla sreli dvije vrste kokoši. "Patuljasta kokinkina ukrasna je pasmina i ja ih koristim kao kvočke jer je jako dobra majka i sjede na jajima. Umiljate su, mirne i daju čak i do 50-tak jaja godišnje. sada imam jedan i pol par jer mi je lisica odnijela dvije koke patuljaste i dvije od Orpingtona", priča Laslo.

Orpington, ako gledamo kao proizvodnu kokoš tada svrstavamo u pasminu kombiniranih proizvodnih svojstava. Ona je otporna i lako se aklimatizira uvjetima držanja i nije izbirljiva u pogledu hranidbe. Počinje nesti sa osam mjeseci starosti. A instinkt ležanja koka ove rase je dobro izražen i znane su kao brižne majke. Godišnje snesu i do 160 jaja koja teže približno 60 do 70 grama, a ljuska je takozvane ciglaste boje.

Poticanje auhtone pasmine kokoši hrvatice 

Ima dosta uzgajivača i kokoši hrvatice. Kokoš hrvatica se kao hrvatska izvorna pasmina tradicionalno uzgaja na tipično ekstenzivan način, na malim obiteljskim gospodarstvima. Posljednjih godina se novčanim poticajima za uzgoj nastoji potaknuti ovu proizvodnju u tradicionalnom obliku u kakvom je ona i ranije bila organizirana. Kokoš hrvatica pripadau pasmine kombiniranih svojstava, a uzgaja se u četiri osnovna soja glede obojenosti perja: crveni, crni, jarebičasto-zlatni i crno-zlatni.

Kokoši hrvatica se najčešće drži u slobodnom sustavu držanja. No, uzgajivači moraju osigurati neke minimalne uvjete. Primjerice, objekt ili njegov zaseban dio solidne građe namijenjen za smještaj pijetlova i kokoši tijekom noći. Tu je i ograđeni ispust u vrijeme rasploda, proizvodnje jaja, i tu reba bar 10 četvornih metara po kokici. Predlaže se i ograda visine 180 cm. Ove kokoši godišnje snesu približno 200 pa i do 250 jaja. Međutim, najviše u dvorištima srećemo obične domaće nesilice kakve smo sreli i kod Željka Kleića u Orahovici.


Fotoprilog


Tagovi

Kokoši Uzgoj kokoši Slobodan uzgoj Nesilice Kokoši hrvatice


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.