• Državno zemljište
  • 08.01.2016. 07:30

Zemlja novopečenim stočarima - gasimo tradiciju!

Proizvođači mlijeka u dalmatinskom zaobalju govore kako se u Hrvatskoj ne koristi na tisuće hektara državog zemljišta jer je većina zarasla u korov. Ujedno pitaju kako obnoviti stočni fond u ruralnom prostoru Hrvatske i povećati proizvodnju mlijeka kada zemlja odlazi u ruke kvazi poljoprivrednicima?

  • 844
  • 94
  • 0

Domaći farmeri na sinjskom području kažu kako je na stotine hektara kraških pašnjaka dodijeljeno nekim novim poljoprivrednicima, odnosno stočarima u blizini njihovih štala i stada, ispaša, o čemu ni sami nisu imali pojma, a niti su poznavali nove zakupce.

Komentiraju kako se u Hrvatskoj ne koristi na tisuće hektara državnog zemljišta, za što je i namijenjeno. Upozoravaju kako je većina zarasla u korov, draču ili šumu, što se odnosi ne samo na ličke predjele i dalmatinska kraška polja, gdje su napušteni i zapušteni mnogi pašnjaci, bivše štale i torovi, zarasli prilazni putovi i ograde koje su nekada bile pune blaga - najčešće goveda. Poljoprivrednici također upozoravaju i na činjenicu da bi i ono sela moglo lako propasti ako se državnu zemlju i dalje nastave uzurpirati oni koji ju ne obrađuju ili se bave neproduktivnom proizvodnjom.

Koji je cilj dodjele zemlje novopečenim stočarima?

"Odjednom se pojavio neki nepoznati stočar s blagom u blizini moje štale, odnosno gospodarskog objekta u Vojniću Sinjskom na području Grada Trilja, na udaljenosti oko 300 metara, gdje je on zakupio kraške pašnjake nauštrb nas domicilnih mljekara.

Muzne krave obitelji Džimbek

Na kraju će se dokazati kako se to radi i nauštrb lokalne zajednice odnosno hrvatske države, a gotovo nitko ne zna otkuda dolaze ti ljudi i je li im doista cilj unapređenje stočarstva u ovom kraju, odnosno djelatnosti kojom se bave. Čini se da je riječ o novopečenim stočarima koji će vjerojatno morati vratiti te kraške pašnjake državi koja ima obvezu u provođenju Zakona o ispaši u skladu s uredbama EU.

Očekujemo kako će komisija tim stočarima reći: Gospodo, niste ispunili uvjete pa ćete morati vratiti dobiveni novac na ime poticanja stočarstva, a i zemljište državi", komentira stočar Ivan Kaloper iz Vojnića Sinjskog, koji je pokrenuo realizaciju projekta o izgradnji obiteljske mljekare na tom području, osim što kani proširiti i kapacitet svoje farme ovaca i janjaca, koza i jarića.

Žalba nije moguća

Kaloper spominje kako u Ministarstvu poljoprivrede napominju da su na svojim internetskim stranicama i u tisku objavili poziv o pašnjacima, odnosno zemljištu. Ističu kako je sa stočarima sačinjen ugovor na petogodišnji rok u svrhu pašarine i obveza zakupnika zemljišta, sukladno pozitivnim propisima te da je sve transparentno, ali ujedno poručuju kako žalba nije moguća. Zašto? No, Ivan Kaloper ne misli tako, nego ima svoje stajalište:

"Smatram da su se novopridošli stočari prethodno trebali stručno educirati te upoznati prirodne karakteristike ovog podneblja. Ali sve govori kako njima nije bitno koliko će proizvesti mlijeka i ostvariti prihoda, iako je to osnovni zahtjev svakog poduzetnika stočara, tim više što dobivaju sredstva iz EU fondova koja kontrolira utrošak dodijeljenih poticajna sredstava u svrhu razvitka stočarstva.

Kako će oni potaknuti razvoj stočarstva?

Državnim projektima odnosno programom Ministarstva poljoprivrede i određenim pravilnicima je svim stočarima trebalo pravilno, pošteno razdijeliti kraške pašnjake prema raspisanom natječaju, a ne iznenada dovesti nove stočare na ove terene koji ni piliće neće moći proizvesti u ovom ruralnom prostoru? Očito, njima ništa ne znači ta stoka, niti će oni koliko proizvesti mlijeka, janjaca i jarića, pa to koliki će prihod imati od toga što je osnovni, glavni razlog djelatnosti kojom se bave, pa tako i stočarenja."

Ivan Putnik i njegove krave

Naime, nezadovoljni stočari na području Cetinskog kraja su zainteresirani i na višegodišnji zakup državnog poljoprivrednog zemljište u Sinjskom polju. Od njih 23 sa sinjskog područja, čini se kako se, ipak, nasmiješila sreća samo jednom proizvođaču kravljeg mlijeka, farmeru Ivanu Putniku iz Brnaza, predsjedniku Udruge mljekara za Dalmaciju.

Uhodani stočari bez zemlje - tek tu i tamo koji sretnik

"Mogu reći kako nikome ne ide u prilog dati zemlju nekom drugom ili trećem zakupniku, ako se prvi već toliko godina uhodao u uzgoju krava i junica te u proizvodnji mlijeka, dok su kriteriji o dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta diskutabilni. Nije mi jasno kako, primjerice, moj OPG koji ima svoje muzne krave i junice, strojeve i uhodanu proizvodnju i prodaju mlijeka, nikako ne može biti zakupnikom državnog poljoprivrednog zemljišta u Sinjskom polju, nego neki drugi poljoprivredni proizvođač?

E, pa to mi nikako ne ide u glavu. Onaj tko je raspisao natječaj nema veza sa strukom odnosno poljoprivrednom, državnim poljoprivrednim zemljištem, a još manje sa školom koju je završio, niti ima imalo uvida o rad stočara na terenu i njihove probleme", komentira Ivan (Iko) Putnik, podsjećajući i na novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst) od 11. travnja 2015. godine.

Diskutabilni kriteriji dodjele zakupa u Dalmaciji

"U ovom momentu, a prema ovakvim uvjetima i kriterijima, teško se baviti poljoprivrednom djelatnošću odnosno stočarstvom i proizvodnjom mlijeka kada za sve stočare nije bar podjednaka dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta. Eto, na posljednji natječaj o dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta u Sinjskom polju se prijavilo nas devet zainteresiranih stočara i sve je dobila samo jedna osoba. Znam kako je riječ o vrijednu poljoprivredniku, koji u farmi ima 80-ak krava, ali moraju i drugi stočari raditi i živjeti, nije valjda cilj da se mali OPG-ovi ugase", upozorava farmer i proizvođač mlijeka Jozo Bandalo iz Udovičića.

Najmanje 50 ha za proizvodnju stočne hrane

Ivan Putnik ističe da bi trebao imati najmanje 50 hektara zemljišta glede proizvodnje stočne hrane, kako bi mogao prehraniti 50 muznih krava i mlade junice. Naglašava kako bi kapacitet obnovljene farme odnosno štale mogao proširiti još za 50 grla, pa bi onda njegova obitelj mogla bolje živjeti.

Ivan Kaloper

"Minulog je ljeta bio raspisan natječaj poljoprivrednicima o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta u Sinjskom polju prema kojem sam izgubio 25 hektara državne zemlje, dok su mi za povrat već uknjižili 15 hektara državnog zemljišta. Tako za idućih šest mjeseci ili godinu dana mogu ostati bez imalo državne poljoprivredne zemlje u Sinjskom polju gdje ima oko 5.000 hektara zemljišta.

Ali su tamo uske parcele, teške i neprikladne za obradu poljoprivrednom mehanizacijom. Ne znam hoćemo li imati mogućnost proizvodnje mlijeka ako ne budemo imali stočne hrane pa ćemo morati odlaziti u Liku tražiti i kupovati sijeno te ga dopremati ovamo, u Sinj. Ali to nije moguće, jer je to (pre)skupo za moj OPG", računa Putnik, dodajući kako je i svaka topla godina loša vijest za stočare.

Više od 20 godina proizvodnje se gasi?

"Nama je itekako potrebno državno zemljište kako bismo na vrijeme mogli planirati što ćemo raditi u svojim OPG-ovima. A moj OPG isključivo obrađuje zemlju, uzgaja krave i junice te proizvodi mlijeko više od 20 godina. Eto, ja sam gotovo stekao uvjete za mirovinu u koju ću vjerojatno otići i prije vremena jer ovako, kako se sada odnose prema nama stočarima odnosno proizvođačima mlijeka, nikako ne ide, a niti možemo očekivati išta bolje u stočarstvu. Iako je sada nešto povoljnija otkupna cijena mlijeka u odnosu na prijašnje godine, ona još nije realna prema uloženom radu i sredstvima. Zato u poljoprivredi očito treba nešto što prije mijenjati kako bi bilo u dostatnim količinama mlijeka", poručuje Jozo Bandalo.


Fotoprilog


Tagovi

Državno zemljište Stočari Mlijeko Unapređenje stočarstva Obiteljska mljekara Ivan Kaloper EU fondovi Udruga mljekara Ivan Putnik OPG Zakon o zemljištu Proizvodnja stočne hrane Otkupna cijena