Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sirana Jagari
  • 22.08.2019. 16:30
  • Ličko-senjska, Modruška Munjava, Josipdol

Zbog zdravlja Jagari iz grada pobjegli u Liku - bave se kozarstvom, a otvorili i siranu

Supružnici Hrvoje i Marina Herceg iz Zagreba su otišli u Liku zbog zdravlja djece kojima se tamo stanje poboljšalo. Upustili su se na "ličkoj zemlji" u uzgoj koza alpina i proizvodnju sira. Danas su ponosni i na nedavno, i službeno otvorenu siranu Jagarka.

Foto: Arhiva obitelji Herceg
  • 3.029
  • 1.106
  • 0

Za sebe kažu da su Zagrepčani koji su pobjegli sa asfalta na travu, u Liku, selo Modruška Munjava kod Josipdola. Posvetili su se uzgoju koza od kojih rade sir, a ustrojili su tamo i siranu Jagarka. Riječ je o OPG-u Herceg i supružnicima Hrvoju (47) i Marini Herceg (43) koji su fakultetsko znanje ostavili po strani, pa su se prihvatili učenja o kozarstvu u kojem su već tri godine. Broje oni 21 kozu i 18 kako kažu mladih "cura" i jarčića. 

"Gradski ritam rada od jutra do sutra koji vas pojede ostavili smo iza sebe. Iako u poljoprivredi ima itekako posla, ne može se mjeriti ovaj život na čistom zraku i sa zdravom prehranom, sa onim gradskim", govore gotovo u glas supružnici Herceg. Razlog više bili su i zdravstveni problemi (astma) koje je imao njihov sin. 

U gradu patilo zdravlje, u Lici se tegobe povlačile

U Zagrebu je dječak neprestano zdravstveno patio, dok bi se tegobe povlačile kada bi došli na imanje u Liku. Nije im stoga dugo trebalo za donijeti odluku o preseljenju na roditeljsko gospodarstvo. Odlučili su se za uzgoj koza Alpina, jer je to dobra mliječna pasmina, isto kao i sanska koza. Počeli su, pričaju nam, sa dvije koze i s početka su imali puno pitanja, a danas već rade dodatne štale za koze, odnosno izgradili su i svoju siranu. 

Neobičnog je imena - Jagarka, po nadimku koji nose njihovi preci u tom kraju. Uz pomoć njega odmah se u tamošnjim mjestima zna o kojoj obitelji je riječ, jer sve ih u naravi određuje neki nadimak. Imanje OPG-a prostire se na oko četiri hektara, ali koriste 1,5 na kojem uz potoke, zelene ispaše imaju i njihove alpine. "Ovaj kraj je divan, čini se baš kao stvoren za koze koje vole brstiti okolno bilje, više nego pasti travu. Ono što su nekada ovdje bile oranice, danas je zaraslo pa reklo bi se, naše koze imaju "puna usta" posla", kaže Hrvoje Herceg. 

Alpina je dobra mliječna pasmina koza

Ističe kako su koze divne životinje, imaju osebujnu narav i vole se maziti. Prisjećajući se početaka uzgoja koza, kaže kako su prvotno kupovali mlade jariće (u prosjeku je jedan oko 750 kn). Najbolje ih je savjetuju, uzimati od provjerenih osoba, odnosno ljudi koji se duže bave kozarstvom i koji imaju evidentirane i provjerene životinje. 

Zdravlje koza Hrvojev, a sirevi Marinin posao

Zadovoljni su Jagari gdje su danas došli sa brojem primjeraka Alpina. Uzeli su njih jer su otpornije na bolesti, a kada je o zdravlju životinja riječ, ono je Hrvojeva zadaća, dok su sirevi posao supruge mu Marine. 

Osim ispaše, životinje hrane i smjesom od 40 posto kukuruza, isto toliko zobi odnosno 20 posto stočnog brašna, uz dodatak minerala. "Koze muzemo dok jedu, jer tako ležernije otpuštaju mlijeko", otkriva nam Herceg svoje načine mužnje životinja. Taj posao počinje već ujutro od 6.30 sati, nakon čega koze odlaze na ispašu dok se Marina prihvaća sirenja mlijeka. Hrvoje pak kreće u druge radove od čišćenja štale, priprave sijena odnosno radova oko izgradnje novog im djela prostora za koze, do vraćanja životinja sa ispaše oko 19,30 sati. 

Električni pastir čuva koze od čagljeva i divljih svinja

Budno oko na svoje hraniteljice valja imati i zbog divljih životinja, ponajprije čagljeva, ali i divljih svinja, a zadesi se na "kozjem putu" i pokoja srna. Na sreću kažu Hercegi, nisu se još susretali sa medvjedima i vukovima jer koliko znaju, tamo ih nema. Ipak, sigurnost životinja osigurali su i električnim pastirom. 

O tome što životinjama još valja osigurati i kakvi im radovi ubuduće predstoje sa kozama, naš sugovornik kaže kako je "u kozarstvu upravo jesen i mjesec rujan početak novog razdoblja". Kada dani postanu hladniji, a sunce ranije prekida dnevno svjetlo, u koze se uvlači nemir pa, pokazalo se, postaju zainteresiranije za parenje koje se u tom kraju naziva "mrkanje". 

"Koza može biti oplođena u bilo koje doba godine, no ovo je njihovo prirodno vrijeme, a najjednostavnije je u stado koza pustiti jarca. Pravilo je da na jednog jarca dolazi oko 25 koza. Jarac s kozama provede nekoliko mjeseci, čak do kraja prosinca, kada ga se od njih odvaja do sljedeće jeseni", objašnjava nam Herceg ljubavni zov životinja. Rezultat se može očekivati za otprilike pet mjeseci kada počnu jarenja, a teoretski ona mogu početi već s prvim danima veljače. 

"Koza se muze na gubicu"

Kako doznajemo, u  kozarstvu usmjerenom na mlijeko, jarići se odvajaju od majki čim uzmognu pasti travu, odnosno sijeno, što je u pravilu  tridesetak dana nakon jarenja. Količina pomuženog mlijeka prva im tri mjeseca raste, a nakon toga lagano pada. Nemalo toga ovisi i o prehrani muznih životinja, a osobito to vrijedi kod koza, jer kaže se u narodu da se "koza muze na gubicu". 

Laktaciju kod koza treba završiti najkasnije dva mjeseca prije novog jarenja, kako bi se životinja imala vremena pripremiti za novo jare. To znači da se kozjeg mlijeka i svježeg kozjeg sira može nabaviti od proljeća do kasne jeseni. Jagari po kozi dobivaju dnevno dvije litre mlijeka, dok na većim farmama to bude i preko tri i pol, no oni svoje životinje kažu ne žele "iscjeđivati". Paze na prehranu svojeg stada i kolikogod vremenske prilike dozvole koze im odlaze na svakodnevnu ispašu. 

Koze su vrlo osebujne životinje

U kozarstvu se, doznajemo, ne smije preskakati orezivanje papaka i to najmanje tri puta godišnje. Kako koze često skakuću po kamenitom i oštrom tlu, papci im se troše, odnosno nakon zimskog razdoblja i boravka u štali na mekom sijenu, potrebno ih je skratiti i orezati. 

U drugom slučaju, neorezivanje papaka zasigurno će dovesti do bolesti. Jagari su, kažu nam, uvelike zahvalni i savjetnici Bernardi Dražetić kojoj duguju nemalo stečenog znanja, a koja im je stalno naglašavala da se "koza muze kroz gubicu, jer koliko je kvalitetno hraniš, toliko mlijeka dobivaš". 

Proizvode dostavljaju na vrata kupaca

Kozje je mlijeko, podsjećaju, visoko na ljestvici zdravlja, jer je lakše probavljivo u odnosu na kravlje. Organizmu za potonje treba oko tri sata, a kozje će se probaviti za četrdesetak minuta. Mlijeko koza ne izaziva nadust i plinove, mali im je udio laktoze, a sadrže i antikancerogenu linolnu kiselinu. 

Kozje se mlijeko koristi i kao pomoć kod liječenja bronhitisa, anemije, jačanja dišnog i srčano krvožilnog sustava, za suzbijanje alergija i dr. Litru kozjeg mlijeka Jagari prodaju po 11 a 0,5 jogurta stoji im 10 kuna. Sirutku po litri cijene po pet kuna, a ubuduće namjeravaju tržištu ponuditi i kefir

Puno posla bilježe i oko sireva koje rade tako da kozje mlijeko zagriju na 28 stupnjeva. Dok se ono zagrijava, u decilitar isključivo destilirane vode uliju pola čajne žličice sirila (koriste "Milako"), što je dovoljno za deset litara mlijeka. U njega potom dodaju dvije žlice soli nakon čega se mlijeko ostavi na toplom od 24 do 36 sati. Sir se tada premješta u sirarsku gazu i ostavlja cijediti desetak sati. Na tjedan Marina napravi i po četrdesetak sireva čijih joj 0,5 kilograma košta 45 kuna. Rade ih svježe, dimljene, kuhane, s vlascem, ljutom paprikom... 

Jagari nude širok asortiman proizvoda

Svoje proizvode Jagari dostavljaju na vrata na području Rijeke i Zagreba jedanput tjedno, odnosno po dogovoru i određenoj količini narudžbe. Imaju i svoju Facebook stranicu sirana Jagarka, gdje se mogu vidjeti plodovi njihovog rada. 

Namjeravaju ubuduće riješiti i posao sa sjenikom, valja im ustrojiti izmuzište, a na gospodarstvu bi trebalo zaživjeti i izletište. Tamo bi se posjetitelji mogli poigrati s jarićima, uživali bi u kušanju proizvoda, ali i obilasku imanja. Vjeruju da će to i ostvariti jer kreditno nisu zaduženi, imaju znanja, a ni od rada ne bježe.   


Fotoprilog


Tagovi

Sirana Jagarka Uzgoj koza Alpina Proizvodnja sira Kozje mlijeko Hrvoje Herceg Marina Herceg


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.