Zašto je važno na vrijeme prijaviti i čipirati ždrjebad?

Ovog je konjogojca posjetila ekipa Poljoprivredne televizije kojoj je ispričao svoju priču. "Kao mali sam crtao konje, moj djed ih je imao i ujak je držao lipicance", prisjeća se.

Kako kaže, jedna od stavki brige o ovim životinjama je i vođenje evidencije i upis prinova na imanju. "Sve treba napraviti na vrijeme. Od same prijave da vam ne prođu rokovi kada se oždrijebi jer vam ga onda ne priznaju", napomenuo je.

Sva označavanja se rade uz kobilu, ona je garancija da je mlado njezino.

Označavanje mikročipom

"Nakon prijave vlasnika izlazimo na teren označiti njegovu ždrjebad mikročipom. To je njihova osobna iskaznica", pojašnjava Bruno Kosar tajnik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka (SSUUHH).

Kako dodaje, najvažnije im je da znaju od koje kobile je. "Vlasnik je prijavio ždrijebljenje, godinu prije pastuhar nam je dostavio podatke o kobilama i ispunio pripusni dnevnik", pojašnjava. 

Kada mlado stigne na svijet, onda članovi SSUUHH-a izlaze na teren. Rade identifikaciju majke i nakon toga dijagramski opis svakog podmaltka. "Označavamo ima li bijele oznake po nogama, glavi, zvrkove i slično te nakon toga apliciramo mikročip", dodaje.

DNA analiza

Od vlasnika se očekuje da opiše ždrijebe, boju, znakove... Postoji shema kako se to radi. Od ove godine, pojašnjava Bruno rade i DNA analizu konja. "Uzimamo uzorak grive gdje uspoređujemo je li istina što je vlasnik napisao pa će sva grla koja ulaze u naš registar imati potvrđeno roditeljstvo. Kroz ovu analizu vidimo ima li srodstva unutar populacije", ističe.

Nije problem na ovakvim imanjima gdje su dva, tri grla, ali imamo pašnjake u Lonjskom polju, Istri, na Velebitu gdje je više pastuha i kobila stoga u nekim trenucima, pojašnjava Bruno, nisu sigurni od kojeg je pastuha koje. Kroz ovu analizu to provjeravaju da ne bi dolazilo do daljnjeg srodstva unutar pasmine.

Više pogledajte u videoprilogu: