Zašto i koje drveće posaditi na farmi?

Amonijak (NH3) je visoko reaktivan i topiv plin, a javlja se iz prirodnih, ali i antropogenih izvora, što znači da je nastao promjenom u okolišu kao posljedica ljudske aktivnosti. Oslobađa se kada stajnjak, gnojnica i dušična gnojiva dođu u kontakt sa zrakom.

Emitira ga i poljoprivreda i to stočarske farme, odnosno stajnjak i gnojnica te drugi sektori u kojima se primjenjuje gnojivo. Najveće količine se nalaze na površini zemljišta i brzo se talože na vegetaciju što može uzrokovati zakiseljavanje tla i otrovnost zraka, direktno djelujući na živi svijet.

Miješa se s drugim zagađivačima zraka, formiraju se otrovne čestice koje mogu narušiti zdravlje ljudi i negativno se odraziti na bioraznolikost. Posebno su ugrožene biljne vrste, a najviše mahovine i lišajevi jer hranjive tvari uglavnom dobivaju iz atmosfere.

Biljna barijera

Tu na scenu stupa drveće kao izuzetno efikasan čistač zraka koji je zagađen ovim, ali i drugim nepoželjnim plinovima i česticama. Ono može pomoći stočarima da ublaže utjecaj emisija amonijaka iz štala, ali i s ispaše, a time i troškove.

Kako bi sadnja bila efikasna, potrebno je napraviti plan, odnosno raspored stabala, ali i posaditi prave vrste. Savjetuje se sadnja zimzelenog drveća koje stvara biljnu barijeru u pravcu niz vjetar od zgrade.

To omogućava krošnjama da djeluju kao hvatač. Uslijed toga dolazi do smanjenja zagađenja atmosfere amonijakom i eliminira se neugodan miris.

Barijere imaju kombiniran učinak na koncentraciju ovog plina. Prvo na površini listova u krošnji dolazi do taloženja i unosa kroz stome, a drugo je da se povećava miješanje i razrjeđivanje oblaka spojeva kroz stvaranje vrtloga i turbulencija iz pojasa drveća. Ovisno od izvora i emisije frakcija količina uhvaćenog amonijaka varira od meteoroloških uvjeta.

Višestruka korist

Što je biljna barijera bliža objektu to je veća količina koja se usvaja. Drveće raspršuje i smanjuje koncentraciju u blizini izvora. Tako se smanjuje utjecaj na susjedne osjetljive ekosustave. Poboljšava se drenaža zemljišta, povećava se brojnost ptica koje love štetne kukce i druge organizme i cijeli je niz drugih benefita za uzgajivača. Osim toga, formiramo sklonište za stoku, povećava se biorazniolikost, estetski se poboljšava izgled pejzaža.

Primijenjena tehnika agrošumarstva ima korist za poljoprivrednike i zajednicu u cjelini.