Pretraga tekstova
Amonijak je vrlo štetan plin, a u poljoprivredi najčešće dolazi sa stočarskih farmi. Kako bi se smanjile emisije, pomaže drveće.
Amonijak (NH3) je visoko reaktivan i topiv plin, a javlja se iz prirodnih, ali i antropogenih izvora, što znači da je nastao promjenom u okolišu kao posljedica ljudske aktivnosti. Oslobađa se kada stajnjak, gnojnica i dušična gnojiva dođu u kontakt sa zrakom.
Emitira ga i poljoprivreda i to stočarske farme, odnosno stajnjak i gnojnica te drugi sektori u kojima se primjenjuje gnojivo. Najveće količine se nalaze na površini zemljišta i brzo se talože na vegetaciju što može uzrokovati zakiseljavanje tla i otrovnost zraka, direktno djelujući na živi svijet.
Miješa se s drugim zagađivačima zraka, formiraju se otrovne čestice koje mogu narušiti zdravlje ljudi i negativno se odraziti na bioraznolikost. Posebno su ugrožene biljne vrste, a najviše mahovine i lišajevi jer hranjive tvari uglavnom dobivaju iz atmosfere.
Tu na scenu stupa drveće kao izuzetno efikasan čistač zraka koji je zagađen ovim, ali i drugim nepoželjnim plinovima i česticama. Ono može pomoći stočarima da ublaže utjecaj emisija amonijaka iz štala, ali i s ispaše, a time i troškove.
Kako bi sadnja bila efikasna, potrebno je napraviti plan, odnosno raspored stabala, ali i posaditi prave vrste. Savjetuje se sadnja zimzelenog drveća koje stvara biljnu barijeru u pravcu niz vjetar od zgrade.
To omogućava krošnjama da djeluju kao hvatač. Uslijed toga dolazi do smanjenja zagađenja atmosfere amonijakom i eliminira se neugodan miris.
Barijere imaju kombiniran učinak na koncentraciju ovog plina. Prvo na površini listova u krošnji dolazi do taloženja i unosa kroz stome, a drugo je da se povećava miješanje i razrjeđivanje oblaka spojeva kroz stvaranje vrtloga i turbulencija iz pojasa drveća. Ovisno od izvora i emisije frakcija količina uhvaćenog amonijaka varira od meteoroloških uvjeta.
Što je biljna barijera bliža objektu to je veća količina koja se usvaja. Drveće raspršuje i smanjuje koncentraciju u blizini izvora. Tako se smanjuje utjecaj na susjedne osjetljive ekosustave. Poboljšava se drenaža zemljišta, povećava se brojnost ptica koje love štetne kukce i druge organizme i cijeli je niz drugih benefita za uzgajivača. Osim toga, formiramo sklonište za stoku, povećava se biorazniolikost, estetski se poboljšava izgled pejzaža.
Primijenjena tehnika agrošumarstva ima korist za poljoprivrednike i zajednicu u cjelini.
Tagovi
Amonijak Zagađenje amonijakom Smanjenje amonijaka Agrošumarstvo Drveće na farmi Što posaditi Zaklon za stoku Zagađenje zraka
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Andrej Žalec
prije 2 godine
Najzdravije, najhumanije i najleše je uzgajati životinje u prirodi (freerange). Govorim iz izkustva, jer sam gajio svinje u prirodi. Životinje niso nikad trebale veterinara a meso je bilo zdravo i nenormalno dobrog ukusa. (meso pregledala Biotehnička fakulteta) Stavljam link na stranicu, gdje možete videti, kako to radi farmer u Australiji: https://youtu.be/_JPoItRWYSQ
Đuro Japaric
prije 2 godine
Pitajte u Agenciji da li takvo zemljište smatraju pašnjakom ? Nije sporna korist opisana u tekstu !