• Važnost ovčarstva
  • 30.04.2021. 11:15
  • Primorsko-goranska, Krk, Cres

Zamiranje ovčarstva na kvarnerskim otocima ugrožava i opstanak bjeloglavih supova

Treba uložiti maksimalan angažman kako bi se tradicionalno stočarstvo na kvarnerskim otocima održalo, navode i iz Javne ustanove Priroda koja ima odličnu suradnju s poljoprivrednim zadrugama.

Foto: Tomislav Anić
  • 320
  • 231
  • 0

Bez opstanka tradicionalnog, ekstenzivnog načina ovčarstva na kvarnerskim otocima, dolazi u pitanje i opstanak supova. "Uginule ovce supovi vrlo brzo opažaju, a s obzirom da se njima hrane, možemo reći da te veličanstvene ptice imaju ulogu otočne higijeničarske službe“, doznajemo od Marka Modrića, glavnog čuvara prirode u Javnoj ustanovi Priroda. 

Nažalost, smanjenjem broja ovaca na otocima, ali i odustajanjem od tradicionalnog ovčarstva, smanjuje se i dostupnost hrane u prirodi za te čistače. "Po nekim podacima, otoci Cres i Lošinj 1910. godine imali su 42.842 grla ovaca, 1961. godine 28.304, a 2020. godine 14.074 grla“, nadovezuje se Tomislav Anić iz centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove u mjestu Beli na Cresu.

Mora se riješiti pitanje nezavičajne divljači 

U Javnoj ustanovi Priroda smatraju da treba uložiti maksimalan angažman kako bi se tradicionalno stočarstvo na kvarnerskim otocima održalo. "U današnje vrijeme nije jednostavno ponuditi rješenje, no važno je sagledati širu sliku. Nezaobilazno je rješavanje pitanja nezavičajne divljači i šteta koje ona čini“, kažu. Pritom prvenstveno misle na čagljeve koji na Krku postaju gorući problem.  

Zoran Mrakovčić: Bez hitne intervencije, ovčarstvo će na Krku zamrijeti zbog čagljeva

Strvine u prirodi mogu predstavljati opasnost za životinje i ljude, a bjeloglavi supovi upravo zbog toga imaju ključnu ulogu u hranidbenom lancu. Oni mogu eliminirati potencijalni izvor zaraze kao što su antraks, bjesnoća ili botulizam. "Osim ekološke funkcije imaju i značajnu kulturološku vrijednost zbog koje su kroz stoljeća suživota s ljudima postali neizostavni simbol Kvarnera, posebno otoka Cresa“, navodi Anić.  

Smanjenjem broja ovaca na otocima, ali i općenito zamiranjem ekstenzivnog stočarstva u Hrvatskoj, nametnula se potreba uspostave namjenskih hranilišta, popularno zvanih 'restoranima za supove'. "Cilj projekta je supovima omogućiti veću dostupnost hrane i tako pomoći u očuvanju ove posljednje populacije u Hrvatskoj“, ističe Modrić. Kako bi pronašli strvine, ove ptice u današnje vrijeme odlaze na veće udaljenosti 'češljati' otoke i priobalje u potrazi za dnevnom količinom hrane. To se u proljeće i ljeto, kada othranjuju mlade, još više intenzivira.

Uspješna suradnja s poljoprivrednim zadrugama

Iz navedenih razloga započela je suradnja s poljoprivrednim zadrugama na Cresu i Krku koje imaju registrirane klaonice. Sada se uspostavlja praksa otkupa ovaca i dijela nusproizvoda koji nisu za prehranu ljudi, osiguravajući na taj način izvor hrane ovim pticama. 

Tradicionalno ekstenzivno ovčarstvo na otocima mora se očuvati (Foto: arhiva Z. Mrakovčića) 

Prvenstveni cilj je dobava hrane od lokalnih dionika. S Poljoprivrednom zadrugom Cres Ustanova surađuje već niz godina, a prošle godine uspostavljena je suradnja i s novoosnovanom PZ otoka Krka. "Zadovoljni smo da lokalno stanovništvo i lokalni uzgajivači ovaca prepoznaju rad Centra i Oporavilišta, što često rezultira donacijama hrane ili pomoći pri spašavanju unesrećenih supova“, kažu iz Centra Beli.    

Brojno stanje ovih ptica trenutno je zadovoljavajuće, smatra. U proteklih nekoliko godina broj gnijezdećih parova varirao je oko sto, a protekle godine su ih na Kvarneru zabilježili 125.

Inače, supovi tek s navršenih pet godina spolno sazriju, a u gnijezdo polažu godišnje samo jedno jaje.

Problem nenamjernog trovanja

Podsjeća i da je 2004. godine na Rabu došlo do uginuća 17 supova kao posljedice trovanja. "Glavni razlog trovanja divljih životinja kroz povijest, pa i danas, je smanjivanje brojnosti predatora koji znaju nanijeti velike štete stočarima“, kaže Modrić. Nažalost, kako bi eliminirali predatora, pojedinci posegnu za korištenjem otrova, što je strogo zabranjeno i kažnjivo, ističe.

"Otrovi, posebno danas zabranjen karbofuran, ne djeluju selektivno, pa tako jedna zatrovana meka može usmrtiti brojne vrste životinja i strogo zaštićenih vrsta uključujući i bjeloglave supove", upozorava glavni čuvar prirode u Javnoj ustanovi Priroda.


Fotoprilog


Tagovi

Ekstenzivno stočarstvo Bjeloglavi sup Kvarnerski otoci Ugroza


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pitanje za Agroklubovce! :) Kako ste zadovoljni sa nicanjem vaših sjemenki kupusa? U mojem paketiću bilo ih je tek 30-ak, i dosta razmrvljenih :( A izniklo je tek dvanaestak i sve redom lijepo napreduju, ne vjerujem da će ostatak ekipe nikn... Više [+]