Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nova ulaganja u modernu pršutanu Mijukić Prom
  • 27.05.2014. 13:05

Zahuktala proizvodnja dalmatinskog pršuta i pancete

Unatoč dugogodišnjoj gospodarskoj krizi u Hrvatskoj - proizvodnja, novo zapošljavanje i poslovanje tvrtke Mijukić Prom u Runovićima su iznad očekivanja. To je ovih dana za Agroklub izjavio vlasnik te obiteljske tvrtke Mijo Lešina, ujedno najavivši i izgradnju moderne pršutane u poduzetničkoj zoni Grada Imotskog!

  • 3.330
  • 206
  • 0

Unatoč dugotrajnoj gospodarskoj krizi koja Hrvatsku trese već oko devet godina, stanje je u mojoj pršutani Mijukić Prom u Runovićima, koja je smještena tik uz asfaltnu cestu na jugoistočnom rubu Imotsko-beklijskog polja, nadomak grada Imotskog i međudržavne granice Hrvatske odnosno Europske unije s BiH, iznimno dobro, čak i bolje no što smo očekivali. Inače, naša tvrtka je iz godine u godinu sve bolja jer konstantno diže proizvodnju i poslovanje u prosjeku 10, 20 ili 30 posto, što itekako ovisi i o tržištu", optimističan je Mijo Lešina, vlasnik i direktor poznate obiteljske pršutane, ne samo u Imotskom kraju, poručujući kako se ne boji ekonomske krize niti budućnosti, te naglašava:

Pogled na pršutanu Mijukić, obiteljsku kuću i

imanje u Runovićima

"Naša će pršutana baš tijekom ove godine dosegnuti svoj maksimum jer će proizvesti oko 200.000 dalmatinskih pršuta, još više stotina tona pancete. Kad realiziramo najnoviji projekt, godišnje ćemo proizvoditi još 100.000 pršuta ili godišnje ukupno oko 300.000 pršuta te još između 700 i 800 tona dalmatinske pancete. Radimo isključivo ta dva suhomesnata proizvoda, a u skorašnje vrijeme ćemo znatno proširiti našu paletu proizvoda, među kojima i buđolu.

Maksimalna proizvodnja u Mijukićevoj pršutani – 200.000 pršuta godišnje

Tvrdi kako je potražnja za dalmatinskim, drniškim, krčkim i istarskim pršutom te dalmatinskom pancetom, baš kao i za slavonskom šunkom i kulenom, svakim danom sve veća. Tim više što se i tržište sve više širi prema razvijenim zapadnim zemljama, posebice članicama Europske unije u čijem je sastavu i Hrvatska od 1. srpnja 2013. godine.

Sretna obitelj Lešina - Mijo i supruga mu Rosanda,

sinovi Ivan i Jure sa ženom ispred pršutane

U tom smjeru je naša tvrtka Mijukić Prom poduzela sve, čak i dodatne korake, kako bi povećala u prvom redu proizvodnju autohtonog dalmatinskog pršuta te naše delicije. U tom smjeru smo znatno angažiraniji, aktivniji negoli proteklih godina. Upravo smo pokrenuli i novi projekt, odnosno izgradnju novog modernijeg objekta naše obiteljske pršutane, gdje ćemo proizvoditi izvorni dalmatinski pršut. Suvremeni objekt će niknuti na površini od 3.000 metara četvornih u imotskoj poduzetničkoj zoni, a izgradnja i oprema će nas stajati u konačnici oko 2,5 milijuna eura, no naša obiteljska tvrtka je na glavnicu od EU dobila 13 posto bespovratnih sredstava, što je itekako značajno. Tako smo na realizaciji tog našeg iznimno značajnog projekta, i u pogledu ublažavanja nezaposlenosti ovog kraja, računali na sredstva iz EU fondova, u čemu nismo pogriješili.

Mijo Lešina sa sinom Ivanom ispred svog štanda

pršuta, pancete

Dakako, tržište nam je potrebno iako zaista nemamo problema glede prodaje naše robe. Što se pak toga tiče, ne moramo koračati za Europskom unijom, jer će ona – s obzirom na kvalitetu naših proizvoda – trčati za nama, ako zatreba. Jer, gdje god se pojavi dalmatinski pršut, ta naša delicija osvaja kupce odnosno potrošače“, ocjenjuje Mijo Lešina, naglašavajući:

Europa će trčati za nama, ako zatreba, jer dalmatinski pršut osvaja kupce

"Inače, naša pršutana može proizvoditi i mnogo više pršuta nego što ih je potrebno na domaćem i inozemnom tržištu. U našoj tvrtki je trenutačno zaposleno 35 ljudi, a širi se proizvodnja i primjenjuje suvremena tehnologija - sve u skladu sa standardima EU. Također ćemo proširiti i zaposlenost, pa ćemo otvoriti još 20 novih radnih mjesta i toliko zaposliti novih radnika te ćemo ih imati ukupno više od 50, naravno kada realiziramo svoj novi razvojni projekt. Trenutno obnavljamo postojeći strojni park, kupujemo nove strojeve, aparate, ugrađujemo novu tehnologiju i postupno idemo naprijed.

Soljenje pršuta u Mijukićevoj pršutani u Runovićima

Veseli nas činjenica što vrtka Mijukić Prom sada ne može proizvesti toliko pršuta, pancete, pečenice, buđole, koliko se ti naši proizvodi traže na tržištu. Naime kad je riječ o dalmatinskom pršutu, taj naš proizvod svojom kvalitetom (izgledom, okusom, bojom i mirisom) sam traži tržište. No, mi imamo hrvatsko tržište koje je veliko, posebice tijekom turističke sezone, predsezone i posezone. Ne smijemo zaboraviti kako se i naš turizam stalno razvija te je poznat ne samo u Europi, kojemu su potrebni poljoprivredni proizvodi, napose naša roba. Samo se svake godine na pravi način valja pripremiti, prezentirati dalmatinski pršut, te vidjeti jesmo li na pravom putu i komu sve odgovaraju naši proizvodi, i to, dakako, sve precizirati. Nadam se kako u tome ni ove godine nećemo imati problema tim više što ćemo se i dodatno organizirati preko Klastera hrvatskih pršutara."

Novi pogon težak 2,5 milijuna eura, 13 posto bespovratnih sredstava od EU

Na upit kako se njegova tvrtka snašla u novim uvjetima rada i poslovanja nakon što je Hrvatska ušla u EU te osnovan Klaster hrvatskih ptršutara, ističe kako je potonje udruženje novi zajednički razvojni projekt utemeljen na zajedničkim interesima i ciljevima proizvođača dalmatinskog, drniškog, krčkog i istarskog pršuta – prema dobavljačima i kupcima.

Dalmatinska panceta u pršutani Mijukić Prom

"Zašto ja primjerice ne bih ponudio svoj dalmatinski pršut i u jednoj pršutani te neki drugi pršutar u mojoj pršutani, tim više što je ista specifikacija za sve proizvođače te robe. Znači, za svakog kupca je jednaka cijena za isti pršut ili ga kupio u Mijukića Prom, Prančića, Pivca. Naš dalmatinski pršut mora imati ista svojstva u svakog proizvođača, odnosno u svakoj pršutani na području Dalmacije. A kako se moja tvrtka Mijukić Prom snašla na novom tržištu nakon što je Hrvatska ušla u EU? Sretni smo što imamo izvanredno tržište za svoje proizvode, odličnu suradnju s trgovačkim lancem Tomy pa je nama tržište skoro osigurano, koje još uvijek ima dosta prostora za našu robu. No, svoju tvrtku u konačnici vidim još sto-posto proširenih kapaciteta, u stilu suvremene proizvodnje i sačuvane izvornosti, povećane zaposlenosti najmanje još za 20 ljudi, što će biti vrlo brzo", najavljuje Mijo Lešina, poznati pršutar u cijeloj Dalmaciji.

Soljenje dalmatinske pancete

Sve govori kako taj imotski poduzetnik uspješno poslovno pliva u svojoj branši. Ljudi se pitaju, posebice uzgajatelji svinja i proizvođači trajne suhomesnate robe, dakako i izlagači na sajmovima pršuta, posjetitelji potrošači, u čemu su Mijukićeve tajne. No, izazovno je i pitanje gdje sve taj dalmatinski uspješni pršutar, koji nema problema s tržištem, crpi odgovarajuću sirovinu za svoje proizvode, kao i potrebitu infrastrukturu?

Jedini je spas u radu, poštenu odnosu prema radu, proizvodnji, poslovnim partnerima

"Moramo svi jedanput shvatiti kako je za nas pršutare i za našu Hrvatsku jedini spas samo u radu odnosno u poštenu odnosu prema radu, proizvodnji; poštenu odnosu prema poslovima i poslovnim partnerima, napose u kooperacijskim odnosima s proizvođačima svinjskog mesa. No svatko se u biti mora osloniti na sebe, vlastite snage, svoje sposobnosti i mogućnosti. I to je sve.

Faza soljenja dalmatinske pancete

A što se sirovine tiče, još će tu doći do preslagivanja na području Hrvatske. Nažalost, u Dalmaciji nema dostatno odgovarajuće sirovine, odnosno autohtonih svinja i svježih svinjskih butova za proizvodnju dalmatinskog pršuta, niti inog svinjskog mesa za proizvodnju dalmatinske pancete, pečenice, buđole. Zapravo, Dalmacija nema objektivne mogućnosti za gradnju neke velike farme za uzgoj odnosno tov svinja. Vidimo kako u svinjogojstvu i u Slavoniji; Podravini i Međimurju ima problema jer se tamošnje farme ili zatvaraju, ili se postojeće ne obnavljaju pa nestaju, ili se nove ne otvaraju. Nema dovoljno ni proizvođača stočne hrane. Zato, nažalost, moramo biti okrenuti uvozu kako bismo imali svježe svinjske butove te ino svinjsko meso za proizvodnju pršuta, pancete – iz Austrije, Mađarske te inih europskih zemalja.

Sušenje pancete u Mijukićevoj pršutani

Naime, i farme svinja u Slavoniji imaju stanovitih problema, izuzev tek nekih koje tradicionalno imaju znatne količine stočne hrane u uzgoju i tovu svinja. No, moja pršutana Mijukić Prom sirovinu u maksimalnim količinama kupuje na domaćem tržištu, koliko god je to moguće, no tek ponešto u Austriji ili u Mađarskoj", tvrdi Mijo Lešina.

Ističe kako je sretan što ga u poslu, proizvodnji dalmatinskog pršuta te inih trajnih suhomesnatih proizvoda, slijede sinovi. Ujedno je zadovoljan što su njegovi proizvodi od prvog dana zapaženi i na sajmovima pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda na svim razinama – lokalnoj i državnoj. I Mijukićev pršut gotovo svaki put, kad god se natječe, bude ocijenjen najvišom stručnom ocjenom te se dosada okitio visokim priznanjima, zlatnim medaljama i plaketama, baš kao i na ovogodišnjem, nedavno održanom 9. nacionalnom sajmu pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem Sinj 2014, u gradu alkara. Lešina priznaje kako mu i taj segment pričinja veliko zadovoljstvo koji i dodatno potiče ne samo njega, nego i sve djelatnike tvrtke Mijukić Prom, dakako i njezine poslovne partnere.

Ugledni pršutar Mijo Lešina sretan što ga u poslu slijede sinovi, dakako i obitelj

"Velika je sreća, neopisivo zadovoljstvo, što me u poslu slijede oba sina. A ni u Hrvatskoj tako ni na imotskom području, prije 1990., nije bila tradicija da se u proizvodnju pršuta uključe mlade obitelji, jer su radile u gradovima. Poslije su se tek počeli graditi mali pogoni u obiteljskim gospodarstvima, koji su se zatim postupno širili unatoč teškoj situaciji, najprije uslijed Domovinskog rata i poraća, tijekom obnove te gospodarske krize. Evo, naša tvrtka radi 17 godina i dobro posluje. Svih proteklih devet godine redovito izlažemo svoje proizvode na Nacionalnom sajmu pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem i svaki put sam bogatiji za stručno saznanje o kvaliteti svojih pršuta, baš kao i ove godine na toj 9. gospodarsko-turističkoj priredbi gdje je moj pršut također dobio visoko priznanje – zlatnu plaketu“, naglašava Mijo Lešina, zaključujući:

Pršuti bez kostiju u Pršutani Mijukić Prom

"Za sve nas pršutare je itekako dobro, posebice za pršutarstvo kao djelatnost, što se tijekom toliko kriznih godina održao taj Nacionalni sajam, a ovogodišnji je priređen i u sastavu Europske unije. Iskreno govoreći, i ovogodišnji 9. NS pršuta Sinj 2014 je dobro organiziran prema svojim mogućnostima najprije zahvaljujući gospođi Ani Barać, direktorici sinjskog Poduzetničkog centra, koja je idejna začetnica te velebne gospodarsko-gastronomske i kulturne priredbe te je dobro posjećen. Samo bi trebalo osigurati više prostora jer je svojom bogatom i raznovrsnom ponudom izašao iz svoj prvotnih okvira.

Pršutari su se već počeli pripremati za jubilarni 10. NS Sinj 2015 u alkarskom gradu

Dodaje kako su se pršutari već počeli pripremati za jubilarni po redu 10. nacionalni sajam pršuta Sinj 2015 i gotovo svi zainteresirani s nestrpljenjem očekuju tu hvale vrijednu gospodarsko-gastronomsko-turističku manifestaciju kojoj puše u leđa i lagani oporavak gospodarstva Hrvatske. "Moji sinovi će me sigurno naslijediti pa se i školuju za taj zahtjevan i odgovoran, ali plemenit posao, dakle slijede me. Tu su i ostali članovi moje vrijedne obitelji i ja se nikako ne bojim za ovu djelatnost u budućnosti, još manje za perspektivu naše tvrtke Mijukić Prom, a u svemu mi je oduvijek bila desna ruka moja supruga Rosanda", poručuje Mijo Lešina iz imotskih Runovića.


Tagovi

Tvrtka Mijukić Prom Pršuti Dalmatinska panceta Buđola Povećanje proizvodnje Ulaganja Sajam pršuta Mijo Lešina Pršutana Zapošljavanje EU fondovi Autohtoni proizvodi Zaštita Prodaja robe Tržište Širenje proizvodnje Investicije Tehnologija