• Peradarstvo
  • 03.04.2010.

Za Uskrs dovoljno jaja iz domaće proizvodnje

Ulaskom u EU i hrvatska će jaja morati imati oznaku načina proizvodnje, naziv države te registarski broj proizvođača

  • 2.143
  • 106
  • 0

Čak milijun kilograma šunke i 75 milijuna jaja, prema procjeni trgovaca, pojesti će se u Hrvatskoj za uskrsnih blagdana.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da na početku ove godine nije bilo većeg uvoza jaja na domaće tržište, jer je domaća proizvodnja samodostatna u iznosu od 98 posto. Riječ je o proizvodnji 700 milijuna jaja godišnje.
»Prošle je godine uvoz jaja iznosio 66 tona, dok je 2008. godine iznosio 312 tona ili 17 milijuna komada«, rekao je Bobetić.

Potrošnja jaja u Hrvatskoj po stanovniku u prosjeku iznosi od 180 do 190 komada godišnje, a u EU 220 do 230 jaja. Oko Uskrsa potrošnja jaja je najveća, od 20 do 30 posto veća nego drugih mjeseci u godini.
Domaća proizvodnja jaja, pak, jako varira. Tako je 2002. godine proizvedeno 762 milijuna komada jaja, godinu kasnije povećana je na 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun. U 2006. godini proizvedeno je 846 milijuna komada, a prije dvije godine proizvedeno je 804 milijuna jaja.

Otprilike polovicu, 59 posto, jaja za domaće tržište proizvedu organizirani proizvođači jaja, njih osam od 130 registriranih u Upisniku Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a oko 300 milijuna jaja proizvede se na seoskim domaćinstvima.

No upravo će ta mala gospodarstva u peradarstvu morati doživjeti najveći napredak zbog prilagodbe EU-ovim standardima. Modernizacija farmi podrazumijeva ulaganja oko 25 eura po komadu, što znači više prostora u kavezima za uzgoj kokoši, jer će taj uzgoj u zemljama EU-a od 2012. godine doživjeti još veći napredak u korist zaštite životinja.

Kao i u EU, i hrvatska jaja moraju imati oznaku načina proizvodnje, je li posrijedi kavezno ili slobodno držanje kokoši, naziv države te registarski broj proizvođača.

Svježe konzumno jaje smije se prodavati samo 28 dana od dana proizvodnje. U Pravilniku o kakvoći jaja navodi se da sva kokošja jaja A klase, koja su namijenjena kupcima, moraju imati podatke o tome na koji je način kokoš uzgojena, ali i niz drugi podataka. Primjerice, prvi broj na jajetu označava način uzgoja i držanja kokoši. Nula znači ekološki uzgoj, broj jedan slobodni uzgoj, broj dva da je kokoš živjela u kokošinjcu, a broj tri da je kokoš uzgojena i držana u zatvorenom peradarniku.

Većina jaja na domaćem tržištu imaju kraticu HR za zemlju podrijetla, a ako jaje dolazi iz zemlje koja nije članica EU-a, moraju imati sličnu kraticu, odnosno oznaku za zemlju podrijetla. Najviše jaja u Hrvatsku uvozi se iz Slovenije, Srbije i Mađarske, a peradarskog mesa iz Brazila, Argentine i Slovenije.

Broj proizvođača, odnosno zaštitni kod, može poslužiti i u slučaju da kupac kupi pokvareno jaje, odnosno da od njega oboli. Prema tome broju mjerodavne službe lakše će pronaći s koje je farme jaje pristiglo te na vrijeme zaustaviti moguću zarazu.

Autor: Marinko Petković


Povezana stočna vrsta

Peradarstvo

Peradarstvo

Pod peradarstvom se prvenstveno podrazumijeva uzgoj kokoši, pura, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namjernice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Pročitaj više »

Tagovi

Stočarstvo Peradarstvo Uzgoj Kokoš Jaja Upisnik EU standard Oznaka Način proizvodnje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jutros sam za Agroklub pripremao materijal za zanimljivu reportažu o jednom od najljepših pašnjaka n... Pročitaj cijelu bilješku »