Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja svinjskog mesa
  • 20.10.2015. 14:30

Za nas nije držanje svinja

Nemamo pojma o tome kako ih hraniti, a još manje pojma imamo u kakvim objektima ih držati. Ništa više ne znamo. Tako izgleda gledajući sa strane na nas iz Slavonije i Baranje koji svinje hranimo od kada je vijeka i svijeta.

  • 1.420
  • 227
  • 0

Mi više definitivno ne znamo držati svinje. Nemamo pojma o tome kako ih hraniti, a još manje pojma imamo u kakvim objektima ih držati. Ništa više ne znamo. Tako to izgleda gledajući sa strane na nas iz Slavonije i Baranje koji svinje hranimo otkada je vijeka i svijeta.

Bolje očito da se uhvatimo nekog drugog posla. Možda bi nam bolje išao uzgoj krokodila i zmija. Ako svi oko nas mogu proizvesti svinjetinu kao da ju hrane zrakom, onda mi bolje da odustanemo i od toga posla, a onda i od uzgoja kukuruza, soje, ječma i svega što dajemo svinjama za jesti.

Nije ovo izvještaj s nekog panela, iako nas u posljednje vrijeme pozivaju na debate, okrugle stolove i predavanja, ali svojevrsna rasprava svakako nas je i potakla da razmislimo o ovoj problematici. Anđelko Balaban, načelnik općine Jagodnjak je nedavno na svom facebook profilu potaknuo doista dobru raspravu. Balaban je inače mnogo angažiran na razvoju svinjogojstva i proizvodnje kulena.

Hrvatsko svinjogojstvo je u problemima, ali će biti u još i većim.

Kako proizvesti kilogram svinjskog vrata za dva eura?

Ovih dana pola Hrvatske jede cigan pečenje, bečku i zagrebacku šniclu, gulaš, puretinu s mlincima, junetinu stroganof, fileke, faširke, sarmu i kosane odreske! I sve to od svinjskog vrata po 18 i kusur, zajedno s kostima! Kad je badava, i sirće je slatko pa smo navalili na holandsku i njemačku vratinu ko Rusi na mjesec. Zašto ne uzeti makar jedan kilogram od uvezenih 150.000 svinja?

A kažu, bit će još barem po jedan vrat za svako kućanstvo jer poznaje naš Ivica tamo neke Švabe, pa ce riješit još koji kamion. Nek siroti puk žvače i ršće, glođe i mljacka vratinu na 5+ načina, s 21 začinom, piše Anđelko. I doista, kako se i on pita. Kako svi ti oko nas znaju proizvesti kilogram svinjskog vrata za dva eura, a kod nas ne može ispod četiri. Jedan britko odgovori da je i to postala hi-tech industrija kao i svaka druga.

Sve pod krinkom regulacije tržišta

Njemce doista vratina košta mnogo više negoli je ta cijena po kojoj prodaju. Rade klasični damping na štetu naših proizvođača i prerađivača. Država im pomaže tako da subvencionira čuvanje, a sve pod krinkom da regulira tržište štiteći svoje proizvođače.

Jedan je pojasnio da je inače njemačku ekonomiju teško za shvatiti i da samo oni znaju kako sve izvesti. Ali, očito da majstori nisu samo Nijemci. To su i Francuzi, i Nizozemci, i Poljaci. Jednostavno svi imaju nekakva rješenja, ali naši političari nemaju. To je doista stvar politike. Sjećamo se kada je Mađarska davala za svaku svinju 100 kuna koja se zakolje u njihovim klaonicima. Uvijek se nađe neko rješenje. Svinjetina već duže vrijeme dolazi kao mjera kojom država pomaže skladištenje viškova, ističe Balaban zaključujući da se ipak tu mešetari na štetu naših proizvođača.

Bez intervencija i državne pomoći?

Ne možemo se zadovoljiti samo EU poticajima i subvencijama. Nešto činiti moraju i naši. Sjediti po kancelarijama i čekati da ih platimo može svatko. Trebamo njihovu pomoć. Nekakvu intervenciju mora i Hrvatska što prije učiniti za svinjogojstvo. Mora biti jasno da bi inače bez državne pomoći i intervencija poljoprivreda nestala, a time i život na ruralnom prostoru.

Za vjerovati je da će se uvijek naći netko iz gradova tko čita poljoprivredne portale i popljuviti ovo moje navijanje za poticanje i subvenciju. No, morat će i u gradovima, a oni instaliraju i naše političare, napredni svijet podržati svoju proizvodnju svinjskog mesa. Očuvalo bi se time i mnogo ratarske proizvodnje, i preradbene kapacitete i mnogo toga drugoga. A ako nema poljoprivrede, ni ovi u gradu ne bi imali što raditi. No, nema potrebe to ni objašnjavati.

Bečka šnicla od hrvatske svinjetine

Shvatit će prije ili kasnije da je to što se kupuje često jako staro meso i nije dobro, a da se pomogne našem proizvođaču, mogli bi svi u Hrvatskoj i dalje kupovati svinjski vrat po cijeni s početka našeg članka. Ali od domaćih svinja, hranjenim našim kukuruzom, sojom i ječmom, i mnogo svježijim od svih ovih koje danas kupujemo u trgovačkim lancima.

Ima stvari koje ne smijemo. Ne smijemo direktno poticati poljoprivrednika. Ali možemo na neki način dati poticaj mesnoj industriji. Možemo dati poticaj svakom hotelu i restoranu koji kupi domaću svinjetinu i to istakne na jelovniku. Zašto ne da u restoranu i piše - bečka šnicla od hrvatske svinjetine, a za ovu drugu, bečka šnicla od uvezene svinjetine zaklane prije godinu dana. Jedan je vlasnik restorana rekao da ne vidi ništa loše ako bi u jelovniku posebno isticao hranu od domaćih proizvođača.


Povezane biljne vrste

Paprika

Paprika

Sinonim: - | Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u... Više [+]

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i... Više [+]

Ječam

Ječam

Sinonim: - | Engleski naziv: Barley | Latinski naziv: Hordeum vulgare L.

Ječam se uglavnom koristi kao stočna hrana jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. U hranidbi stoke ječam se koristi kao prekrupa (izmrvljeno zrno koje se koristi za dodavanje... Više [+]

Tagovi

Kulen Svinja Baranja Okus Paprika Bjeli luk Sijepo crijevo Šikara Šuma Papuk Jagodnjak Uvezene svinje Kukuruz Soja Ječam Anđelko Balaban Svinjski vrat Proizvodnja Jeftin uvoz Subvencija Damping Njemačka Framcuska Nizozemska Poljska


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.