Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ovčarstvo
  • 18.06.2012.

Vuna iz Biljana prvo se tržila u Indiji

Ovčarstvo: Većinu mi sin ošiša, ja sam možda 100 komada, a on je ostalo. Vunu smo spremili, eno je u kući i sad dolazi jedan iz sakupljališta u Daruvaru, kaže Radovan Mršić

Foto: RGBStock.com
  • 858
  • 39
  • 0

Marin Mršić iz Zadra, već je nekoliko puta osvajao odličja na natjecanju šišača ovaca, a nedavno je u Novalji bio treći. Pošli smo vidjeti stado s kojim radi i gdje je stekao takvu vještinu te posjetili njega i njegova oca Radovana Mršića na imanju u Biljanima Gornjim gdje se bave stočarstvom. Kako ističe Radovan Mršić, sve što vidimo plod je vlastitoga rada i ulaganja, bez ikakve pomoći i pogodnosti od strane države. Njihova priča otkiva sve probleme koje muče hrvatske ovčare i na vjerodostojan način dokazuje koliko je teško danas baviti se stočarstvom.

Bez Božića, Uskrsa i fešte

Poduzetni otac i sin Mršić jedni su od rijetkih ovčara koji su uspjeli riješiti problem vune koji za većinu predstavlja ekološki problem. I oni su godinama kao većina ovčara zadarskoga kraja muku mučili gdje s ošišanom ovčjom vunom. Ova, nekad važna sirovina završavala bi najčešće po divljim odlagalištima odpada, gdje je činila poseban problem budući da se teško i polagano razgrađuje. Prije desetak godina se činilo da će problem razriješiti tvrtka "Vuna Ivankovo", koja je u Štikadi ustanovila otkupnu postaju i vunu potom izvozila u Indiju, no kad je tvrtka prestala s radom, problem s vunom se opet pojavio. U međuvremenu je ipak riješen, priča nam Radovan Mršić dok obilazimo svježe ošišane ovce na paši.

- Većinu mi sin ošiša, ja sam možda 100 komada, a on je ostalo. Vunu smo spremili, eno je u kući i sad dolazi jedan iz sakupljališta u Daruvaru, govori Mršić i vraća se na priču o obiteljskom gospodarstvu:

- Sve smo podigli vlastitim sredstvima i redovitim kreditima s kamatom od 14 posto. Nikakvih povoljnih kredita i počeka, niskih kamata, niti ičega drugog. Kupili smo ovo imanje, napravili štalu, napravili tor, kupili ovce i tako to ide. Ali ovo je kruh s devet kora. Nemamo mi ni Božića niti Uskrsa, ni fešte, jer svakoga dana ti moraš biti kod njih i baviti se oko njih, kaže Radovan Mršić koji trenutačno u uzgoju ima 500 ovaca, domaće sorte dalmatinska pramenka te dvije krave. Ne može dobiti - vodu, premda mu vodovodne cijevi prolaze odmah uz kuću. U Benkovcu mu kažu, priča nam, kako ne može dobiti vodu jer da mu kuća nema građevinsku dozvolu. Nemaju ih, kaže Mršić ni druge kuće u selu, a vodu su dobile, a njemu ne daju niti privremeni priključak da može napojiti blago.

- Štogod da tražimo, ništa ne možemo dobiti. Od Benkovca ništa ne možemo dobiti. A kuća je kupljena legalno i imam sve papire i putem suda sve je riješeno. A bilo je sve krš kad smo došli i sve je to trebalo izravnati, izgraditi. Prije osam godina smo počeli, podsjećaju Marin i Radovan Mršić koji se u radu pomažu i "električnim čobanom" i zbog praktičnosti, ali i drugih razloga.

- Ja bih zaposlio ljude, ali ne možeš nikog naći. Nikoga ne možeš naći da radi, bez obzira što se priča. A ja bih mu odmah sutra dao i prijavu, normalno da ima socijalno i radni staž i ima još kod mene hranu i spavanje i odjeću i još ću mu dati tri tisuće kuna. Ali neće nitko. I tako onda imamo električnog čobana kilometar i pol pa spojimo žicu, metnemo u krug i zapravo i ne čobanimo, jedino kad ih hoćemo prebacivati, onda ih prebacimo, složimo, ogradimo i to tako ide, kaže Mršić koji je s električnim čobanom zadovoljan. Ovce dobro percipiraju žutu boju u kojoj je žica, a ako se koja i prevari, obično to dobro zapamti i više ne ponavlja grešku. Ali nedostatak radne snage nije jedini problem s kojim se suočavaju Mršići.

Problemi s vukom

Vukovi s kojima muku muče ovčari Slivnice i njene okolice i njima predstavlja problem. Mršić ukazuje na dobro znanu činjenicu da europske zemlje koje razvijaju ekstenzivno stočarstvo nemaju vukova. Za razliku od europskih kolega, hrvatski stočari stječu dojam kako je zaštita vuka i njegovih prava iznad njihovih.

- Zametnulo se te vukove pa se zametnulo čagljeve, ima ih i ovdje. Umjesto da su zametnuli srne pa napravili lovište i još prodavali ulaznice u lovište. Ja sam bio u Njemačkoj tamo vuka nema, oni su ga iskorijenili jer im ne treba, nego izgleda da nama triba vuk da pravi štetu, pita se Radovan Mršić, a o prodaji nam kazuje:

- Janjce se da nešto prodat, ali to je sve jedan do dva komada. Nema više da ti možeš prodati 50 ili 100 komada pa da ćeš za te novce nešto kupiti. Toga nema. Što se dobije to se potroši i nije to tako lako kako neki misle. Ljudi misle, samo zametnite ovce i eto love - nije vam to baš tako, naglasio je Radovan Mršić.

Zlatni i brončani Marin Mršić

Marin Mršić, kojemu je 25 godina, bavi se s ovim poslom osam godina, a o natjecanjima nam je kazao:

- Prvi put sam nastupio 2009. i bio sam treći i to jer sam se bio porezao, a 2010. sam bio prvi, odnosno prvak Hrvatske i ove godine sam treći. Nema tu neke velike tajne. Tajna je brzina, a za postići brzinu treba znati. Ako znaš šišati i ako dobro šišaš, za tri minute ošišaš dvije ovce, lagano, ako se ovce dobro šišaju, kaže Marin Mršić i dodaje:

- Težak je ovo posao, radnike se teško nalazi i uglavnom, ne može se čovjek s ovim obogatiti. Može se, recimo, komodno živjeti. Ima ulaganja, mi smo napravili štalu 40 metara dugu, 20 široku, to je bilo ulaganje od milijun kuna, a možda ćemo i stado sad malo pojačati za još stotinjak komada. Nešto se raditi mora, jer ako nećemo raditi, nemamo se čemu ni nadati, istaknuo je Marin Mršić.

Problemi s poticajima

- Za onu godinu prije pretprošle ostali su mi pet tisuća kuna dužni, a za pretprošlu su mi ostali dužni 25 tisuća kuna poticaja. Ovaj sad zadnji su mi dali pola, a pola još nisu. Uvijek je to problematično i na kraju bi najbolje bilo da ga ne daju nikome nikada. I onda se ne uzdaš u to i gotovo, ističe Mršić.

Autor: Ivan Stagličić

Foto: RGBStock.com


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Više [+]

Izvori

Zadarski list


Tagovi

Ovčarstvo Vuna Poticaji

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]