Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dani stočarstva
  • 08.11.2023. 17:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Vujić: Nismo Sjeverna Koreja, imamo kriterije pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta

U sklopu 1. Dana hrvatskog stočarstva, u organizaciji HAPIH-a, održana je panel rasprava o budućnosti ovog sektora iz perspektive donositelja odluka

Foto: Maja Celing Celić
  • 2.567
  • 243
  • 2

U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu danas su u Osijeku svečano otvoreni 1. Dani hrvatskog stočarstva. U sklopu konferencije koja se održava u Gospodarskom centru organizirana je i panel rasprava o budućnosti ovog sektora iz perspektive donositelja odluka, a na kojoj su sudjelovali i renomirani hrvatski stočari. 

Zbog afričke svinjske kuge na skupu ne sudjeluju svinjogojci. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek izjavio je kako se ozbiljno razgovara o tome da se sva poljoprivredna gospodarstva na kojima se pojavila ova bolest i koja su u karanteni, vrate u proizvodnju. "Osigurali smo nekoliko programa, financijska sredstva u ovoj i sljedećoj godini. Nadoknadit ćemo štetu svima koji imaju gubitke jer se ne mogu baviti ovom proizvodnjom, ali i onima koji su u preradi. Ovo što radimo u Hrvatskoj može se svrstati u rijetke zemlje koje su izašle u susret svim kategorijama svinjogojaca, i uvjetnim i neuvjetnim", navodi Tušek dodajući kako problemi drugih stočara padaju u plan zbog afričke svinjske kuge.

Preniska otkupna cijena mlijeka

O problemima mljekara govorio je Branko Kolak iz Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein (SUHUH) goveda. Podsjetio je kako je lani Hrvatska imala najveći pad proizvodnje mlijeka u Europskoj uniji, 5,5 posto. Smatra da je najveći razlog tome otkupna cijena. "Kao društvo trebamo shvatiti da se s otkupnom cijenom od 45, 50 eurocenti ne može proizvesti litra mlijeka. Tada će nam biti lakše zaustaviti pad. Danas je ovaj sektor još uvijek socijalna kategorija", komentirao je upozorivši kako to nije motivirajuće za mlade ljude. Na Kolakovoj farmi je prosjek proizvodnje 9.300 litara, što je iznad EU prosjeka, a on bez obzira na to bilježi gubitak. Kaže kako je kod nas u odnosu na, primjerice, Francusku, trenutno otkupna cijena nešto viša, ali oni koriste takozvane "skrivene potpore" koje im osiguravaju jedinice lokalne samouprave. 

Državni tajnik kaže kako se restrukturiranje u proizvodnji mlijeka događa unazad nekoliko desetljeća, a činjenica je da još nismo postigli optimalnu strukturu. "Dobre rezultate imaju vrhunski proizvođači koji prate struku, dobro su organizirani i koriste sredstva europskih fondova. Oni imaju iznadprosječne prinose i prihode. No, većina je malih proizvođača. Teško je biti konkurentan s 20, 30, 40 krava s proizvodnjom, 2 do 3.000 mlijeka po kravi. To je neisplativo, no dešava se u cijeloj Europi", tvrdi Tušek dodajući da negativni trendovi nisu tako veliki kao u nekim drugim europskim zemljama te su posljedica pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i drugih kriza. 

Ravnateljica HAPIH-a, Darja Sokolić otkrila je kako se ideja o organizaciji ovoga skupa rodila prošle godine. "Već 30 godina oraniziramo godišnju stočarsku izložbu u Gudovcu, što je bila prilika da pozovemo predstavnike saveza i proizvođače na sastanak jer u svim sektorima postoje zajednički izazovi, a to su, s jedne strane kako se boriti s prirodnim nepogodama i globalnim događanjima koja nas sve pogađaju, kao što su klimatske promjene, porast cijena uzrokovan geopolitičkim i makoekonomskim situacijama i drugo, a s druge visoki zahtjevi koja pred nas stavlja Europska unija i ispunjenje ciljeva Strateškog plana ZPP-a RH", ističe dodajući da još postoji prostora za dijalog, razmjenu iskustava i najboljih praksi. Izrazila je žaljenje i razumijevanje što je sekcija svinjogojaca zbog aktualne situacije s afričkom svinjskom kugom prolongirana. No, kaže da je uvjerena kako će se savjetovanje uzgajivača svinja organizirati čim prilike dozvole.

1. Dane hrvatskog stočarstva otvorila je ravnateljica HAPIH-a, Darja Sokolić

Nismo samodostatni niti u jednoj proizvodnji

Jedan od izazova je ogroman uvoz i niska samodostatnost hrane, o čemu je govorio Dragan Kovačević iz Hrvatske gospodarske komore. Kaže kako je vanjskotrgovinski deficit prošle godine bio gotovo milijardu i pol eura. U sektor stočarstva od ulaska u EU uloženo je preko milijardu eura, a pritom trendovi nisu dobri. "Broj svinja je pao za 15 posto, goveda 4,5 posto, mliječnih krava 24 posto. U proizvodnji mesa, mlijeka, jaja i meda imamo pad od 20 posto, a ako promatramo samo mlijeko, pad je 30 posto, što znači da smo izgubili oko 200 milijuna litara", precizirao je. 

Kaže kako niti u jednoj proizvodnji nismo samodostatni, pa ni u peradarskoj koja je sada pokriva oko 65 posto. Najlošije je stanje sa svinjskim mesom, 52 posto, a mlijeko je palo na 44 posto. Sve to generira snažan uvoz. Kada promatramo strukturu vanjsko trgovinske razmjene, meso, mlijeko, jaja i med čine gotovo 50 posto vanjskotrgovinskog deficita. 

"Kao problem vidimo to što smo ušli na ogromno europsko tržište velike konkurencije. S druge strane imamo problem restrukturiranja koje nije provedeno, malu produktivnost u stočarstvu. Istina, imamo sjajne iznimke gdje se uz velika ulaganja s produktivnošću mogu mjeriti sa najsnažnijim EU zemljama, ali u prosjeku to nije dovoljno", napominje.  Ističe i da postoji problem  socioekonomske prirode. Domaćinstva koja se bave stočarstvom su sve starija. Potrebna su praćenje trendova, veća ulaganja i investiranja. Smatra da bi zato trebalo odvojiti komercijalnu proizvodnju od onogo što smatramo očuvanjem sela i ruralnog prostora, odnosno da te dvije vrste potpora i programa ne bi trebalo miješati. "Trebali bismo snažnije prepoznati ozbiljne proizvođače, kao što je Kolak čiji je prosjek proizvodnje puno veći od EU prosjeka. Takve prozvođače treba podržati i na njih fokusirati potpore. Ogroman je novac uložen, ali imam osjećaj da se raspršio."

Potpore manje nego prije 10, 15 godina?

U raspravu se uključio i Zvonimir Širjan iz Hrvatske poljoprivredne komore te predsjednik Udruge Baby Beef koji komentira kako samo izgleda da je u stočarstvo puno uloženo, no ako se gleda svako gospodarstvo ponaosob, onda se dolazi do drugačijeg trenda jer je po jedinici proizvoda novaca sve manje. Širjan koji posjeduje 17.000 grla kaže da kada se potpore podijele na svako grlo puno su manje nego je bilo prije 10 ili 15 godina. "Gledajući samo jedno tovno june, ono je 2010. godine imalo potporu oko 250 eura, a danas je palo na 80 eura", obrazložio je. 

Replicirao mu je državni tajnik komentiravši kako je to izvučeno iz konteksta jer potporu po jedinici proizvoda u ministarstvu mogu dati samo za određene proizvodnje koje su proglasili kao proizvodno vezane potpore, a upravo su to one o kojima Širjan govori. Kaže kako postoje i ograničenja prema kojima Hrvatska kao članica EU može samo 15 posto budžeta potrošiti na ovu vrstu potpora. "Prije ulaska u EU smo davali preporuke da treba jačati hrvatsku konkurentnost. Tada su se davale izdašnije potpore u nekim sektorima kako bi se ojačalo stočarstvo i smajio pritisak koji se desio u mnogim zemljama koje su ušle u EU nekoliko godina prije nas te imale pad poljoprivredne proizvodnje do 50 posto, proizvođača i više. U Hrvatskoj se to nije desilo", tvrdi Tušek. 

Potpore ne mogu riješiti velike probleme u stočarstvu

Antun Vujić, ravnatelj Agencije za plaćanje u poljoprivredi smatra kako potpore nisu nešto što može riješiti velike probleme u poljoprivredi, posebno u stočarstvu. "Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, samo za sektor stočarstva za razne oblike potpora je isplaćeno više od 1,3 milijardi eura", izjavio je, a moderator ovoga panela, Mislav Tonogal, podsjetio je da će se Ivici Todoriću zbog palog vještačenja morati isplatiti milijardu eura, što je naišlo na odobravanje i pljesak publike. 

Antun Vujić smatra da potpore ne rješavaju probleme u stočarstvu

Vujić je kratko prokomentirao da ne zna što će se dogoditi s Todorićem, ali sve potpore koje je isplatila Agencija temelje se na strogim pravilima. Kaže kako čitava Zajednička poljoprivredna politika nije usmjerena prema povećanju poljoprivredne proizvodnje te da je samo 13 plus 2 posto za proteinske kulture iz omotnica Agencije usmjereno za proizvodno vezana plaćanja i kroz njih je stočarskom sektoru plaćeno preko 700 milijuna eura. 

"Možda je potpora ranije za tov junadi, jer se plaćala po kilogramu mesa bila veća, ali sada imamo omotnicu od 13 milijuna eura za tu proizvodnju, a ona se mora podijeliti s brojem prihvatljivih grla. Prije četiri godine broj je bio 85.000, a ove 150.000 što znači da se potpora smanjila jer imamo više prihvatljivih grla", jasna je njegova računica. Dodao je i da je 3,6 milijarde eura osigurano za investicije u poljoprivredi, ali nisu sve usmjerene za razvoj stočarstva makar je to najvažnija grana koja generira najveći rast i dohodak. Podsjetio je i na isplatu predujma koji kreće od 15. studenog te dodao da neke EU zemlje uopće ne isplaćuju ovaj vid financiranja. "EU u propisi preferiraju mikro, male i srednje, nisu usmjerene k velikima jer oni imaju mogućnost da sami nešto investiraju. Zato bi trebalo odvojiti one koji se bave poljoprivredom iz hobija i one koji proizvode hranu za tržište", zaključio je. 

Pitanja iz publike 

U raspravu su se uključila i publika pa je tako Ivica Bosak, jedini stočar u Čađavici podsjetio kako je ostao bez državne zemlje na kojoj je proizvodio hranu za svoju stoku. "Kako da ja sada unaprijedim stočarstvo, ako se moram boriti da prehranim te krave jer sam ušao preko EU fondova u izgradnju farme i ne mogu je zatvoriti jer imam obavezu, a one me s druge strane upropaštavaju", bezizlazna je situacija Bosaka koji ne vidi daljnju budućnost u ovom poslu. Njegova je proizvodnja iznad 9.800 litara po kravi, ali kako kaže, za njegovog lokalnog šerifa on nije potreban. 

Bosak se zapravo želi riješiti krava

Ovdje se Tušek osvrnuo na problem nastao prije puno godina kada su se mliječne farme gradile tako da su poljoprivrednici svoju proizvodnju bazirali na hrani koja se kupovala na tržištu. Kaže kako nisu bili adekvatno tehnološki spremni, a u međuvremenu je došlo do određenih promjena. "Onaj tko se bavi stočarstvom važno je da ima svoju zemlju i svoju hranu može proizvesti sam, svojim resursima, uz pomoć članova obitelji", poručio je. 
 
Kaže kako u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta prednost imaju prethodni posjednici te da poljoprivrednih proizvođača koji se bave stočarskom proizvodnjom, u određenim sredinama ima dosta, gdje onda pojedini ostaju bez zemlje ili dobiju manje nego su očekivali i što bi im bilo potrebno. "Zakon o poljoprivredi nije idealan, sve vlade su ga mijenjale, sve ove stvari koje uočavamo sada, ukoliko bude bilo potrebno, u dogovoru s proizvođačima, pristupit će se izmjenama. No, proizvođači trebaju voditi računa kako organizirati svoju proizvodnju, staviti je na zdrave i sigurne temelje.

Na problem državnog poljoprivrednog zemljišta upozorila je i Ana Ursić iz Zlatne Grede koja uzgaja ovce te proizvodi više od 50 tisuća litara godišnje. "Trenutno ostajemo bez zemlje jer je 94 hektara stavljeno na bubanj, a po natječaju možemo dobiti 28, što znači da naša farma od 48 uvjetnih grla pada na 28 hektara što je apsolutno neodrživo", opisuje te ističe kako su sve zakonske regulative prekršene. "Imamo sve službene dokumente gdje su svi naši prigovori zanemareni, nigdje nismo naišli na odgovor jer je naša je zemlja u naravi pašnjak, livada, a u katastru je uvedena kao oranica. Dio zemlje je u Naturi 2000, zakonski zaštićeno kao livada i pašnjak i tko god da preuzme tu zemlju bit će u sukobu sa zakonom", upozorila je. Državni tajnik nije imao odgovor na ovo pitanje, no rekao je kako će tražiti reviziju postupka. 

Među nezadovoljnima dodjelom zemljišta bila je i Jovanka Vidić iz Čeminca čija je obitelj u posjedu pašnjaka više od 20 godina. Jedini su stočari u općini koji imaju ovce. Kaže kako je zemljište bilo zapušteno, a oni su ga doveli u red. No, ako ga izgubi na natječaju, morat će prodati ovce. Naime, osim stočarstvom, bave se i ratarstvom te prema nekim procjenama, imaju dovoljnu površinu na broj stoke koju posjeduju. Tušek joj je na to odgovorio kako stočari nemaju neograničeno pravo na posjed državnog poljoprivrednog zemljišta. 

Nismo Sjeverna Koreja, imamo kriterije 

Na ovu se temu nadovezao i Vujić rekavši kako je poljoprivredno zemljište ograničen resurs. "Imate općinu gdje je 1000 hektara zemljišta i 500 poljoprivrednika koji apliciraju na natječaj pa su se neki načelnici sjetili napraviti ograničenja. Nije dobro da od tih 1000 ha zemljište dobiju jedan ili dva po 500 niti bi bilo dobro da njih 500 dobije svatko 2 ha. Nismo Sjeverna Koreja nego imamo kriterije. Zakon o poljoprivrednom zemljištu je jedan od najvećih problema u našoj državi", naglasio je ponovivši kako su ga sve  vlade mijenjale i ni jedan nije idealan. "Nije državno jedini izvor kako se može doći do zemljišta, postoji zakup privatnog", komentirao je. 

Kao zaključak, govoreći o najvećim problemima, Kolak se vratio na otkupnu cijenu mlijeka. "Prije godinu i pol dana smo utvrdili da smo prije pandemijskog poremećaja, gubili 78 lipa po litri mlijeka.  Ako je 7000 litara prosjek, na 100 krava dođete do mlijijun kuna gubitka, a stočar možda ni ne dobije milijun kuna potpora. Problem je cijena koštanja. Ako jedan čovjek može proizvesti za 50 euracenti litru mlijeka, zašto onda bočica jogurta od dva deci košta euro u trgovini? Tko ostvaruje ekstra profit, gdje ti novci završavaju", komentira Kolak koji na Tonogalovo pitanje o tome zašto ne radi proizvod s dodanom vrijednošću, kao što je jogurt, sir i drugi odgovara kako je to teoretski moguće, ali je zakonska regulativa relativno stroga, traži dodatna sredstva i ulaganja. "Vi se s tim proizvodom morate pojaviti na tržištu gdje je puno proizvoda i velika konkurencija. Zato smo tražili da uđemo u vrtiće, škole, ali to nije zaživjelo", zaključio je." 

Niska otkupna cijena najveći je problem, upozorava Kolak

Osigurati posao, a ne dječji vrtić i DVD 

Na pitanje zašto se hrvatski proizvodi ne nude turistima kojih je do kraja 10. mjeseca ove godine bilo 20 milijuna, Dragan Kovačević odgovara da je istina da turizam snažno generira potrošnju hrane i da je šansa u tome, izvozu kod kuće, kako kaže, ali je problem što ne proizvodimo dovoljno. 

"Hrvatska je zemlja koja osim žitarica i uljarica gotovo ništa ne proizvodi dovoljno, a morali smo ući u sustav potpora gdje više nema po kilogramu, litri, koji je na razini EU destimulira proizvodnju. EU ima suficite u proizvodnji, a fokusira se više na kvalitetu, dobrobit životinja, zdravstvenu ispravnost", podsjeća Kovačević dodajući da zato trebamo razmišljati o odvajanju potpora za povećanje kapaciteta i onih za razvoj sela, očuvanje ruralnog prostora i uvođenja socijalne politike prema selu. "Od 7 milijardi potpora 25 posto odlazi na vatrogasne domove, vrtiće i druge sadržaje. Mi to pozdravljamo, ali ne i činjenicu da se to uzima od proizvodnje. Ako ljudima osigurate posao, ostat će na selu, a ne zbog dječjeg vrtića i DVD-a", zaključio je Kovačević. 

Koja je uloga HAPIH-a u ovome sektoru, istaknula je ravnateljica Sokolić. "HAPIH je sa svim svojim raspoloživim kapacitetima, kako podrška resornom ministarstvu, tako i poljoprivrednim proizvođačima, i do sada i u budućnosti", naglasila je te za ilustraciju navela kako su HAPIH-ovi stručnjaci na terenu prošle godine označili 115.000 domaćih životinja, uzeli 650.000 uzoraka lijeka u kontroli mliječnosti, ocijenili vanjštinu 10.000 krava, uzeli više od 3200 bioloških uzoraka izvornih i zaštićenih pasmina, a u laboratorijima proveli 1.700.000 analiza mlijeka, analizirali 3000 uzoraka stočne hrane, 7500 uzoraka mlijeka na rano otkrivanje bređosti, 1300 analiza meda, te DNK analizu 3000 uzoraka životinja.

"S obzirom na sve navedeno, hrvatska poljoprivreda ima budućnost, jer spremni smo na izazove koji nas čekaju, stoga pozivam na što intenzivniju suradnju", zaključila je ravnateljica Sokolić prvu panel raspravu.

1. Dani hrvatskog stočarstva započeli su sekcijom 25. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza, u okviru koje je održana i tradicionalna izložba ovčjih i kozjih sireva. Šampionom izložbe proglašen je kozji sir u vosku s biberom i češnjakom proizvođača OPG Moravec iz Nove Vesi Petrijanečke.

Na skupu je obilježena i obljetnica 110 godina uzgojno-selekcijskog rada u RH čiji se počeci ponajprije odnose na simentalsku pasminu, koja je tradicionalno najzastupljenija pasmina u RH. Stoga raduje činjenica kako je organizirana primjena selekcijskih metoda omogućila ponovno pozicioniranje hrvatskog simentalskog uzgoja na međunarodnoj razini, kažu u HAPIH-u.

Ovom jedinstvenom godišnjem stručnom skupu uzgajivača domaćih životinja, stručnjaka i znanstvenika te predstavnika državnih institucija nazočili su i župan osječko-baranjski Ivan Anušić, glavni tajnik Europskog saveza uzgajivača simentalskog goveda Johan Ertl, te ostali visoki uzvanici.

Skup se nastavlja i sutra 18. Savjetovanjem uzgajivača goveda. 


Fotoprilog


Tagovi

Dani stočarstva Osijek Gospodarski centar Darja Sokolić HAPIH Antun Vujić Branko Kolak Dragan Kovačević Zdravko Tušek Zvonimir Širjan


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner