Vrijeme je janjenja - na što treba obratiti pozornost?

Siječanj je prirodno vrijeme janjenja ovaca. Organizacija i provedba ovoga procesa jedan je od najzahtjevnijih faza u uzgoju, a uvjeti, postupci prije, tijekom i nakon janjenja te prihvat dobivene mladunčadi, izravno se odražavaju na ekonomičnost svake proizvodnje, osobito mesne.

Milorad Čosić u blizini Požege ima stado od oko 160 ovaca. Prije ih je kako kaže imao i do 250, ali broj grla iz godine u godinu samo smanjuje, jer je cijena po kilogramu žive vage već duže vrijeme ista, a troškovi sve veći. "Držim ih samo za održavanje pašnjaka“, otkriva Poljoprivrednoj televiziji.

Prije mjesec dana s ranča ih je dotjerao kući kako bi ih pripremio za janjenje. Hrani ih žitaricama i silažom koju radi sam, a da bi cijeli proces bio što uspješni u hranu im dodaje kalcij.

Majku i janjad potrebno odvojiti u poseban prostor

"One vam nisu zahtjevne ni preosjetljive životinje, no potrebno ih je zaštititi od visoke hladnoće. Važno je i održavati čistoću, a kod pojave bilo kakvih znakova bolesti ovcu odmah odvojiti i pozvati veterinara“, preporučuje.

Najveći broj zaraznih bolesti koje mogu uzrokovati i pobačaje prenosi se upravo iscjetkom nakon poroda sa zaražene životinje na ostatak stada. Zato je važno, a što savjetuju stručnjaci i znanstvenici sa 22. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj (objavljenog krajem prošle godine u Zborniku radova Ministarstva poljoprivrede, op.a.), majku i janjad nakon okota treba izmjestiti u manji, ograđeni prostor te tako smanjiti mogućnost širenja bolesti.

Janje koje je u prvih pola sata posisalo kolostrum, a koje je smješteno na suho i toplo mjesto s majkom koja ima dovoljno mlijeka, u pravilu ne treba dodatnu skrb, jer je kolostrum važan za primanje antitijela koja mladunče štite od infekcija u prvim tjednima života, ističu stručnjaci. Važno je da je u prvih 12 sati posisalo 10% svoje tjelesne težine kako bi zadovoljilo potrebe, no treba ga i dalje nastaviti s njime hraniti, savjetuju te upozoravaju da uvijek treba biti oprezan kod davanja kolostruma od druge ovce ili zamrznutog. Naš domaćin janjce nakon sisanja hrani sa zobi i koncentratom.

Nedovoljno cijenjen posao

Čosić i dalje smatra kako bi ovčarstvo moglo biti unosan posao, pogotovo za one koji se bave proizvodnjom mesa i mlijeka, no nažalost u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji, nije dovoljno cijenjeno.

Cijene janjećih trupova u Europskoj uniji, navodi se u ovom zborniku, porasle su u proteklih godinu dana za 12,9% za tešku janjad i 6,6% za onu lakšu. U Hrvatskoj je cijena za oko 15% više u odnosu na europske. I dok su uzgajivači u kontinentalnom dijelu sretni što s 20 kn po živoj vagi janjadi mogu pokriti troškove proizvodnje, oni na obali ne prolaze ništa bolje, tek s nekih pet kuna više. S druge strane, cijena očišćenog mesa varira od 40 do 70 kuna, a statistički podaci pokazuju kako je potrošnja u RH 2,17 kg/ po stanovniku. Uzevši u obzir količinu proizvodnje, samodostatnost nam je 73%.

U našoj zemlji se prema podacima iz studenog 2020. uzgaja oko 650.000 ovaca, a kao i svi ostali uzgajivači, Čosić se muči s nedostatkom zemlje, no zakupom od Hrvatskih šuma za sada uspijeva pokriti sve potrebe.

Više o janjenju i stanju na tržištu mesa možete pogledati u videu: