• Svinjogojstvo
  • 21.09.2017. 10:30

Vrijeme je da se uvoznici starog mesa počnu kažnjavati

Nepoštene trgovačke prakse, damping cijene trgovačkih lanaca, nedostatak domaće sirovine uslijed kraha domaće proizvodnje i stočnog fonda, nejasna državna strategija razvoja i obnavljanja stočnog fonda te visoki troškovi proizvodnje, okruženje su u kojem je doista izazov opstati.

Foto: pixabay.com/Fermosergio
  • 1.495
  • 256
  • 0

Osim što prema statističkim podacima jedemo sve manje svinjskog mesa, u 2016. smo izvezli najviše svinja za klanje u posljednjih pet godina, dok je od onog kojeg smo mogli kupiti na našem tržištu, samo 60% bilo domaćega podrijetla.

Pridodamo li tome i goveđe meso, dolazimo do podatka da smo prošle godine uvezli 10 tisuća tona proizvoda od svinjetine i govedine, dok smo ga izvezli oko 4 tisuće tona, što je otprilike isto kao i godinu ranije. Uvoz dakle ozbiljno ugrožava opstanak toga sektora, čija je vrijednost proizvodnje u prošloj godini procjenjena na 185 milijuna eura.

Proizvođači ne mogu sami protiv jakih uvoznih lobija

Ništa novo nije niti činjenica da je meso koje dolazi u hrvatske supermarkete zamrznuto i po nekoliko godina, a zbog izostanka uvođenja datuma klanja na etiketama te roka s naznakom trajanja razdoblja tokom kojega meso smije biti zamrznuto, javljaju se mnogobrojne zlouporabe. Čulo se to, između ostaloga, na sastanku delegacije Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i proizvođača svinjskog mesa, održanog u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavačke županije.

"Nepoštene trgovačke prakse, damping cijene trgovačkih lanaca, nedostatak domaće sirovine uslijed kraha domaće proizvodnje i stočnog fonda, nejasna državna strategija razvoja i obnavljanja stočnog fonda te visoki troškovi proizvodnje, okruženje su u kojem je doista izazov opstati. Također zakonski okvir koji nije sklon malim proizvođačima doveo je i male mesare do propasti“, kazao je gostima predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije Adolf Cvanciger, dok je Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja, upozorio na neravnopravni položaj svinjogojaca u Hrvatskoj u odnosu na one u ostalim državama EU, kazavši kako naši proizvođači svinja žele ravnopravnu tržišnu utakmicu u kojoj bi svi imali jednake uvjete. Podsjetio je i kako hrvatski svinjogojci imaju dugu tradiciju uzgoja svinja, pa znaje i vještine vezane za uzgoj nisu nimalo upitne.

Dess: Vaši bi suhomesnati proizvodi u Bavarskoj išli k'o alva

Hrvatske je, pak, proizvođače zanimalo kako po tom pitanju stvari stoje u drugim državama. Njemački eurozastupnik Albert Dess odgovorio je kako i u zemlji iz koje dolazi postoje primjeri nepoštene trgovačke prakse, kao i trgovački lanci od kojih tamošnji poljoprivrednici za isporučenu robu sve duže čekaju na novac, primjerice s nekadašnjih 28 dana sada se na isplate čeka i do 45 dana.

Kušavši "Sisačku salamu" koja nosi oznaku "Izvorno hrvatsko" i tradicionalni je proizvod koji obilježava geografsko područje Posavine te Banovinu i Moslavinu, a proizvodi je sisački mesarski Obrt “Promes - Cvanciger“, Dess je pomalo u šali, a pomalo u zbilji kazao da svoje mesne proizvode počnemo izvoziti u Bavarsku, jer ih oni tamo vole, poznato im je da su kvalitetni i sasvim bi se sigurno našlo za njih kupaca. Talijanski zastupnik Nicola Caputo istaknuo je kako zna da hrvatske farmere muči diktatura koju nameću supermarketi te dodao kako se u Europskom parlamentu čine određene stvari kako bi se to promijenilo, jer se razlika u cijeni koju može ponuditi supermarket i proizvođač kreće oko 60 posto.

Slovenski eurozastupnik Franc Bogović rekao je kako i toj zemlji postoje problemi u resoru poljoprivrede, djelomični uzrok kojih je premalo poljoprivrednog zemljišta koje Slovenija ima. Naša zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, kazala je kako Hrvatska može svojim zakonom propisati kvalitetu mesa, ali i da smatra da se svi nabrojeni problemi vezani uz meso trebaju rješavati i na EU razini.

Vrijeme je da se uvoznici starog, zaleđenog mesa počnu kažnjavati

"Jer, ako je meso koje dolazi iz uvoza, nekoliko puta prepakirano dok ne stigne na stol hrvatskih potrošača, onda se te zlouporabe događaju i u drugim državama članicama, a ne samo u Hrvatskoj i prekršitelji trebaju biti kažnjeni. S druge pak strane, moramo naći model kako povećati potrošnju svinjskog mesa i kako povezati proizvođače i ugostitelje. Zbog toga je važno organiziranje proizvođača u proizvođačke organizacije i zadruge, kako bi zajednički mogli nastupiti na tržištu, a jedno od rješenja su i kratki lanci opskrbe te stvaranje bliskog odnosa s potrošačima temeljenog na povjerenju koje će omogućit bolji plasman proizvoda. Današnji potrošač mora znati gdje je proizvedena hrana koju jede, na koji je način prerađena, dostavljena i slično. Takvom načinu plasmana svakako mogu doprinijeti i projekti '"Meso hrvatskih farmi" i '"Hranjeno hranom koja ne sadrži GMO", smatra Petir.

O znaku "Meso hrvatskih farmi" gostima je govorila i Dubravka Živoder, načelnica Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske poljoprivredne agencije, pojasnivši da se njime označava meso dobiveno od životinja koje su rođene odnosno izvaljene te tovljene i zaklane u Hrvatskoj. Osim samih proizvoda, znak na svojim pročeljima mogu imati i farme na kojima se životinje uzgajaju, a sve s ciljem informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda i zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje.

Foto: pixabay.com/Fermosergio


Tagovi

Adolf Cvanciger Sisačka salama Goran Jančo Nicola Caputo Promes – Cvanciger Bavarska Dubravka Živoder Meso hrvatskih farmi Svinjetina Govedina


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi