Vraćaju se na velika vrata: Australija ruši cijene mlijeka na globalnom tržištu?

Nakon dvije godine ekstremne suše, Australija se vraća na globalno tržište mliječnih proizvoda. Prema procjenama ureda USDA u Canberri predviđeno je povećanje proizvodnje mlijeka za 6% do 2021. godine.

Nakon EU, Novog Zelanda i SAD-a ova je zemlja jedan od najvećih svjetskih izvoznika, i to prvenstveno na, mnogima najpoželjnijem tržištu, Kini i jugoistočnoj Aziji. Rast izvoza iz te zemlje bi mogao utjecati na svjetske cijene mlijeka i negativno se odraziti na izvoz ostalih zemalja, piše agrarheute.

Razlog porasta bolja sezona ispaše

Prema procjenama analitičara, ondje je proizvodnja mlijeka ove godine doživjela dramatičan zaokret zbog obilnih kiša i izvrsne sezone ispaše u istočnoj Australiji. Očekuje se da će se učinci ovog trenda na tržištu još više osjetiti iduće godine.

Tako se za 2021. predviđa 9,4 milijuna tona, što je porast od 6% ili 570.000 tona u odnosu na 2019. godinu koju je obilježila suša. Značajan oporavak u proizvodnji hrane za životinje u proljeće ove godine nadopunit će rezerve do iduće. Uz visoke rezultate žetve žitarica i njihovog pada cijena, zajedno s boljom dostupnošću vode i nižim troškovima navodnjavanja, proizvodnja mlijeka iduće godine bi mogla doseći razine prije suše.

Osim toga, broj muznih krava u toj će se zemlji do iduće godine povećati za oko 10.000 na oko 1,45 milijuna životinja. Očekuje se da će prerađivačka industrija i dalje davati prednost siru u odnosu na druge artikle. To je trajni trend koji se očitovao u posljednjih pet godina. 

Prednjači Victoria

Mliječne regije Novi Južni Wales, Victoria i Južna Australija, koje čine oko 81% nacionalne proizvodnje mlijeka, zabilježile su značajan preokret u padalinama od siječnja do rujna 2020. Sa 63% nacionalne, Victoria ima daleko najveći utjecaj na ukupnu proizvodnju.

Regije u južnim državama prvenstveno ovise o vlastitoj paši, sijenu i silaži s domaćih farmi. Primjerice, u Victoriji je u posljednjoj predsuši gotovo 50% energije koju su koristila stada mliječnih krava dolazilo s pašnjaka. Još 20% od sijena i silaže, od čega velik dio dolazi s farmi, dok oko 30% dolazi od žitarica.

Proizvođači mlijeka imali su koristi i od znatno nižih troškova hrane. Nakon kiša i obnavljanja pašnjaka, potražnja za sijenom i njegova cijena su pali. Nastavak dobrih uvjeta daje dobre izglede za obnavljanje stočne hrane do 2021. godine.

Izvoz porastao za 4%

Predviđa se da će izvoz tekućeg mlijeka doseći oko 265.000 tona 2021. godine, što je 4% više u odnosu na 255.000 tona u 2020. Dakle, trend rasta je kontinuiran, usprkos trgovinskim prekidima uzrokovanim pandemijom koronavirusa ove godine.

Važan čimbenik je taj što su se glavni trgovinski partneri za ovu australsku sirovinu (Kina, Hong Kong, Singapur i Vijetnam) oporavili od učinaka Covid-19 brže od mnogih drugih tržišta. Naime, Malezija i Filipini su druga dva glavna odredišta, koja čine oko 17% ukupnog izvoza, a unatoč velikim poteškoćama s pandemijom, obje su zemlje povećale uvoz i ne pokazuju znakove prekida trgovine.