Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mesna industrija
  • 17.01.2014. 07:45

Veliki proizvođači mesa dominiraju tržištem

Tržištem mesa dominira nekoliko velikih proizvođača, a sve ide u smjeru stvaranja masovnih klaonica u kojima vladaju katastrofalni uvjeti

Foto: freepik.com
  • 1.731
  • 118
  • 0

Globalna potražnja za mesom iz dana u dan raste. Kako bi se zadovoljila, proizvodnja mesa bi se do 2050. godine morala povećati za polovinu sadašnje, odnosno sa sadašnjih 300 milijuna tona morala bi porasti na 470 milijuna tona. Zaključak je to Udruženja za zaštitu životne sredine i prirode zaklade Heinrich Böll, koji je objavljen u najnovijem izdanju godišnjeg izvještaja o konzumiranju mesa - Atlas mesa.

Sve više obradivog zemljišta na našoj majčici Zemlji koristi se za proizvodnju hrane za mesnu industriju, umjesto biljne hrane za ljude. Isto tako, biljna hrana koja se koristi kao produkt u industriji mesa postaje sve skuplja. Upravo zbog toga, a kako bi se sve više mesa proizvelo po najnižim mogućim cijenama, u ovoj branši je u tijeku pravi globalni val fuzioniranja tvrtki. Tržištem dominira nekoliko velikih proizvođača stoke, stočne hrane i lijekova za životinje. Propisi za zaštitu potrošača, životinja i životne sredine za takve gigante samo djelomično predstavljaju prepreku za postizanje što nižih troškova proizvodnje.

Potrošnja mesa u Europi i SAD-u stagnira ili eventualno bilježi lagani trend rasta. Mesna industrija, primjerice SAD-a, u 2013. godini bilježi pad potrošnje između 4 - 6 % u odnosu na prethodnu godinu. Kod naših susjeda Nijemaca godišnja potrošnja mesa po glavi stanovnika, u 2012. godini, pala je za čak dva kilograma. Tome u prilog išle su brojne afere u vezi sa pokvarenim mesom, ili primjerice konjskim mesom koje se prodavalo pod govedinu, ali i činjenica da je u trendu zdrava prehrana sa što manje mesa.

Trendovi u mesnoj industriji današnjice

Predviđa se, da će do 2022. godine, potrošnja mesa u Europskoj uniji pasti za 0,5 %, što i nije neki značajan pad budući da prosječan građanin EU-a godišnje u prosjeku pojede gotovo 64 kg mesa - govedine, svinjetine i peradi. Jedno je sigurno, Europljani među svjetskom populacijom kotiraju kao najveći, pravi i istinski mesojedi. Hrvati prednjače u izjedanju mesa, osobito Slavonci, kod kojih ako se jedan dan nisi najeo slanine, čvaraka, kobasice, kulena, pršuta, nisi ništa napravio. Osobito je tako u zimskim mjesecima, kada su na snazi svinjokolje. Usporedbe radi, prosječan Kinez konzumira 20 kilograma manje, preciznije 43,7 kg mesa godišnje. Predviđanja za Kinu, kao i za Indiju, Rusiju, Brazil i Južnoafričku Republiku govore kako u tim zemljama potrošnja mesa naglo raste.

U Njemačkoj se godišnje ubije 754 milijuna životinja za animalnu proizvodnju, od kojih 58 milijuna svinja i 628 milijuna pilića. Iako još uvijek postoji nekoliko stotina manjih klaonica, više od polovice svinja obrađuje se u tri velika koncerna. Sve to ide u smjeru stvaranja sve većih tvornica - klaonica, u kojima vladaju katastrofalni radni uvjeti. Klaonice su gotovo uvijek udaljene od naseljenih mjesta, kako bi se "surovost klanja skrila od potrošača", navode u Atlasu mesa.

Industrija proizvodnje mesa, odnosno masovno uzgajanje životinja, na više načina nepovoljno utječe na klimu. Pašnjak iz atmosfere vuče ugljični dioksid i vezuje velike količine ugljika. Ako se travnjak preore kako bi se napravila nova polja za uzgajanje stočne hrane, velike količine ugljičnog dioksida ostaju u atmosferi. Za uzgajanje kukuruza i soje za stočnu hranu, koristi se mnogo umjetnog gnojiva koje pak zagađuje okolinu.

Zbog svega navedenog autori Atlasa mesa apeliraju na pružanje podrške tradicionalnim malim uzgajivačima stoke i to na globalnoj razini, jer oni doprinose zaštiti životne sredine i očuvanju bioraznolikosti. Autori nisu zaboravili spomenuti i lošu stranu ekološkog uzgoja - čijom proizvodnjom se dobije i duplo skuplje meso od onog u konvencionalnom uzgoju.

Foto: freepik.com


Povezana stočna vrsta

Peradarstvo

Peradarstvo

Pod peradarstvom se prvenstveno podrazumijeva uzgoj kokoši, pura, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namjernice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Više [+]

Tagovi

Meso Mesna industrija Stočarstvo Peradarstvo Klaonica Stočna hrana Govedina


Autorica

Nikolina Fako

Više [+]

Nikolina je administratorica portala Agroklub. Ima 28 godina, a završila je diplomski studij marketing managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ... a moto joj je: „Život je puno lakši ako kroz njega ideš sa osmijehom“.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije