Krajem 80.-ih je pokrenuta akcija za revitalizaciju uzgoja kokoši hrvatice, a zahvaljujući mjerama potpore ruralnog razvoja od strane Ministarstva poljoprivrede, posljednjih godina matična populacija kokoši hrvatice u stalnom je porastu
Uzgoj kokoši hrvatice „dudice“ počeo je u prvoj polovici 20. stoljeća na područjima uz tok rijeke Drave. 1917. godine, Ivan Lakuš iz Podravine križao je domaću kokoš s pijetlovima pasmine leghorn, a u daljnjem je uzgoju izlučivao sve jedinke s bijelim perjem te ostavljao one s crnom, crvenom, smeđom i jarebičastom bojom perja. Konačni izgled kokoš hrvatica dobiva križanjem pasminom welsummer. Zbog događaja vezanih za Drugi svjetski rat te kasnijeg prodora hibridnih pasmina, uzgoj kokoši hrvatice bio je potpuno potisnut. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca s područja Međimurja i Podravine, pokrenuta je akcija za revitalizaciju uzgoja kokoši hrvatice, a zahvaljujući mjerama potpore ruralnog razvoja od strane Ministarstva poljoprivrede, posljednjih godina matična populacija kokoši hrvatice u stalnom je porastu.
Tablica 1. Broj kokoši hrvatica upisanih u Jedinstveni registar domaćih životinja, koji vodi Hrvatska poljoprivredna agencija, od 2008. do 2010. godine, po županijama
Županija | 2008. godina | 2009. godina | 2010. godina | |||
Kokoši | Pijetlovi | Kokoši | Pijetlovi | Kokoši | Pijetlovi | |
Brodsko-posavska | 10 | 1 | 20 | 2 | 50 | 5 |
Dubrovačko-neretvanska | 0 | 0 | 0 | 0 | 60 | 7 |
Koprivničko-križevačka | 20 | 2 | 30 | 3 | 40 | 4 |
Ličko-senjska | 36 | 4 | 36 | 4 | 16 | 2 |
Osječko-baranjska | 25 | 3 | 23 | 3 | 23 | 3 |
Primorsko-goranska | 0 | 0 | 0 | 0 | 4 | 1 |
Varaždinska | 10 | 1 | 10 | 1 | 155 | 17 |
Virovitičko-podravska | 0 | 0 | 0 | 0 | 85 | 10 |
Vukovarsko-srijemska | 231 | 21 | 230 | 23 | 59 | 6 |
Zagrebačka | 290 | 3 | 40 | 4 | 40 | 4 |
Ukupno | 361 | 35 | 389 | 40 | 532 | 59 |
Kokoš hrvatica ubraja se u pasmine kombiniranih svojstava. Na području Republike Hrvatske uzgajaju se četiri soja: crveni, crni, jarebičasto-zlatni i crno-zlatni. Za sve su sojeve karakteristični bijeli podušnjaci, kod crvenog i jarebičasto-zlatnog soja bijele noge, a kod crnog i crno-zlatnog soja sive noge.
Pijetao i kokoš crvenog soja imaju osnovnu ciglastocrvenu boju perja s narančastozlatnim vratom bez crnog crteža. Pijetao ima crni rep metalnozelenog sjaja, dok je kod kokoši crno obojen samo vrh repa. Crni soj karakterizira posve crna boja perja, metalnog sjaja i kod kokoši i kod pijetlova. Jarebičasto-zlatni pijetao ima narančastozlatni vrat i bočna pera sedlišta, dok su im leđa, gornji dio krila i letna pera sjajne tamnocrvene boje. Prsa, trbuh, rep i poprečna krilna crta crne su boje metalnozelenog sjaja. Kokoši imaju narančastozlatni vrat dok je ostatak tijela pokriven perjem koje je simetrično obrubljeno okernožutom i sivosmeđom bojom, a vrh repa crne je boje. Pijetao crno-zlatnog soja ima narančastozlatni vrat, leđa i zavjesu sedlišta, dok je ostatak tijela pokriven crnim perjem metalnozelenog sjaja, kokoši imaju narančastožuti vrat, a ostalo je perje crne boje metalnozelenog sjaja.
Izbor matičnih životinja provode djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), među životinjama u dobi od najmanje 18 tjedana.
Svi rasplodni mužjaci i ženke obilježavaju se trajnim nožnim prstenom s utisnutim matičnim brojem, pri čemu se formiraju matična jata. Veličina jata ograničena je na porodicu optimalne veličine od 11 jedinki, s omjerom spolova 1 pijetao na 10 kokoši. Jedan uzgajivač može imati više porodica uz uvjet osiguravanja odvojenog držanja porodica.
Kokoš hrvatica uzgaja se slobodnim načinom držanja kojim se podrazumijeva da životinje veći dio života provode na otvorenom, slobodno se krećući livadama, voćnjacima i drugim vegetacijom bogatim staništima. Peradarnik služi tome da se odraslim životinjama tijekom noći ili u nepovoljnim vremenskim uvjetima osigura sklonište. Budući da se kokoš hrvatica uzgaja u slobodnom sustavu držanja, uzgajivač mora osigurati sljedeće minimalne prostorne i građevinske uvjete za smještaj rasplodnih životinja.
Objekt ili njegov zaseban dio solidne građe namijenjen smještaju pijetlova i kokoši kroz noć, mora biti s minimalno 0,2 m2 podne površine po životinji.
Ograđeni ispust za životinje u vrijeme rasploda, uzgoja podmlatka i proizvodnje konzumnih jaja, mora biti minimalno 10 m2 po životinji. Ispust mora imati neposrednu vezu s peradarnikom i treba biti ograđen ogradom visine minimalno 180 cm. Životinjama se u peradarniku mora pružiti mogućnost sjedenja na drvenim gredicama (prečkama) promjera 5-7 cm, duljine 35 cm po životinji te udaljenosti od zida najmanje 40 cm.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi ili se želi baviti uzgojem i držanjem kokoši hrvatice (izvorna i zaštićena pasmina domaćih životinja) da bi moglo ostvariti pravo na izravna plaćanja (poticaje), koji iznose do 60,00 kn po kljunu, trebaju učiniti sljedeće:
Korisnik izravnih plaćanja za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina obavezan je tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine (prema trenutno važećem Pravilniku o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja), držati u uzgoju onoliko kljunova životinja za koliko je u prvoj godini podnio zahtjev za izravna plaćanja, pridržavati se uvjeta višestruke sukladnosti.
U Republici Hrvatskoj u koordinaciji i uz pomoć djelatnika Poljoprivredno savjetodavne službe osnovane su četiri Udruge koje se bave uzgojem i držanjem kokoši hrvatice. To su: Udruga koka hrvatica Virovitičko-podravske županije (Kontakt osoba Tihana Bišćan, mob: 091/4882-809), Udruga uzgajivača kokoši hrvatica Varaždinske županije (Kontakt osoba Zlatko Herceg, tel: 042/212-05), Udruga koka hrvatica Splitsko-dalmatinske županije (Kontaki osoba Tomas Željko, mob: 099/796-6211), Udruga za zaštitu autohtonih pasmina peradi koka hrvatica Bjelovarsko-bilogorske županije (Kontakt osoba Darija Marković, mob: 091/4882-789).
Povezana stočna vrsta
Pod peradarstvom se prvenstveno podrazumijeva uzgoj kokoši, pura, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namjernice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Više [+]
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr