• OPG Petričević
  • 04.08.2015. 10:10

Uzgoj koka hrvatica stavljen na kušnju!

Zadnjih se godina OPG-ovi u Dalmaciji sve više okreću slobodnom uzgoju koka hrvatica različita soja, no mnogi od njih ističu kako im je problem osigurati dodatna sredstva za izgradnju i opremu sortirnica i pakirnica jaja?

  • 5.479
  • 318
  • 0

Čini se kako se zadnjih godina obiteljska poljoprivredna gospodarstva i u Dalmaciji, posebice u ruralnom prostoru njezina zaobalja, sve više okreću slobodnom uzgoju i koka hrvatica različitog soja - poput jarebičasto-zlatnog, crnog, crvenog i svijetlog te proizvodnji kokošjih eko jaja, makar su se u zadnje vrijeme suočili, kažu, i s novom uredbom prema kojoj u sklopu OPG-a moraju imaju opremljenu sortirnicu i pakirnicu svojih proizvoda.

Naime, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) na području Splitsko-dalmatinske županije, ima desetak malih OPG-a koji uzgajaju matična jata obnavljajući izvornu i zaštićenu pasminu koka nesilica. Jedan od poznatih uzgajatelja je Dušan Petričević u Općini Lovreć, iz sela Petričevića staje gdje su vlasnici nekada u svojim torovima držali i po 300 ovaca, a čiji je OPG prepoznatljiv ne samo po nazivu svoje uzgajivačnice peradi i kunića Grelin, nego i po eko proizvodima i osvojenim nagradama na sajmovima diljem Hrvatske.

Uzgajivačnica peradi i kunića Grelin prepoznatljiva svojim eko proizvodima

Uzgajivačnica koka hrvatica Dušana Petričevića

No, uzgajivačnica peradi i kunića Grelin djeluje u sastavu OPG-a Dušan Petričević koji je smješten na potezu Lovre-Studenci, u netaknutoj prirodi na 756 metara nadmorske visine, udaljen 24 kilometra od Imotskog te 62 km od Splita. Doima se kako su, uz sunce, svježi brdsko-planinski zrak s Biokova i Zavalima, vrijedni ljudi u tom ruralnom prostoru, dalmatinsko-zagorskom kršu ljubimce spomenutog OPG-a učinili ljepšim i prepoznatljivim diljem Lijepe naše, vjerojatno i znatno šire. Dakako, dio proizvoda OPG-a Dušan Petričević se odnosi na ekološki uzgoj zahvaljujući baš Grelinu.

20 vrsta koka

"Koke hrvatice uzgajam ekološki iz hobija, u dva soja (zlatno-jerebičasti i crni), te nešto od europskih i svjetskih pasmina - ukupno 20 vrsta. U svojoj sadašnjoj maloj farmi imam oko 500 koka, a uzgojem se bavim oko 25 godina. Kako sam sudionik Domovinskog rata i bio ranjen, naprosto sam tražio sebe u djelatnosti u kojoj bih mogao naći neku zanimaciju da bih popunio svoj prazni kod, kao invalid Domovinskog rata. Krenuo sam uzgojem tih kokošiju čisto da me to na neki način vrati u djetinjstvo. Svima koji se žele bar malo pomladiti, preporučio bih da nabave koke i da rade oko njih. Neće se zamoriti, jer one nisu toliko zahtjevne. Posebice će ih razveseliti kokošje kokodakanje i kukurikanje pijetlova.

Od davnina se bavili stočarstvom

Uzgajivačnica Grelin Dušna Petričevića u Lovreću

Ono što ja radim, to je u izvjesnom smislu i tradicija moga kraja, koju želim obnoviti svojim projektima u proizvodnji eko hrane. Naime, ovo što ja radim je u izvjesnom smislu tradicija koju slijedim od svojih predaka, a i sam naziv sela Petričevića staje gdje sam rođen i odrastao govori o uzgoju stoke, odnosno o bavljenju stočarstvom njegovih stanovnika. Zapravo, sam naziv staje potvrđuje kako se tu nekada uzgajala stoka, a među inima i koke hrvatice kojih je davno prije bilo više nego danas.

Doduše, moji preci Petričevići su se najviše bavili uzgojem ovaca i janjaca, koza i jarića, proizvodnjom mlijeka te ovčjeg i kozjeg sira. Tu je svako kućanstvo imalo i do dvije mliječne krave buše, po jednog konja, nešto magaraca, ali su tada ovce bile najzastupljenije. Svaki OPG je imao oko 300 ovaca dok je to već odavno uvelike smanjeno, tek na simboličan uzgoj iako postoje svi uvjeti za razvoj ovčarstva, kozarstva", priča nam Dušan Petričević, zaljubljenik u peradarstvo, posebice u koke hrvatice, kuniće.

Stanuje u Splitu, s obitelji u Lovreću uzgaja koke, kuniće

Kaže kako je od prvog dana registrirao svoj OPG pod nazivom Dušan Petričević, u čijem sklopu djeluje i popularni Grelin - uzgajivačnica peradi i kunića te je jedina takva, ne samo u Zabiokovlju i dalmatinskom zaobalju. Najavljuje kako želi proširiti kapacitete svoga OPG-a, posebice uzgoja koka hrvatica, kako bi zaposlio svoju djecu. Međutim, kako bi osigurao sredstva za realizaciju tog projekta, očekuje kako će mu izaći u susret sve institucije koje su mu i do sada davale poticaje. Tvrdi kako je bez toga čak i nezamisliva realizacija projekta njegova OPG-a u ruralnom razvoju dalmatinsko-zagorskog krša, unatoč svojim kreditima. Cilj mu je izgraditi veći, čvršći objekt s modernijom opremom, u koji će smjestiti znatno veću i suvremeniju farmu, dakako opremiti sortirnicu i pakirnicu, sve prema propisima Europske unije, kako bi bilo bolje ne samo kokama hrvaticama, nego i zaposlenicima na farmi.

Dušan Petričević uz svoj kombi Grelin

Profesionalno se baviti poljoprivredom

"Moja sadašnja farma za uzgoj koka hrvatica je otvorena prije 20-ak godina, dakle, kada je i nastala. Ali ja ju ne zovem tako, nego je to moja uzgajivačnica peradi i kunića Grelin. Ima ljudi koji me često pitaju što znači grelin, čak i oni kojima je to struka, no ja se samo nasmiješim. Samo ne znam hoće li taj neobičan naziv moje uzgajivačnice peradi i kunića potaknuti malo bolju, veću i kvalitetniju edukaciju poput proizvodnje mojih koka nesilica, kokošjih jaja, kunića? Žarko bih želio da se iz tog mog sadašnjeg hobija izvuče neko sigurno i stabilno pokriće utrošenih sredstava na uzgoju peradi i kunića te da to sve što prije preraste u profesiju, čime bi se čovjek mogao profesionalno baviti dakako i živjeti sa svojom obitelji. Jer, ovaj moj hobi je itekako skup: ako se ne uspije sve prodati što je proizvedeno, to se na bilo koji način vrlo teško može unovčiti i podmiriti uloženi kapital, još manje trud. No, do same sama uzgajivačnice peradi i kunića na pogodnoj, atraktivnoj lokaciji do koje se lako i brzo stiže suvremenim prometnicama sa svih strana svijeta", upoznaje nas Dušan Petričević.

Odrastanje na selu

Zatim pokušava analizirati sadašnje selo i aktualne događaje u ruralnom prostoru gdje je rođen, prohodao i odrastao, prisjećajući se i djetinjstva. Voli reći kako je iz svog rodnog mjesta prvi put vidio vrhove Biokova poput sv. Jure, vedro zvjezdano nebo, ali i teške oblake pune kiše; osjetio oštre zime, posebice hladne jake bure s brda Zavelim dakako i južinu; bosonog posrtao preko oštra kamenja; trčkarao za janjcima, kozlićima; gdje je osluškivao ditiramb cvrčaka, osjetio miris kadulje, vriska, smilja i bosilja, metvice, ružmarina te inog zabiokovskog raslinja u čistu ruralnom prostoru; divio se gledajući konje u vršaju žita na gumnima, hvatajući se rukama oko drvene stožine i hodajući ukrug.

Uzgajivačnica peradi i kunića

I gdje su ga boli drača, trn, kupina; i gdje se nagledao poskoka te inih zmija ljutica sakrivenih negdje u procjepima i gomilama dalmatinsko-zagorskog krša; pčelara u vrcanju meda penjući se po stablima trešanja, višanja, murava, kostela, smokava i sakrivajući se u krošnjama; dakako i čuvajući ovce, koze. Unatoč tome, poručuje kako svoje djetinjstvo ne bi ni zašto mijenjao, čak ni s djetinjstvima današnje djece u (vele)gradovima.

Petričević kani proširiti svoj OPG

"Ne znam kako će me ljudi, čitatelji Agrokluba, shvatiti, ali te moje koke i pijetlovi jednostavno oživljuju selo, taj ruralni prostor. Primjerice kada prođete kroz neko selo gdje nema kokoši i pijetla, ne čujete njihovo kokodakanje i kukurikanje, pa lavež pasa i mijaukanje mačaka, te gdje se ne čuju zvona i mukanje goveda, blejanje ovaca i meketanje koza i jarića, rzanje konja, njakanje magaradi; smijeh, ciku i plač djece - taj vam ruralni prostor više nalikuje na pustinju.

Jer ako u selu nema djece, ako se tu ne rađa i ne obnavlja rodbinsko stablo, demografska slika, tu nema života, bez obzira na to koliko bismo taj ambijent htjeli nekako oživjeti nekim prikladnim sadržajima, barem evocirati naše uspomene iz djetinjstva gdje smo rođeni, prohodali i odrasli", iskreno će Dušan Petričević analizirajući i aktualnu demografsku sliku sela, ne samo u dalmatinskom zaobalju.

Podsjeća na činjenicu kako je uzgoj koka hrvatica bio zastupljen u njegovu obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u) još davno, prije pola stoljeća, dok je bio dječak. Napominje kako je još njegov djed znao da se one tako zovu, samo nije znao njihove sojeve, kao i mnogi seljaci u širem okruženju Lovreća, kako su to njegovali OPG-ovi primjerice u Podravini, Međimurju.

Kako je nastala koka hrvatica?

Uzgoj kunića

Petričević veli da se među peradarima priča kako je jedan poljoprivrednik u tim predjelima Lijepe naše još 1917. godine stvorio koku hrvaticu na način što ju je tada križao s talijanskim leglom i zagorskom ćućom, a kojom se ponose svi naši uzgajatelji peradarnici.

"No, godine 1937. naša koka hrvatica je u natjecanju u Karađorđevu osvojila prvo mjesto u nešenju jaja u konkurenciji europskih zemalja. I baš je tada, prije 78 godina, dobila popularni naziv koka hrvatica. Inače, ja uživam u svemu što radim oko tih naših koka nastojeći da mi to bude zadovoljstvo. Ali katkada imam i zericu opterećenja jer s obitelji živim u Splitu pa često putujem u svoje selo Petričevića staje", pripovijeda Dušan Petričević ističući:

Dušanova nostalgija za djetinjstvom u ruralnom kraju

"Dobro je što nas u tom uzgoju u izvjesnom smislu novčano podupire naša država, u iznosu 60-ak kuna po jednom primjerku, ali još trebam imati boksove i svu potrebnu opremu prema Uredbi EU-a, dakle, prema propisanom standardu koji se traži. Eto, samo je to zahtjevno jer treba puno sredstava uložiti u opremu, dok ja mogu računati tek na nekih 30-ak tisuća kuna. Svoje koke hrvatice redovito izlažem na svim izložbama, sajmovima, dernecima na cijelom području Hrvatske sudjelujući u natjecanjima gdje sam zadnjih nekoliko godina postigao odlične rezultate.

Županijska izložba stoke

Jerebičasto-zlatni sloj (koke hrvatice)

Naime, izlažem pijetlove koji su, u natjecanjima s drugim pijetlovima, osvojili prva mjesta i postali šampioni primjerice u Bjelovaru 2014., te ove godine u Virovitici. Prema pozivu Hrvatske poljoprivredne agencije svoje koke hrvatice i pijetlove sam izlagao i na ovogodišnjem jubilarnoj 10. županijskoj izložbi stoke u Sinju, ali to nije bilo u natjecateljskom dijelu. Samo sam ih predstavio kako bi se posjetitelji upoznali mojim proizvodima.

Iskreno govoreći, odlično su primljeni, a to sam zaključio prema interesu posjetitelja. U mojoj sredini uzgojem koka hrvatica se bave još samo dvije obitelji, a sličnih je uzgajatelja koji se bave poslovima kao OPG Dušan Petričević posve malo na cijelom području Dalmacije", tvrdi Petričević dodajući kako u njegovu selu u Općini Lovreć sada nema ni jedne ovce, koze, niti ijedne krave, osim što postoji samo jedno magare i june.

Voli reći kako su Petričevića staje nastale prije 350 godina te da se lako može iščitati da su se njegovi mještani oduvijek bavili uzgojem stoke sitnog i krupnog zuba, a u dobroj mjeri i uzgojem kokoši i kunića. Naslijeđe iskustva svojih predaka o brižnom uzgoju i ljubavi prema spomenutim domaćim životinjama, ljubimcima, koka hrvatica i kunića orijaški šarac zauzeli su posebno mjesto. No, za potrebe ljubitelja i uzgajatelja mladih životinja, koji svoje primjerke izlažu na različitim lokalnim, državnim i europskim natjecanjima, OPG Dušan Petričević se godinama bavi i uzgojem čistokrvnih pasmina poput kokoši nesilica - hrvatica, New Hampshire, Aaustralorp, Sussex, zagorskih purana i kunića orijaški šarac. Naglašava kako podrijetlo uzgoja, u sklopu toga OPG-a, vuče korijen iz poznatih hrvatskih i europskih uzgajivačnica s kontinentalnim osvježenjima nove kvalitetne krvi.

Poticajnim mjerama više podupirati ruralni razvoj

Kunić iz uzgoja

"Neka vlast povede više računa o selu i seljacima, poljoprivredi i ruralnom razvoju, obnovi sela i demografske slike cijele Hrvatske, kako bi se mladi ljudi što više vraćali u manje sredine i ostajali na ognjištima svojih djedova; kako ne bi iseljavali i oni koji su sada tamo, poput njihovih predaka. Zapravo, država bi morala više učiniti na oživljavanju sela, primjerice i kroz ostvarenje Programa ruralnog razvoja te niz prikladnih projekata koji nude zapošljavanje u poljoprivredi i obrtu, dovesti tekuću vodu obiteljima koje se još opskrbljuju kišnicom, očistiti bunare za vodu i pojilišta, te onečišćena izvorišta vode u ruralnom prostoru; podići zdravstveni standard na višu razinu, osigurati bolje uvjete učenja u školama te u školovanju djece siromašnijih roditelja.

Dakle, na selu obvezno podići standard svih stanovnika, poljoprivrednika na razini Europske unije. Pozivam sve seljake i težake, i ne samo njih, neka se što više upoznaju sličnim razvojnim projektima poput OPG-a Dušan Petričević te da se više okrenu selu, njegovoj sadašnjosti i budućnosti - poljoprivredi, proizvodnji (zdrave) hrane i ruralnom turizmu, koliko god je to moguće", poručuje optimistični Dušan Petričević, očito zadovoljan svime što ima.

A zainteresirani, oni koji žele više doznati o njegov OPG-u te nešto znati i o cijenama njegovih proizvoda i načinu eventualne isporuke, mogu se javiti na njegov mob.: 098 170 28 15; E-mail: dusan.petricevic1@gmail.com.


Fotoprilog


Tagovi

Koke hrvatice OPG Dušan Petričević Sortirnice Pakirnice Slobodni uzgoj Eko uzgoj Grelin HPA Eko jaja Matična jata Sortirnica Pakirnica Lovreć Biokovo Projekti Uzgoj ovaca Proizvodnja mlijeka Stočarski kraj Uzgajivačnica peradi Kunići B

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi